Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Bubalo: Od oktobra brže privatizacije

Ministar privrede Srbije Predrag Bubalo izjavio je da očekuje da se od oktobra ubrza privatizacija. "Zadovoljan sam rezultatima privatizacije u ovoj godini, ali su oni mogli biti još bolji da su državni poverioci efikasnije prijavljivali svoja potraživanja od preduzeća koja su u postupku restrukturiranja, rekao je Bubalo na sednici Odbora za privatizaciju Skupštine Srbije, prenosi Beta. On je objasnio da je otpust dugova preduzeća prema državnim poveriocima, koji je omogućen izmenama Zakona o privatizaciji, bila šansa da se pospeši proces privatizacije, ali veliki broj poverilaca izbegava da prijavi potraživanja, nadajući se da će uspeti da ih naplate. Bubalo je procenio da će u drugoj polovini ove godine biti okončana prodaja društvene imovine. Predsednik Odbora za privatizaciju Nikola Novaković naglasio je da nije zadovoljan uspešnošću prodaje firmi u Srbiji u ovoj godini. Za prodaju je, prema njegovim rečima, ostalo oko 1.000 preduzeća sa većinskim društvenim vlasništvom i može se očekivati da 60 odsto tih firmi ode u stečaj. U izveštaju Agencije za privatizaciju je navedeno da je od početka privatizacije do kraja jula ove godine na prodaju ponuđeno 2.097 preduzeća, a prodato je 1.635. Ukupni prihodi od privatizacije bili su 112,7 milijardi dinara. Izvor"Glas javnosti".

NBS spremila mere protiv inflacije

Ukoliko septembarska inflacija pređe jedan odsto, Narodna banka Srbije primeniće oštre monetarne mere. "Paket je već pripremljen. Cilj je da ovogodišnja inflacija ne pređe prošlogodišnju od 13,7 odsto", rekla je Diana Dragutinović, viceguverner Narodne banke Srbije, nadležna za monetarnu politiku. NBS će, prema njenim rečima, u septembru pojačati mere da inflacija ne pređe jedan odsto. Iako je industrijska proizvodnja pala u julu, kazala je Dragutinovićeva, to nije pokazatelj da su privredne aktivnosti loše. Najbolji pokazatelj za stanje u našoj privredi jeste rast društvenog proizvoda, koji ove godine iznosi pet odsto, a treba uzeti u obzir i to što je rast proizvodnje u drugoj polovini godine uvek veći nego u prvih šest meseci. - Za jul je karakteristično da proizvodnja padne. Ipak, povećana je produktivnost rada i kvalitet. Uz to, proizvodnja je nešto viša nego u julu prošle godine - rekla je Dragutinovićeva. Industrija je sektor koji sve više gubi značaj u srpskoj, ali i svetskim privredama, naglasila je ona, i mada važan sektor, nije jedini. Kod nas su najviši rast zabeležili promet u trgovini na veliko i malo, saobraćajne usluge, promet nekretnina i finansijske usluge - navela je Dragutinovićeva. Izvor: "Glas javnosti".

Penzionerima povišica tek u aprilu

Predlogom izmena Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, koji je juče utvrdila Vlada Srbije, predviđeno je da se penzije ubuduće usklađuju jednom godišnje, i to u aprilu. Ukoliko se posle tog usklađivanja zabeleži kumulativan rast inflacije veći od pet odsto, sledi vanredno usklađivanje penzija. Ako poslanici u Republičkoj skupštini prihvate predlog zakona o pretvaranju duga prema penzionerima u javni dug i Fond PIO zaposlenih ostane pri sadašnjoj ideji da se u obveznice pretvore drugi delovi penzija za jul, avgust i septembar, isplata penzija do kraja godine izgledaće nešto drugačije nego ranijih godina. U tekućoj isplati bili bi preskočeni drugi delovi pomenutih penzija (njih bi najstariji dobili u obveznicama počev od 20. januara sledeće godine), ali što je za penzionere najvažnije, oni bi i dalje svakih 15 dana dobijali po jedan polumesečni ček. Isplata bi se u tom slučaju odvijala prema priloženoj tabeli, s tim što su datumi početka isplate okvirni (uzeti su deseti i dvadeseti u mesecu pošto isplata obično počinje oko tih datuma). Izvor: "Blic".

Anja Linić, direktor Korporativnih komunikacija Agrokora:
Otkupili smo više od 60 odsto akcija Dijamanta
Dileme više nema - Agrokor je, postao većinski vlasnik zrenjaninske fabrike ulja Dijamant jer je otkupio više od 60 odsto akcija ovog preduzeća. Tu informaciju, juče nam je, potvrdila direktor Korporativnih komunikacija Agrokora Anja Linić. Ona je rekla da je cilj Agrokora da investiranjem u Dijamant učvrsti poziciju kompanije kao jednog od regionalnih lidera. Prema njenim najavama uskoro bi trebalo da bude potpisan i Ugovor o investicijama vredan 15 miliona evra za podizanje kapaciteta i izgradnju novih Dijamantovih pogona, a biće uloženo i oko 30 miliona evra za otkup sirovina . Iz Agrokora poručuju da će kao i u slučaju Frikom sva dobit da se reinvestira u Dijamant, odnosno za proširenje asortimana proizvoda, otvaranje novih radnih mesta i povećanje izvoza. Podsećanja radi, Agrokor je vlasnik najveće hrvatske fabrike ulja Zvijezda, za koju je uvozio najveći deo sirovina s obzirom na to da se u Hrvatskoj proizvodi samo između 40 i 50 odsto neophodnih uljarica. Kako Zvijezda pokriva 70 odsto hrvatskog tržišta ulja, margarina i majoneza uljarice su se uvozile iz Brazila, Čilea i Argentine. Inače i naši jučerašnji pokušaji da kontaktiramo sa direktorom Frikoma za Srbiju i Crnu Goru Željkom Brozovićem i proverimo tu informaciju koju smo dobili iz Hrvatske ostali su bez uspeha. Iz Kompanije Frikom, na poslati mejl, stigao nam je odgovor da "Frikom, na žalost, nije u mogućnosti da potvrdi niti da demantuje ifnormaciju da je Agrokor postao vlasnik zrenjaninskog preduzeća i da odgovor na traženu informaciju potražimo u Agrokoru". Direktor zrenjaninske uljare, izjavljivao je nedavno da je upoznat sa namerama Agrokora jer su ga nadležni iz Agrokora obavestili da su započeli pregovore sa investicionim fondom za jugoistočnu Evropu, o prodaji 25 odsto akcija zrenjaninske fabrike, koji je do njih došao pošto je u fabriku uložio 11,5 miliona evra i obavezao se na još 17 miliona evra ulaganja u naredne tri godine. Knežević je rekao da će novac biti uložen u razvoj Dijamanta čime bi se udvostručila proizvodnja. Zato nam je i ostalo pomalo nejasno, zbog čega je javnost u Srbiji uskraćena za jednu takvu informaciju. Za razliku od Kikinde, gde je ponuda hrvatske Nexe grupe za kupovinu akcija Toze Markovića dočekana "na nož" i gde je, zahvaljujući generalnom direktoru kikindske fabrike crepa i pločica Dmitru Šegrtu ta priča dobila i epitet borbe za očuvanje nacionalnih interesa, u Zrenjaninu je najava Agrokora da će otkupiti deo akcija Industrije ulja Dijamant protekla relativno mirno. Izvor: "Danas".

GRAĐEVINSKA FIRMA KAZIMIR VELJKOVIĆ PONOVO NA AUKCIJI

U kragujevačkom Građevinskom preduzeću Kazimir Veljković u toku je izjašnjavanje radnika o tome da li žele da, uz odgovarajuće otpremnine, napuste firmu. Prema proceni poslovodstva Kazimira, prekobrojno je 175 od ukupno 450 zaposlenih u toj firmi. Socijalni program za zbrinjavanje viška zaposlenih u Kazimiru Veljkoviću sačinila je Vlada Srbije i tim programom je predviđeno da se prekobrojnim građevinarima, na ime otpremnine, isplati po deset prosečnih zarada. Nakon primene socijalnog programa, ova firma će se 30. septembra pojaviti na novoj, trećoj aukciji za prodaju 70 odsto kapitala. Početna prodajna cena Kazimira iznosieć 20,9 miliona dinara, dok je vrednost kapitala ove građevinske firme procenjena na nešto više od 1,5 miliona evra. Izvor: "Danas".

BAREL NAFTE 69,15 DOLARA

Cene benzina i sirove nafte zabeležile su juče rast jer su američke vlasti odlučile da iskoriste strateške rezerve kako bi se izborile sa posledicama uragana Katrina koji je oštetio rafinerije u Meksičkom zalivu. Analitičari procenjuju da se bliže teška energetska vremena jer je za obnovu oštećene naftne industrije u regionu potrebno izvesno vreme. Cena lake sirove nafta na evropskom tržištu zabeležila je juče skok od 21 centa i barel je koštao 69,15 dolara dok je cena benzina skočila za 13 centi i iznosila 2,38 dolara za galon. Barel nafte "brent" na Londonskoj berzi koštao je 67,38 dolara što u odnosu na utorak predstavlja poskupljenje od 36 centa. Na rast cene goriva uticalo je i to što su glavni snabdevači u SAD počeli da vode više računa o količini goriva koju isporučuju prodavcima kako ne bi dobijali više nego što im je potrebno. Iako su već počele da pristižu informacije o nestašicama na pojedinim tržištima, analitičari ne veruju da je reč o široj pojavi. Izvor: "Danas".

KATRINA OBORILA DOLAR

Američki dolar zabeležio je juče pad vrednosti u odnosu na evro čemu je u velikoj meri doprinela visoka cena nafte i razorni uragan Katrina. Na evropskim berzama evro je juče mogao da se kupi za 1,232 dolara. S druge strane, dolar je ojačao u odnosu na jen (110, 81 jen za dolar) i funtu (1,801 dolara za funtu). Na kretanje vrednosti dolara negativno je uticao i izveštaj Asocijacije za upravljanje kupovinom iz Čikaga u kojem se navodi da je avgustovski indeks poslovne aktivnosti u regionu zabeležio pad na 49,2 u odnosu na julski indeks koji je iznosio 63,5. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta