Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Uskoro pravi investicioni fondovi u Srbiji:
Svako može da investira
Od osnivanja investicionih fondova u Srbiji najveću korist imaće građani jer će se povećati broj investicionih mogućnosti, a time i prilika da ostvare dobru zaradu. Ovi fondovi pružaju široku lepezu izbora - od sigurnih investicija koje donose manji profit do onih visokorizičnih, ali veoma, veoma isplativih. Nacrt zakona o investicionim fondovima trebalo bi da se nađe pred poslanicima Narodne skupštine. Po njegovom stupanju na snagu, Komisija za hartije od vrednosti imaće rok od šest meseci da donese propise koji se odnose na sprovođenje ovog akta. U prvom kvartalu iduće godine realno je očekivati da će u Srbiji biti formirani prvi otvoreni, zatvoreni i privatni investicioni fondovi. Poslednjih 15 godina, inače, investicioni fondovi su pravi hit u svetu. Filijale nekih od njih već su otvorene u Srbiji - „Salford“ (kupio je više od 50 odsto srpske mlekarske industrije, „Bambi“), „Midland“ („Karneks“, „Željezara Nikšić“, Luka Pančevo, „Stari grad“), FPP („Knjaz Miloš“). Po našim propisima, oni su registrovani kao profesionalni investitori, a što su potvrđivali registracijom u inostranstvu. - Do sada je više puta pokušavano da se zakon o investicionim fondovima kod nas donese, međutim, dalje od nacrta se nije odmaklo. Zbog toga, proteklih godina građani nisu bili u jednakoj poziciji. Oni koji su imali novac na deviznim računima u inostranstvu mogli su preko stranih fondova da ulažu ovde. Usvajanjem ovog zakona situacija će se bitno promeniti, a šansu da ostvare prinos imaće svi - ističe prof. dr Erić. Za male investitore najinteresantniji su otvoreni i zatvoreni investicioni fondovi. Otvoreni fondovi su visokolikvidni, jer omogućavaju da vlasnici koji imaju investicione jedinice (specijalne kupone ili akcije) mogu da ih uvek prodaju fondu. - Zatvoreni fond posluje kao otvoreno akcionarsko društvo, koje emituje javno akcije, a sakupljeni kapital investira u akcije i obveznice. Vlasnici svoje hartije od vrednosti ne mogu da prodaju fondu, već to čine preko berze. Privatni fond namenjen je velikim i profesionalnim investitorima - objašnjava dr Dejan Erić. Specifičnost je da sredstva fondova usmerava i investira društvo za upravljanje. Nadzor nad poslovanjem investicionih fondova, kako je predviđeno nacrtom zakona, obavlja Komisija za hartije od vrednosti. Ona će, naime, izdavati, ali i oduzimati dozvole za rad. - Formiranjem fondova građani u Srbiji imaće mogućnost da svoj novac prepuste njima na upravljanje, a menadžment fondova će po svom nahođenju i proceni ulagati u akcije ili obveznice. Iako će svi fondovi kod nas biti novoosnovani, vrlo brzo će se obaviti njihova selekcija i opstaće samo oni koji su pouzdani - kaže Rade Rakočević, direktor brokerske kuće „Senzal“. Izvor: "Blic".

Analiza uporednih podataka ruši ružičastu sliku Svetske banke o reformama u Srbiji:
Nordijske zemlje kao uzor
Prilikom predstavljanja Izveštaja Svetske banke Doing Business in 2006. i eksperti uglednih svetskih institucija, ali i naši zvaničnici, izrazili su uverenje da će i izveštaj za 2005. godinu biti "bar tako povoljan". Ako ni zbog čega drugog ono zbog saznanja da bi društveni proizvod, uz ovakav tempo reformi, mogao da bude uvećan za tri odsto, a broj novih radnih mesta trebalo bi da poraste za oko pet odsto. Šta to znači za zemlju kakva je Srbija kojoj je, da bi obezbedila održiv razvoj, potrebno da GDP minimalno povećava pet odsto, i to čitave naredne decenije i koja ima više od milion nezaposlenih, nije potrebno posebno naglašavati. Ali, analizom uporednih podataka dolazi se do zaključka da ta slika i nije tako ružičasta. Tako, recimo, po načinu na koji naša administracija izdaje razne dozvole Srbija se nalazi na 130. mestu, po trgovini sa inostranstvom na 123, po izvršenju ugovora na 110, po registraciji imovine na 103, po dobijanju kredita na 99, po lakoći poslovanja na 92, po načinu zatvaranja preduzeća na 90, a po plaćanju poreza na 74. mestu. U prvoj polovini svetske lestvice (na 61. mestu) Srbija se našla po načinu zapošljavanja i otpuštanja radnika, po zaštiti investitora je na 45. mestu, a najbolje smo rangirani kada je reč o načinu otvaranja preduzeća (35. mesto). Naravno, nije moguće izbeći ni one koji zapažaju da svetski eksperti praveći ovu rang listu, mere samo dva elementa kod svakog od indikatora - vreme i troškove neophodne za ispunjavanje svakog od uslova, a ne prate varijabile kao što su makroekonomska politika, kvalitet infrastrukture, nestabilnost valute, percepcija investitora ili stopa kriminaliteta, odnosno korupcije. A sve su to elementi koji i te kako utiču na odluku investitora da započnu posao u nekoj od zemalja. Činjenica da se među trideset visokorangiranih zemalja na ovoj listi nalaze recimo sve nordijske zemlje, kod kojih su sve ove varijabile najmanje izražene, ne negira tezu stručnjaka SB da jednostavna i jeftina regulativa, koja sve njih odlikuje, vodi do bržeg povećanja zaposlenosti i omogućava da preduzeća budu produktivnija, a da država svoju intervenciju usmerava tamo gde je to potrebno - u oblasti zaštite imovinskih prava i obezbeđenja mera socijalne zaštite. Ključni argument za to je podatak da se u nordijskim državama samo osam odsto ekonomske aktivnosti odvija u neformalnim tokovima, mada su porezi u ovim zemljama izuzetno visoki (40-60 odsto). Razlog je, tvrde eksperti SB, to što preduzeća dobijaju izvanredne javne usluge za novac koji daju kroz poreze. Nauk koji se, posle svojevrsne euforije izazvane objavljivanjem izveštaja SB u svakom slučaju mora izvući jeste da se sa reformama u Srbiji ne sme stati jer poboljšavanje ukupnih uslova privređivanja, pri čemu je lakoća otvaranja novog biznisa samo početak, prema svetskim iskustvima može da dovede do smanjenja sive ekonomije i do devet odsto, što automatski znači povećanje broja novih radnih mesta. Slovačka je na primer samo od 2002. godine smanjila na ovaj način broj nezaposlenih za više od 43.000. Više od 7.000 novih firmi registrovanih od početka godine kod nas donelo je bar desetak hiljada novih radnih mesta. Uvođenje PDV naišlo je na odobravanje stranih investitora koji su ocenili da će to u značajnoj meri obojiti i indikatore poslovanja u 2005. S nestrpljenjem se očekuje najavljeno smanjenje poreza na plate u narednoj godini, ali i najavljeni zakon o spoljnoj trgovini. Naravno, strani investitori pažljivo prate i primenu zakona, naročito onog o stečaju, kao i reformu sudstva, želeći da još bolje zaštite svoja ulaganja u Srbiji. Najava potpredsednika srpske Vlade Miroljuba Labusa da će se u tom smislu i menjati prioriteti delovanja Vlade dolazi u pravo vreme. Svetska banka: Kosovo pogodno za biznis Priština - Prema studiji Svetske banke, Kosovo je, prema poslovnom ambijentu, svrstano u područja najpogodnija za biznis u Istočnoj Evropi. Izveštaj se zasniva na indeksu bavljenja biznisom, koji kvantifikuje lakoću započinjanja biznisa, zapošljavanja i otpuštanja radnika, dobijanja investicija i kapitala, registrovanje imovine i zaključivanje biznisa. Prema toj studiji, Kosovo u oblasti upošljavanja i otpuštanja radnika pokazuje bolje rezultate nego nekoliko novih članica Evropske unije. Komentarišući ove podatke, Milan R. Kovačević, stručnjak za strana ulaganja, kaže za Danas da ne bi trebalo da čudi što je Kosovo, kada je reč o parametru koji određuje oblast zapošljavanja i otpuštanja radnika, daleko naprednije od drugih područja u ovom delu Evrope. "Stranci koji učestvuju u vlasti na Kosovu doprineli su da se procedura zaključivanja biznisa znatno pojednostavi. Ali, činjenica je, takođe, da Kosovo po drugim ekonomskim parametrima zaostaje i zaslužuje kritiku", tvrdi Kovačević. Izvor: "Danas".

Zašto niko ne želi hotele Metropol i Jugoslavija:
Precenjena vrednost odbija kupce
Iako je na velika zvona najavljivana prodaja hotela Jugoslavija i Metropola, slabo interesovanje kupaca na aukcijama izneverilo je ta očekivanja. Kao najčešći razlog slabog odziva pominje se precenjena knjigovodstvena vrednost hotela. I pored upornog nastojanja da u Dunav osiguranju, koji je inače većinski vlasnik i Jugoslavije i Metropola, saznamo zbog čega se prodaja ne realizuje naišli smo na "principijelan stav" da niko iz ove Kompanije, dok privatizacija traje, ne daje bilo kakav komentar. Nije uvažena ni naša dodatna molba da bar kontaktiramo sa predsednikom UO Sinišom Nikolićem i čujemo njegovo lično mišljenje, već su nas uputili na Agenciju za privatizaciju gde nam je rečeno da je Agencija samo servis i da bi sva pitanja trebalo da uputimo ovoj osiguravajućoj kući, utoliko pre što je Dunav, a ne država, većinski vlasnik hotela. Hotel Jugoslavija je, inače, već dva puta neuspešno iznošen na aukciju. Početna cena na prvoj aukciji (30. juna) bila je 42,3 miliona evra, da bi na drugoj aukciji cena pala na 38,1 milion evra. Ministar privrede Predrag Bubalo, nezainteresovanost kupaca za ovaj hotel obrazložio je konstatacijom "da je Kompanija Dunav osiguranje precenila vrednost tog hotela". U Dunavu međutim tvrde da je procena obavljena po važećim knjigovodstvenim standardima. Krajem prošle nedelje na prodaju je trebalo da bude ponuđen i hotel Metropol (početna cena od 19 miliona evra) ali je aukcija otkazana, jer niko nije bio zainteresovan da postane vlasnik tog hotela. Možda su potencijalnom kupcu "konce pomrsili "radnici Metropola koji su protestovali tražeći da se prodaja hotela obustavi, smatrajući da je ovaj prestižni beogradski hotel neregularno prešao u vlasništvo Dunav osiguranja i da bi trebalo da se vrati u posed malih akcionara, kako je to bilo do 2000. godine. Podsećanja radi, radnici Metropola pred Trgovinskim sudom u Beogradu već četiri godine pokušavaju da dokažu ko je većinski vlasnik u ovom hotelskom kompleksu. Kada je Upravni odbor Dunav osiguranja doneo odluku o prodaji Jugoslavije i Metropola, oba hotela procenjena su na 12,5, odnosno na 9,5 miliona evra, kao zainteresovani kupci spominjali su se predstavnici Plaze, Šeratona, Meriota, Kempinskog i Akora, bilo je i zainteresovanih bankara, građevinskih kompanija. Sada od njih ni traga ni glasa. Lična karta hotela Hotel Metropol ima četiri zvezdice, raspolaže sa oko 16.000 kvadrata (tehnička etaža, prizemlje i devet spratova) i 325 ležajeva. Cena smeštaja u Metropolu ista je kao i u hotelu Jugoslavija (jednokrevetna soba 3.600 do 5.600, dvokrevetna soba od 5.000 do 8.000 dinara, dok je cena apartmana - 16.000 dinara. ). Što se tiče hotela Jugoslavija on ima osam spratova, uključujući i tehničku etažu i prostire se na ukupnoj površini od 53.000 kvadratnih metara. Ukupan broj ležajeva u ovom hotelu je 245 a u toku su radovi na osposobljavanju smeštajnih, ugostiteljskih i kongresnih kapaciteta. Izvor: "Danas".

Slovenci kupili "Grand prom"

Najveća slovenačka prehrambena kompanija "Droga Kolinska" kompletirala je uoči vikenda preuzimanje najvećeg srpskog proizvođača kafe, firme "Grand prom". Time je označen kraj procesa, koji je otpočeo februara ove godine, kada su slovenačka i srpska kompanija potpisale sporazum o strateškom partnerstvu, prenosi Tanjug. Investicija od 52,5 miliona evra od kojih je 45,5 miliona evra u gotovini i sedam miliona evra u akcijama, daje "Drogi Kolinska" 75 odsto udela u "Grandu". Osim toga, dogovoreno je da "Droga Kolinska" stekne isti toliki udeo i u konditorskoj industriji "Štark", koju je "Grand prom" nedavno preuzeo. Na "Grand prom" će sada preći sve aktivnosti kompanije "Droga Kolinska" u SCG, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Predsednik "Grand proma" će, osim što postaje jedan od najveći akcionara "Droge Kolinske", biti imenovan za rukovodioca poslovanja slovenačke kompanije u Jugoistočnoj Evropi. Izvor: "Glas javnosti".

Jagodinski AIK izlazi iz stečaja

Agroindustrijski kombinat "Jagodina", jedan od najvećih u Srbiji, izaći će 23. septembra iz dvogodišnjeg stečaja i započeće setvu žitarica na 1.200 hektara i tov junadi, izjavio je Tanjugu stečajni upravnik Aleksandar Janković. Stečaj je uveden 7. jula 2003. godine, kada se firma nalazila u rasulu jer su izvršne sudske presude pretile da bude razneta celokupna imovina firme, čiji radnici dve godine nisu primili plate, podsetio je Janković. "U skladu sa novim Zakonom o stečajnom postupku koji je donet u februaru ove godine poverioci su na skupštini odlučili da se firma reorganizuje jer je drugo rešenje bilo bankrot. Tim stručnjaka je napravio plan reorganizacije i o njemu će se glasati 23. septembra", rekao je Janković. Plan podrazumeva potpuno namirenje poverilaca, pokretanje proizvodnje i traženje strateškog partnera u narednih 12 meseci, objasnio je Janković. "Dugovanja poveriocima iznose oko 20 miliona dinara, s tim što ima još nekoliko neutvrđenih potraživanja, među kojima je i porez na ekstra profit, što je apsurdno", dodao je Janković. U toku stečaja prodato je 13 hektara zemljišta AIK-a pored autoputa za industrijsku zonu i farma ćuraka u Donjem Štiplju, a ostala imovina je sačuvana, napomenuo je Janković. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta