Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Granski sindikat metalaca Nezavisnost tvrdi:
Privatizacija preduzeća Goša FOM unapred dogovorena
Granski sindikat metalaca Nezavisnost ukazao je juče na zloupotrebe u postupku privatizacije preduzeća Goša - Fabrika opreme i montaže iz Smederevske Palanke i izneo sumnju da je "reč o dogovorenoj privatizaciji u kojoj su učestvovali ljudi iz Ministarstva privrede i menadžmenta preduzeća Goša FOM." Na takav zaključak, prema rečima predsednika Granskog sindikata metalaca Nezavisnosti Dragana Matića, upućuje i prikupljena dokumentacija koja je novinarima juče prezentovana a iz koje se vidi da je Konzorcijum zaposlenih sa kojima je Agencija za privatizaciju 9. septembra potpisala ugovor o prodaji, nezakonito postao vlasnik tog preduzeća. - Iako je prvorangarani ponuđač bila ukrajinska firma Slavtjažmaž, na drugoj sednici tenderske komisije, član te komisije koji je istovremeno obavljao i funkciju zamenika direktora Goša FOM, Aleksandar Živković izneo je sumnju da je ovo ukrajinsko preduzeće u stečaju. Tenderska komisija je uzela u obzir te navode i dala nalog Agenciji za privatizaciju da zatraži proveru tih podataka kod nadležnih organa, pre svega kod Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom. U međuvremenu ne čekajući da odgovor stigne tenderska komisija je održala treću sednicu na kojoj je odlučila da eliminiše Slavtjažmaž iako je ova firma dala daleko najpovoljniju ponudu - kazao je Matić i dodao da je nekoliko dana nakon održavanja sednice Ministarstvo privrede Ukrajine, Ambasadi Srbije i Crne Gore u Ukrajini dostavilo dopis, odnosno obaveštenje da se preduzeće Slvtjažmaž ne nalazi u stečaju. Sve to, tvrde u Nezavisnosti ukazuje na činjenicu da je tenderska komisija grubo zloupotrebljavajući svoja ovlašćenja, povredila zakonsku proceduru prilikom odlučivanja o ponudama. Potrpredsednik Granskog sindikata Nezavisnost, Negoslav Jovanović ističe da je još prilikom raspisivanja tendera bilo jasno da je on "namešten". Tako, iako je opšte poznata činjenica da Goša prozvodi vagone, u javnom pozivu je navedeno da ponuđač treba da obavlja delatnost proizvodnje metalurške opreme za proizvodnju koksa. - Jasno je, dakle, da je odluka o prodaji doneta pre raspisivanja oglasa a da je problem nastao kada se pojavo drugi, ozbiljniji ponuđač sa boljom ponudom. Simptomatično je, takođe, da nijednom u toku sprovođenja tendera, nije pomenuto da zajedno sa Konzorcijumom kao kupac figurira preduzeće Koks iz Rusije. Tek nakon zaključenja ugovora saznali smo da to preduzeće učestvuje u kupovini. Ilustracije radi Slavtjažmaž je za kapital Goše FOM ponudio 5,2 miliona evra, a Konzorcijum zaposlenih četiri miliona evra. Kada je reč o investicijama, ova ukrajinska firma dala je ponudu od 6,1 milion evra, dok je investicioni program Konzorcijuma bio zasnovan na iznosu od 3,5 miliona evra. Ponuda ukrajinske firme bila je povoljnija i u pogledu socijalnog programa jer je sadržala stavku da će u naredne tri godine ova firma da upošljava minimum 100 ljudi godišnje, dok socijalni program Konzorcijuma takvu odredbu nije predviđao. Iz svega navedenog proističe da je tenderska komisija oštetila budžet za 1,2 miliona evra, preduzeće Goša FOM po osnovu investicionog programa za 2,6 miliona evra, dok je, društvena zajednica uzimajući u obzir da po sadašnjim procenama jedno radno mesto košta 10.000 evra, oštećena za tri miliona evra (300 zaposlenih x 10.000 evra) - tvrdi Jovanović. Iz Nezavisnosti najavljuju da će tražiti odgovornost ljudi iz Ministarstva privrede, uvid u spisak članova konzorcijuma, kao i ime čoveka koji je dao saglasnost na izdavanje hipoteke, zahvaljujući čemu je konzorcijum zaposlenih dobio kredit od banke kojim je kupio preduzeće. Izvor: "Danas".

KIŠE SMANJILE PROCENAT ŠEĆERA U REPI

Procenat šećera u korenu repe zasad se kreće između 13 i 14 odsto, a tako slab rezultat davno nije zabeležen. Manja digestija pripisuje se obilnim kišama, manjku sunčanih dana pa su proizvođači repe i šećerane sve zabrinutiji. Septembarske padavine usporavaju vađenje i transport šećerne repe pa je na sirovinskom području Fabrike šećera Crvenka, u istoimenom mestu u Bačkoj, za prvih petnaest dana posao obavljen na blizu 1.500 hektara. Prosečan prinos kreće se oko 51 do 52 tone. Zamenik direktora Dragan Popović ističe da posao na njivi, uprkos otežanim uslovma, nije prekidan, odnosno da na 11.782 hektara kampanju treba okončati do polovine novembra. Šećerana u Crvenki već je preuzela oko 70.000 tona korena repe, odnosno proizvela 6.000 tona šećera. Izvor: "Danas".

Velika ponuda bankarskih pozajmica povećava tražnju i spoljnotrgovinski deficit:
Krediti podstiču inflaciju
Banke su u stampedu potrčale da ponude razne vrste potrošačkih, stambenih i investicionih kredita, a "najsvežije" ponude su u keš pozajmicama. U Delta banci za prva tri dana, kada je ponuđena usluga "lakog keša" stiglo je 10.000 zahteva za tu pozajmicu. Komentarišući koliko je opasno zaduživanje, da li će to povećati potrošnju, uvoz i inflaciju Jurij Bajec, naučni saradnik Ekonomskog instituta kaže "da zato guverner Radovan Jelašić pokušava da poskupi uslove dobijanja kredita, plašeći se te vrste inflacije". - Jelašića muči taj pritisak koji vuče ka većim cenama i povećanju spoljnotrgovinskog deficita. Ipak, treba napraviti razliku o kakvoj vrsti kredita je reč. Potrošačke kredite, kojima banke vrše pritisak na tražnju, a što povećava potrošnju i uvoz, sebi mogu da priušte, uglavnom oni sa prihodima, većim od prosečnih, dok keš kredite pre svega uzimaju ljudi sa niskim primanjima koji na taj način rešavaju egzistencijalne probleme kao što je plaćanje računa za stanarinu ili struju, koje nisu izmirivali poslednjih pet ili šest meseci ili kupe knjige za decu. Znam ljude koji su podigli kredite od po 2.000 do 3.000 evra da bi platili račune za komunalije preko 1.000 evra, jer iz redovnih mesečnih primanja koja su u proseku oko 200 evra, jednostavno to nisu mogli da učine. Većini njih je problem i da obezbede pare za učešće - objašnjava Bajec i dodaje da "veruje da se ne isplati uzimati keš kredite za biznis, osim ako se radi o poslovima u sivoj zoni". Izuzetak su jedino stambeni krediti koji povećavaju uposlenost domaćih kapaciteta jer se u stanogradnji uglavnom koriste domaći resursi, a plus toga, dinar uložen u ovaj sektor, znači još tri dinara investicija za prateće privredne grane, podseća Bajec. "Kako sada ispada mi smo po glavi stanovnika malo zadužena zemlja, ali to je tek početak jer ta potrošačka glad je bila karakteristična za sve zemlje u tranziciji, s tim da je to kod njih počelo pre 12, a u Srbiji pre tri godine", objašnjava Bajec i dodaje da je izvoz povećan u odnosu na prethodnu godinu za čak 42 odsto pa postoje optimističke ocene da će to amortizovati negativne posledice povećanog uvoza robe zbog, kreditima uvećane, kupovne moći građana. Ekonomista Stojan Stamenković kaže da je među bankama sve veća konkurencija i da kamate padaju, uprkos povećanju obaveznih rezervi i to povećava tražnju, potrošnju i uvoz. "U ovom trenutku nemam podatke za šta se koriste krediti i da li su nadmašili štednju. Ako jesu, to znači da se povećava potrošnja, a uvoz robe široke potrošnje je do jula padao, ali je pitanje da li će se nastaviti ta tendencija. Ako pozajmice sporije rastu od potrošnje, to nije loše kao i ako se koriste za kupovinu domaće robe - kaže Stamenković. Živković: Još ne zvone zvona na uzbunu Boško Živković, stručnjak za monetarnu politiku, smatra da krediti koji su usmereni prema stanovništvu više utiču na rast potrošnje i inflaciju, nego ako se koriste za kupovinu stanova i investicije u privredi. Na pitanje da li se poslovne banke, podizanjem obavezne rezerve, mogu obuzdati u podizanju potrošnje Živković kaže da je to nemoguće jer monetarna politika ima ograničene mogućnosti. "Koliko god NBS povuče novca iz opticaja, toliko stanovništvo razmeni deviza. Ipak, mislim da još ne zvone zvona na uzbunu. Stanovništvo još nije toliko zaduženo, najveći deo kredita apsorbuje privreda za investicije. Ipak, priznajem da sam usamljen u toj tvrdnji, Međunarodni monetarni fond ne misli tako", kaže Živković. Izvor: "Glas javnosti".

Srbija plaća dugove

Na Berzi u Luksemburgu Republika Srbija juče je izvršila dodatnu emisiju obveznica za poslednjeg kreditora Londonskog kluba - Kuvajt investment kompani - u iznosu od oko 57,14 miliona dolara. Time je regulisan dug Srbije i prema ovom kreditoru, koji učestvuje sa 5,37 odsto u ukupnom dugu prema Londonskom klubu. Ta dodatna emisija obveznica je realizovana pod istim uslovima, kao i prvobitno emitovana u aprilu 2005. godine - saopštila je Narodna banka Srbije. Regulisanjem preostalog dela duga prema Londonskom klubu, dug Srbije je restrukturiran 99,953 odsto. Obveznice su, kako se dodaje, emitovane u skladu sa Zakonom o restrukturiranju duga po NFA i TDFA, kojim je predviđena ukupna emisija obveznica Srbije u iznosu od 1,08 milijardi dolara. Izvor: "Glas javnosti".

Nove cene goriva

Ministarstvo rudarstva i energetike uputilo je ministarstvima finansija i trgovine zahtev za poskupljenje derivata nafte, nakon što su se, prema važećoj uredbi o cenama derivata, stekli uslovi za korekciju. Ako pomenuta ministarstva prihvate zahtev, gorivo na pumpama u Srbiji bi trebalo da poskupi za oko jedan dinar po litru. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta