Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Elektroprivreda protiv zajedničkog računa za struju i TV pretplatu:
EPS neće da šlepa RTS
Početkom sledeće nedelje trebalo bi da se razreši dilema kako će se plaćati TV pretplata - da li preko zajedničkog računa za struju i TV pretplatu ili na drugi način. EPS je zasad kategorično protiv zajedničkog računa. RTS je u prošlosti dobijao dosta novca od TV takse jer se ona plaćala preko zajedničkog računa. Bez obzira na to koliko su građani platili za struju, a koliko za taksu, EPS je redovno namirivao taksu RTS-u. EPS je zbog toga imao štetu jer mu se smanjivala naplata. Zajedničkim računom, kažu u EPS-u, naplata struje sada bi bila smanjena za sedam odsto. Zato, kako ističu, treba štampati dve uplatnice. Dobar deo građana stalno duguje za struju više hiljada dinara i svakog meseca uplaćuje polovinu duga ili nešto više. Teško je izvodljivo odrediti koliko je potrošač uplaćivanjem na zajednički račun namenio za namirenje troškova zbog potrošnje električne energije, a koliko RTS-u. Cilj "vezivanja" računa pretplate za RTS i potrošene struje ima više razloga, ali je glavni da će se TV taksa ovako najlakše naplatiti. Ako bi postojala dva računa, građani bi odlučivali da li će plaćati pretplatu, a RTS bi preuzeo obavezu da rešava problem svojih dužnika. Aleksandar Vasić, zamenik predsednika Saveta radiodifuzne agencije, potvrđuje da bi naplata sa dva odvojena računa bila mnogo manja. - Po mom tumačenju izmena Zakona o radiodifuziji, EPS obavlja naplatu, i to bi trebalo da bude na zajedničkom računu. Kad bismo imali dva računa, imajući u vidu slabu pravnu kulturu kod nas, građani ne bi plaćali pretplatu, iako je to tekovina u svim uređenim državama, pa i u našem susedstvu - ističe on i dodaje da će se o modalitetima plaćanja odlučivati kada zakon stupi na snagu. Nejasno je kako će RTS, ukoliko računi za pretplatu i struju budu odvojeni, naterati građane da plaćaju pretplatu. U Zakonu o radiodifuziji ne postoje sankcije za neplaćanje pretplate, već se, prema njegovim rečima, kazne mogu naći u propisima o obligacionom pravu. Građani imaju i mogućnost da odjave svoj radio ili TV prijemnik, ali zasad nije precizirano kako će se to i obavljati. Vasić kaže da je predviđeno i da će građani u slučaju da ne prijave prijemnik plaćati "kaznu" od 12 pretplata, kao i da su ga prijavili. Ipak, mehanizmi kontrole još nisu određeni. Inače, za pretplatu će građani morati da plate oko 300 dinara, što je mesečni račun za struju oko trećine potrošača u Srbiji. Građani će verovatno "odgovoriti" odjavljivanjem prijemnika, a na ulicama bi ponovo mogle da se očekuju mobilne ekipe sa nekim novim švedskim detektorima koji su svojevremeno korišćeni za otkrivanje neprijavljenih prijemnika. Šteta za EPS oko 300 miliona dinara Prema nekim računicama, spajanje ova dva računa EPS-u bi nanelo štetu od oko 280 miliona dinara mesečno. Činjenica je da za naplatu pretplate EPS ima najbolju evidenciju o domaćinstvima, ali sada to nije toliko bitno jer će se pretplata plaćati ne na brojilo, kako je to bilo nekada, već za jedan radio ili televizijski aparat u domaćinstvu na istoj adresi. Izvor: "Glas javnosti".

"Ti­gar" hit na ber­zi

Od pre tri me­se­ca, ka­da su se ak­ci­je pi­rot­skog "Ti­gra" po­ja­vi­le na Be­o­grad­skoj ber­zi, pro­da­to je oko 16 od­sto emi­to­va­nih de­o­ni­ca, od­no­sno 25 od­sto iz pa­ke­ta ma­lih ak­ci­o­na­ra. No­vi vla­sni­ci vred­no­snih pa­pi­ra, pre­ma re­či­ma bro­ke­ra iz "Ti­gra" Sr­đa­na Sto­ja­no­vi­ća, su uglav­nom stra­ni in­ve­sti­ci­o­ni fon­do­vi, ko­ji na ber­zi ku­pu­ju i ak­ci­je dru­gih srp­skih do­br­o­sto­je­ćih pred­u­ze­ća, kao što su "Al­fa" iz Vra­nja, vr­šač­ki "He­mo­farm", gor­njo­mi­la­no­vač­ki "Me­ta­lac", be­o­grad­ski "Ene­r­go­pro­jekt" i dru­ge fir­me. Od je­da­na­est in­ve­sti­ci­o­nih fon­do­va, ko­ji ku­pu­ju de­o­ni­ce "Ti­gra" je­dan je ku­pio pa­ket od 5 od­sto i to je za­sad naj­ve­ći ku­pac. Ak­ci­je na­šeg gu­mar­skog gi­gan­ta u pro­te­kla tri me­se­ca pro­da­va­ne su po ra­znim ce­na­ma ko­je su se kre­ta­le od 13.000 do 16.727 di­na­ra, a po­slo­vič­no šte­dlji­vi Pi­ro­ćan­ci, vla­sni­ci ak­ci­ja iz re­do­va sa­da­šnjih i biv­ših rad­ni­ka, ali i pen­zi­o­ne­ra, in­ka­si­ra­li su ukup­no pre­ko pet mi­li­o­na evra. Naj­ve­ći broj ak­ci­ja pro­dat je po ce­ni od 16.727 di­na­ra po me­to­du pre­o­vla­đu­ju­će ce­ne, a ber­zan­ski špe­ku­lan­ti su ovu ce­nu u jed­nom mo­men­tu obo­ri­li na 13 hi­lja­da di­na­ra. Tog mo­men­ta je pre­ma Sto­ja­no­vi­će­vim re­či­ma po­nu­da ak­ci­ja znat­no sma­nje­na, od­no­sno ni­je bi­lo za­in­te­re­so­va­nih za pro­da­ju, pa je ce­na već su­tra­dan vra­će­na na pre­đa­šnji ni­vo. Ovo je jed­na od pr­vih "lek­ci­ja" ko­ju su vla­sni­ci "Ti­gro­vih" ak­ci­ja i nji­ho­vi bro­ke­ri uspe­šno sa­vla­da­li i spre­či­li da­lji pad ce­na. Po­što je od po­čet­ka tr­go­va­nja is­te­klo 90 da­na, na­gla­ša­va Sto­ja­no­vić, vla­sni­ci ak­ci­ja ko­ji to že­le ovih da­na ob­no­vi­će svo­je li­mi­ti­ra­ne na­lo­ge kod bro­ke­ra. Po­sle pro­da­je pa­ke­ta od 25 od­sto ak­ci­ja ko­je su bi­le u ru­ka­ma ma­lih ak­ci­o­na­ra, upra­vljač­ko pra­vo do­bio je Ak­cij­ski fond, ko­ji još uvek ne pro­da­je svoj udeo-pa­ket, pa će od na­red­ne skup­šti­ne ak­ci­o­na­ra i on uče­stvo­va­ti u upra­vlja­nju - ka­že Sto­ja­no­vić. Ina­če, pet mi­li­o­na evra je naj­ve­ća su­ma ko­ja je do­sad na ovaj ili onaj na­čin sti­gla u Pi­rot, od­no­sno na ra­ču­ne Pi­ro­ća­na­ca. Slu­čaj­no ili ne, ne­po­sred­no pred po­če­tak tr­go­vi­ne ak­ci­ja­ma "Ti­gra", u Pi­ro­tu su otvo­re­ne fi­li­ja­le mno­gih ba­na­ka, ta­ko da ih sa­da u sa­mom cen­tru u preč­ni­ku od 200 me­ta­ra, ima dva­na­est. Od bli­zu 6.000 ma­lih ak­ci­o­na­ra, svo­je ak­ci­je na ber­zi je pro­da­lo njih 1.200 što zna­či isto to­li­ko ban­kov­nih ra­ču­na sa po­za­ma­šnim sal­di­ma. Na­rav­no, u na­red­nom pe­ri­o­du i osta­li će otva­ra­ti ra­ču­ne. OŽI­VEO GRAD OD KA­DA se "Ti­gar" po­ja­vio na ber­zi, grad je, ka­ko ov­de ka­žu "živ­nuo". To se naj­bo­lje vi­di po tr­go­vi­na­ma, gde se ku­pu­je be­la teh­ni­ka, ra­ču­nar­ska opre­ma, ali i po sto­va­ri­šti­ma gra­đe­vin­skog ma­te­ri­ja­la ko­ja su pro­le­tos go­to­vo bi­la pu­sta. Ma­da tr­gov­ci, ali i biv­ši vla­sni­ci ak­ci­ja, ra­zu­mlji­vo, ne­ra­do go­vo­re o pa­ra­ma, u pri­grad­skim na­se­lji­ma su po­če­le da po­di­žu ku­će, a No­va ma­la, u ko­joj ži­vi ve­li­ki broj ak­ci­o­na­ra, je naj­ve­će gra­di­li­šte. Izvor: "Dnevnik".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta