Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zašto Srbija sporo povlači kredite Svetske banke:
Pozajmice nema ko da koristi
Ministar finansija nikako ne bi smeo da bude iznenađen činjenicom da Srbija nije iskoristila 180 miliona dolara odobrenih kredita Svetske banke s obzirom na to da ima uvid u budžet i dobro zna da krediti koji su odobreni, čak i kada nisu povučeni, koštaju državu. Kada se zna da u budžetu nema dovoljno sredstava za investiranje, potpuno je neshvatljivo da kao zajednica nismo više zainteresovani da iskoristimo 180 miliona dolara koji nas čekaju. Tim više, što je Svetska banka sva ta sredstva odobrila nakon što su njeni eksperti imali uvid u konkretne projekte u koje bi trebalo investirati. Od 2001. godine uz kredite za strukturne reforme koji su uglavnom iskorišćeni, SB je Srbiji i Crnoj Gori odobrila i 286 miliona dolara sredstava namenjenih takozvanim investicionim projektima. Od svih tih para do sada je povučeno samo 11 odsto. Najveći deo kolača - 66 odsto kredita od 10 miliona dolara - iskoristilo je školstvo. Najmanje su iskorišćeni krediti namenjeni zdravstvu - samo šest odsto. Doduše, kredit od 20 miliona dolara namenjenih zdravstvu moguće je povući do februara 2008. godine, ali pravo je pitanje da li od kraja 2003. godine ni u jednu bolnicu ili dom zdravlja nije trebalo investirati. Zanimljiv je i podatak da je samo jedna četvrtina od odobrenih 6,7 miliona dolara kredita namenjenih za unapređenje carinske službe do sada iskorišćena, a ovaj kredit ističe u septembru iduće godine. Ako po svim ocenama svetskih eksperata jednu od najvećih prepreka za dolazak stranih investitora predstavlja transport robe preko granice, ovakav odnos prema sredstvima koja su na raspolaganju državi da unapredi recimo carinsku službu na graničnim prelazima, potpuno je neshvatljivo. Kao što je neshvatljiva sporost u povlačenju sredstava namenjenih sređivanju katastra, zašta je iskorišćeno samo dva odsto kredita koji je odobren u novembru prošle godine i moguće ga je koristiti do 2010. godine. Ova inertnost utoliko više čudi ako se zna da je pola Srbije neuknjiženo i da to predstavlja ogromnu smetnju ne samo potencijalnim investitorima nego i svim građanima koji zbog toga ne mogu da koriste svoje vlasništvo nad nekretninama. Objašnjenje da glavni razlog neiskorišćenosti kredita SB koji su odobreni ili bez kamata sa rokom vraćanja od 20 godina, ili uz kamatu od samo 0,75 odsto (uz poček od deset godina), leži u "komplikovanoj proceduri", navodi na zaključak da probleme treba rešavati u zakonskoj regulativi vezanoj za javne nabavke jer ona čitav proces produžava više od godinu dana. Činjenica da će od novog kreditnog aranžmana sa SB od 55 miliona dolara koji je upravo dogovoren u Vašingtonu, čak 41 milion dolara biti usmeren u budžet, očito govori o nameri da se dobar deo tih para upotrebi kako bi bili ojačani "kapaciteti državne uprave" što je veoma važno uoči pregovora o ulasku Srbije u EU i STO. Međutim, ne treba zaboraviti ni detalj da je najveći deo ovih kredita odobren u drugoj polovini 2003. godine, dakle da su projekte radili "neki drugi ljudi iz neke druge vlasti", a promena čelnih ljudi u državnim resorima nikako ne bi smela da bude opravdanje za to što su oblasti zdravstva ili školstva, na primer, ostale uskraćene za sredstva koja su bila nužna za njihovo bolje funkcionisanje. Izvor: "Danas".

NA POMOLU SARADNJA ZASTAVE I OPELA

Uprkos demantijima iz Dženeral Motorsa da ta američka kompanija i firme pod njenim patronatom imaju bilo kakve poslovne planove u Srbiji, u republičkom Ministarstvu privrede saznali smo da pregovori Zastave i Opela (sestrinske kompanije Dženeral Motorsa) o montaži jednog od Opelovih modela uatomobila u Kragujevcu i dalje traju. Ti pregovori, u koje su, pored menadžmenta Zastave i Opela, uključeni i čelnici Ministarstva privrede, mogli bi, već za nekoliko meseci da rezultiraju montažom nekog od Opelovih modela u Zastavinoj Fabrici automobila. Za razliku od Fijata, potencijalna saradnja sa Opelom, barem u početku, ne zahteva ulaganja u Fabrici automobila. Opelov model bi u Zastavu trebalo da stiže u rasklopljenom stanju i samo bi se montirao na jednoj od montažnih traka Fabrike automobila, dok sklapanje "punta" podrazumeva znatno viši stepen "radne obrade" u pogonima "Karoserija", "Lakirnica" i "Montaža". Izvor: "Danas".

Stručnjaci za finansijsko tržište upozoravaju:
Opasno trgovanje akcijama van berze
Komisija za hartije od vrednosti ispitala je transakciju koja je obavljena akcijama preduzeća Dijamant i nakon detaljne kontrole utvrdila da preduzeća koja su kupila udele u svom portfelju imaju akcije ovog preduzeća. Međutim, u Centralnom registru ta promena nije registrovana jer se i dalje pojavljuju isti vlasnici, ali su to sada d.o.o, a ne akcionarska društva. Komisija je u tom slučaju, pošto su d.o.o pod ingerencijom Zakona o privrednim društvima, mogla da konstatuje da je transakcija obavljena, ali nije mogla da sankcioniše nešto što očito liči na preuzimanje firme van tržišta kapitala - izjavio je juče na vanrednoj konferenciji za novinare, sazvanoj povodom učestalih pokušaja trgovine akcijama van finansijskog tržišta, Milko Štimac, predsednik Komisije za hartije od vrednosti. Prema njegovim rečima, preuzimanje Dijamanta je školski primer takvog trgovanja koji je Komisiju za HOV naterao da reaguje, jer preuzimanje firmi putem osnivanja ortačkih društava preti da uruši tržište kapitala, ali i da ošteti male akcionare. Štimac nije mogao da se seti konkretnih imena firmi kod kojih je preuzimanje obavljeno na ovaj način ali je precizirao da je reč o deset do dvanaest firmi među kojima su i C market i Industrija boje i lakova Duga. Radi rešenja ove situacije, Komisija je već prosledila dva dopisa sa predlogom mera Ministarstvu privrede a do kraja jučerašnjeg dana trebalo je da prosledi i Predlog izmena Zakona o privrednim društvima, kojima, kako je naglasio Štimac "osnivanje ograničenih društava učinilo skupljim i neisplativijim akcionarima", što bi za posledicu trebalo da ima njihovo vraćanje na tržište kapitala. On je istakao da je trajno rešenje - donošenje novog zakona o preuzimanju i zakona o hartijama od vrednosti. Direktor Beogradske berze Gordana Dostanić istakla je da bi država trebalo da definiše koja su to preduzeća od nacionalnog interesa i sa kolikim procentom vlasništva mogu da figuriraju na tržištu kapitala. Ona je dodala da postoji opasnost odliva kapitala pa bi zato razvoj tržišta trebalo da bude strateški interes države, koja ne bi smela da dozvoli da se kroz ponudu za preuzimanje izvuku kompanije sa berze. Ona je naglasila da postoji realna opasnost da berza ostane bez tržišnog materijala, pa će tako i zakoni koji budu doneti biti od male koristi jer investitori ionako neće imati šta da kupuju na berzi. KNEŽEVIĆ: Agrokor nije najveći akcionar Dijamanta Beograd - Direktor zrenjaninske fabrike ulja Dijamant Savo Knežević izjavio je juče da hrvatski Agrokor nije najveći akcionar Dijamanta i da su svi napisi o promenama vlasništva u toj uljari "nagađanja". On je novinarima, pre susreta uljara iz regiona zapadnog Balkana, rekao da sve podatke o vlasništvu u Dijamantu ima Centralni registar i Komisiji za hartije od vrednosti. Knežević je kazao da su predstavnici Komisije za hartije od vrednosti, koji su nedavno posetili Dijamant, "došli da kontrolišu sebe", a ne rad fabrike, "u kojoj nije bio nijedan papir koji se već nije nalazio u Komisiji ili u Centralnom registru". Direktor Dijamanta je kazao da je austrijski finansijski fond HVB banke, "koji je prošle godine u tu fabriku uneo svež kapital", u "ozbiljnim pregovorima" sa hrvatskim Agrokorom da preuzme njihove akcije, "ali da mu nije poznato da je to sprovedeno". Izvor: "Danas".

Zastupnici investicionog fonda Vorldfin tvrde:
Akcionari "Luke" ne treba da strahuju
Predstavnici konsultantske kuće Fokus Kapital Partners poručili su juče akcionarima Luke Beograd da ne treba da strahuju za svoja radna mesta, niti da li će preduzeće da posluje ukoliko ponuda investicionog fonda Vordfin uspe. Prema rečima Vuka Delibašića, jednog od menadžera Fokus Kapital Partners tržišna vrednost Luke Beograd iznosi 18 miliona evra i sve "drugo predstavlja špekulaciju o likvidacionoj vrednosti koja je veća od tog iznosa". On kaže da likvidaciona vrednost podrazumeva prodaju imovine bez ikakvih obaveza. Odbijajući da jučerašnji skup akcionara Luke Beograd okarakterišu kao "protestni" zastupnici Vorldfina istakli su da su svesni da je proces preuzimanja preduzeća traumatičan za sve intresne grupe, naročito ako se ima u vidu činjenica da model preuzimanja ne bira menadžment već finansijski investitor. - Naša ponuda od 40 miliona evra je dva puta veća od tržišne vrednosti koja se kreće oko 18 miliona evra. I drugi pokazatelj, ukupni godišnji prihod Luke (9,7 miliona evra) dokaz je da je naša cena dobra jer je četiri puta veća od tog iznosa - istakao je Delibašić. Upitani da pojasne ulogu Milana Beka u ovom procesu, zastupnici Vorldfina nisu porekli da Beko radi u svojstvu savetnika. Oni međutim, nisu mogli ni da potvrde, ali ni da demantuju da li je on i jedan od suinvestitora fonda Vorldfin. Izvor: "Danas".

Država spremna da proda Luku

Država ozbiljno razmišlja da proda svoje akcije u Luci Beograd luksemburškom Vorldfajnu jer je juče angažovala brokersku kuću Senzal koja bi trebalo da obavi ovu trgovinu. To znači da će ovaj investicioni fond verovatno za dva dana postati vlasnik domaće luke jer tada ističe njihova ponuda za kupovinu ove firme. Ipak, iznenađenja su moguća jer će, prema nezvaničnim informacijama, država do poslednjeg momenta, u petak u 12 sati, sačekati da vidi šta će uraditi mali akcionari. Inače na ovaj način je Milan Beko, konsultant, a delom i suvlasnik Vorldfajna, uspešno priveo kupovinu još jedne srpske firme. Investicioni fond iz Luksemburga Vorldfajn jedini je 10. septembra dao ponudu za preuzimanje Luke Beograd, tako što za jednu akciju daje 800 dinara. Da bi ponuda luksemburškog fonda bila uspešna, potrebno je da im do 30. septembra najmanje 25 odsto akcionara luke proda akcije. U Luci Beograd 40 odsto akcija ima država, po osam odsto penzioneri i radnici, a ostatak je u rukama građana koji nisu radili u ovom preduzeću. Odluka države da proda svoje akcije verovatno bi uticala i na sve ostale akcionare. Ovih dana pojavile su se informacije da je cena od 800 dinara za jednu akciju mala s obzirom na vrednost Luke. Vuk Delibašić, direktor firme Fokus kapital partners koja u Srbiji zastupa Vorldfajn, kaže da ima dosta zlonamernih interpretacija ove ponude za preuzimanje. "Za sve akcije Luke nudimo 40 miliona evra, što govori o našoj ozbiljnosti. Naša namera nije da zatvorimo firmu ili je prodamo, već da ulažemo u nju u cilju boljeg poslovanja, u suprotnom ne bismo spremili ovoliko novca. Podatak da je tržišna cena Luke duplo manja od naše ponude govori dosta", objašnjava on. Izvor: "Glas javnosti".

Delta duguje pare akcionarima "Ce marketa":
Platili sudsku taksu za Miškovića
Miroslav Mišković, vlasnik "Delta" kompanije, obećao je juče da će uplatiti novac koji su akcionari "Ce marketa" pre mesec dana dali za sudsku overu ugovora o prodaji svojih akcija ovoj kompaniji, saznajemo u Udruženju akcionara ovoga preduzeća. Na njihov račun trebalo bi da se uplati preko 10 miliona dinara, koliko su akcionari platili takse pre mesec dana. Ovo Udruženje ima paket od 51,5 odsto akcija ovog trgovinskog preduzeća, ali je samo deo akcionara potpisao ugovore sa "Deltom" o prodaji svojih udela, što je iziskivalo i plaćanje sudske takse za njihovu overu i do 200 evra. Pošto Mišković nije, kako je obećao, isplatio akcionarima akcije do 15. septembra, oni su, prilikom poslednjeg sastanka s Miškovićem, zahtevali da im bar nadoknadi novac dat za sudsku taksu. Ispostavilo se da prodaja akcija ove firme ne može da se obavi pre nego što Trgovinski sud ukine privremenu meru zabrane njihove trgovine, a to se očekuje na sledećem ročištu 5. oktobra. Zbog sudske zabrane, Branko Pavlović konsultant Udruženja akcionara "Ce marketa", pokušao je da prodaju akcija progura preko osnivanja novog ortačkog društva KPACM na koje su akcije uneti kao udeli, ali je dovedena u sumnju regularnost ovog postupka. U prvi mah bilo je predviđeno da svi članovi Udruženja prenesu i prodaju svoje udele Miškoviću, ali je od 3.500 članova to učinilo samo oko 1.000. Čim Trgovinski sud ukine privremenu meru, trebalo bi da se nastavi proces preuzimanja akcija "Ce marketa", preko ponuda koje su dostavili britanska investiciona firma "Ašmor" i domaći "Primer Ce" na čijem čelu je Slobodan Radulović, generalni direktor "Ce marketa". Izvor: "Glas javnosti".

Dejan Miljković, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu:
Devizna klauzula omča oko vrata
Banke se poslednjih meseci utrkuju s ponudama dugoročnih stambenih kredita, ali svi su vezani deviznom klauzulom. To znači da će se dug prema banci menjati zajedno sa kursom dinara prema evru. To je legitiman način banaka da obezbede plasmane od inflacije, depresijacije ili ekonomske nestabilnosti. Takve pozajmice su za građane ipak rizične, zbog nestabilne ekonomije kao omča oko vrata. - Problem je što svi pričaju kako u državi postoji makroekonomska stabilnost, kaže Dejan Miljković, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i dodaje da i država garantuje za stambene kredite preko Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita. - Znači da nema rizika za one koji ovde plasiraju sredstva. Te strane banke, ipak daju kredite po stopama od 10-11 odsto i na tome poprilično zarađuju, posebno zato što u svojim zemljama nikada ne bi mogli da ih plasiraju po tim uslovima. Ovde to mogu zato što narod uzima kredite sa deviznom klauzulom. Narodna banka Srbije počela je da upozorava na posledice uzimanja dugoročnih kredita. Jedan broj ekonomista smatra da postoji mogućnost da za dve-tri godine dođe do poremećaja u finansijskom sistemu i da dinar drastično depresira. Ako dinar depresira za 50 odsto, mnogo ljudi koji uzmu kredite na dvadeset godina po ovim stopama bankrotiralo bi. NBS to ne može direktno da kaže. Ministar finansija priča kako je bolje da se plaća 200 evra mesečno za svoj stan nego za kiriju. To jeste tačno, ali ako mesečna rata sada mora biti najviše trećina plate, kada dinar padne, rata može da bude dve trećine plate, a za dve-tri godine rata može da bude i dve plate - upozorava Miljković. Nove vrste povoljnih dugoročnih kredita, kao što je stambeni, vezan za švajcarski franak koje je ponudila HVB banka, a koji su vrlo popularni u zemljama istočne i centralne Evrope, predstavljaju nepoznanicu za naše ljude. Efektivna kamatna stopa ovih stambenih kredita je 4,75 odsto, ali švajcarski franak ima tendenciju rasta prema evru, a samim tim i prema dinaru. Miljković ukazuje i na sve restriktivniju monetarnu i fiskalnu politiku koja se odražava i na pad privrednog rasta i nezaposlenost. Koliko smo stegli kaiš, najbolje se vidi u činjenici da smo ove godine ostvarili budžetski suficit. "Trenutno, mi funkcionišemo na dotoku stranog kapitala, a ako neko zavrne slavinu, propašćemo", tvrdi Miljković. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta