Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dolar i dalje na nizbrdici

Valuta Evropske unije, evro, zabeležila je juče rast vrednosti u odnosu na američki dolar s obzirom na to da su trgovci očekivali od Federalnih rezervi da uspore rast kamatnih stopa jer je nakon prolaska uragana Katrina pojačana zabrinutost za američku ekonomiju. Evro je juče vredeo 1,25 dolara što predstavlja rast od 0,0005 dolara u odnosu na trgovanje koje je završeno u petak. Dolar je takođe zabeležio pad i u odnosu na britansku funtu i japanski jen. Američku valutu prošle nedelje "podržao" je izveštaj o otvaranju 169.000 novih radnih mesta u avgustu i pad stope nezaposlenosti na najniži nivo u poslednje četiri godine (4,9 odsto). Ipak, rast broja novih radnih mesta bio je manji od očekivanog, a podaci o proizvodnji pokazuju da bi mogao biti ublažen rast američke privrede. Uz to, i cene nafte ostale su visoke. Veliki broj ekonomista očekuje da će Federalne rezerve zadržati isti nivo kamatnih stopa na sastanku koji je zakazan za 20. septembar. S druge strane, usporavanje rasta kamatnih stopa neće nauditi dolaru. Izvor: "Danas".

Dijamant, C market i Centroproizvod narednih dana pred komisijama za hartije od vrednosti:
Štimac: Utvrdićemo kako je Agrokor kupio Dijamant
Komisija za hartije od vrednosti nije ni Ustavni sud, ni Trgovinski sud, ni javni beležnik, ni skupština akcionara bilo koje firme, ali nekako smo uvek u situaciji da se kod nas sliju svi nedostaci zakonske regulative i da se od nas očekuje da rešimo probleme koji nastaju u procesu privatizacije - rekao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Milko Štimac, predsednik Komisije za hartije od vrednosti, odgovarajući na novinarska pitanja u vezi sa kupovinom zrenjaninskog Dijamnata, i poništenjen dokapitalizacije Centroproizvoda i aktuelnom situacijom sa C Marketom. On je naglasio da će se načinom preuzimanja Dijamanta od strane Agrokola Komisija pozabaviti narednih dana baš kao i slučajem poništenja dokapitalizacije Centroproizvoda godinu i po dana nakon završenog procesa. - Kada je reč o Dijamantu, za sada možemo da konstatujemo samo to da ponude za javno preuzimanje nije bilo, a tek treba da se utvrdi kako je izvršena prodaja akcija. Ovo je najverovatnije tipičan slučaj sa kojim se susrećemo u posledenje vreme da se osnivaju društva sa ograničenom odgovornošću sa jedinim ciljem da prodaju aktivu preduzeća, odnosno da onemoguće javno preuzimanje koje procene neprijateljskim. Zakonom nije zabranjeno da se akcije jednog preduzeća ulažu u druga, pa zato neće biti baš lako da se dokaže da je u ovom slučaju reč o simulaciji prodaje. Da je usvojen zakon o preuzimanju kojim bi se onaj ko firmu preuzima obavezao na otkup svih 100 odsto akcija, odnosno da postoji obaveza trgovanja akcijama na berzi, ovakve situacije bi sigurno bile izbegnute - kaže Štimac. Komentarišući slučaj Centroproizvoda on je rekao da će Komisija za hartije od vrednosti tek kada dobije sudsko rešenje i obrazloženje moći da vidi šta će da radi u domenu svojih nadležnosti, "mada je svakako reč o narušenim vlasničkim pravima i tu će sudovi imati glavnu reč". Sa stanovišta Komisije za hartije od vrednosti slučaj C Marketa je završen onog momenta kada su odobrene tri ponude za preuzimanje. Kako je Merkator u međuvremenu odustao, ostaju na snazi još dve i one su, kako objašnjava Štimac "starije od dokapitalizacije". Na Komisiji je, naime, otvoren i proces odlučivanja o dokapitalizaciji, ali je istovremeno on i prekinut dok se ne završi prethodno započet proces preuzimanja. - Nije na nama da utvrđujemo da li je skupština akcionara bila legalna ili ne, kaže predsednik Komisije za hartije od vrednosti, niti se možemo oglušiti o odluku Trgovinskog suda. Očito je da nedostaju čitavi segmenti u zakonodavstvu koji bi nam omogućili da delotvornije delujemo - tvrdi Štimac izražavajući nadu da će konačno u jesenjem skupštinskom zasedanju biti usvojeni pored zakona o investicionim i dobrovoljnim penzijskim fondovima i izmene zakona o hartijama od vrednosti i zakon o preuzimanju, kako bi se na jednoj strani sprečilo dalje urušavanje tržišta kapitala osnivanjem ortačkih društava radi jednokartne prodaje kapitala, a na drugoj novim igračima na tom tržištu stvorile mogućnosti da oni zaista i deluju na tržištu, a ne samo na papiru. Bez odgovora o pranju novca U pet-šest slučajeva do sada Komisija za hartije od vrednosti uputila je zahtev nadležnim organima da ispitaju poreklo novca određenih aktera u procesu privatizacije, ali nijedan odgovor nismo dobili, tako da nismo mogli ništa konkretno ni da preduzmemo, naglasio je Štimac. Nadzor nad penzijskim fondovima u nadležnosti KHOV Nije logično da nadzor nad fondovima dobrovoljnog penzijskog osiguranja vrši NBS. Najlogičnije bi bilo da kao i kod investicionih fondova nadzor vrši KHOV, odnosno da to radi onaj ko kontroliše i brokerske kuće jer je reč o istoj vrsti transakcija. Moguće je opredeliti se i za jedno univerzalno regulatorno telo koje bi obavljalo nadzor nad čitavim finansijskim tržištem, ali to traži vreme, smatra Milko Štimac. Izvor: "Danas".

Za tri meseca na Beogradskoj berzi akcije Tigra ostvarile promet od 25.736 akcija:
Uspon pirotskog proizvođača guma
Akcije Korporacije Tigar su za tri meseca kotiranja na Beogradskoj berzi ostvarile promet od 25.736, što znači da je u prometu učestvovalo 16,26 odsto ukupnog broja emitovanih akcija. Prodajom akcija ostvaren je promet od oko 423 miliona dinara, odnosno oko pet miliona evra. Kako je za Danas izjavio korporativni agent Tigra Srđan Stojanović, kupci akcija su uglavnom strani investicioni fondovi, koji na berzi kupuju akcije i drugih srpskih preduzeća. U kupovini akcija uglavnom učestvuju investicioni fondovi koji osim Tigrovih, kupuju i akcije Alfa plama iz Vranja, vršačkog Hemofarma, beogradskog Energoprojekta i Metalca iz Gornjeg Milanovca. Kada je reč o Tigru, najveći procenat akcija ovog preduzeća koje je do sada kupio neki inostrani fond iznosi 4,96 odsto. Prema podacima sa Beogradske berze cena akcija Tigra, prvi put akcije Tigra su iznete na berzu 31. maja) kretala se u rasponu od 13.000 do 16.727 dinara. Poslednje trgovanje akcijama Tigra obavljeno je juče, kada je u jutarnjim časovima prodato oko 229 akcija, a maksimalna cena dostignuta za jednu akciju iznosila je 16.400 dinara (prethodne nedelje, cena akcija Tigra oscilirala je za oko 500 dinara). Uvidom u trgovanje akcijama Tigra može se zapaziti da se u proseku dnevno proda oko 370 akcija. U vreme privatizacije ovog pirotskog preduzeća (Tigar je privatizovan 1997 godine po Zakonu o svojinskoj transformaciji), ni najveći optimisti nisu mogli da pretpostave da će akcije te firme biti tako atraktivne. Sada, međutim, neke brokerske kuće, kao što je GT Broker na primer, otvorile su svoje kancelarije u Pirotu. Podsetimo samo da ovo preduzeće, u prethodne tri godine nije imalo gubitke. Prošle godine (prema podacima iz finalizovanog finansijskog izveštaja) ostvaren je ukupan prihod od 9,4 milijarde dinara dok je ukupan rashod iznosio 9,3 milijarde dinara. Ostvarena neto dobit preduzeća bila je 98 miliona dinara. Korporacija Tigar u okviru koje između ostalih posluju Tigar MH, Tigar obuća i Tigar tehnička guma poslednjih godina beleži izuzetne izvozne rezultate. Prošle godine je Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije SIEPA fabriku Tigar MH, proglasila najuspešnijim izvoznikom u 2004. godini. . Ovaj proizvođač auto-guma, koji predstavlja 70 odsto poslovanja korporacije, izvezao je u prošloj godini robu u vrednosti od 80 miliona evra, što je za 20 odsto više nego prethodne godine. U 2003. godini proizvedeno je pet miliona auto-guma, što je za 60 odsto više u odnosu na 2002. godinu. Najveću prekretnicu u razvoju Tigra, verovatno predstavlja potpisivanje Ugovora o zajedničkom ulaganju sa Mišelinom 2000. godine, kada su se kao partneri opredelili da ugovorno zajedničko ulaganje iz 1978. godine pretvore u zajedničku firmu - Tigar MH. Tigar izvozi u sve veće evropske zemlje i iz godine u godinu povećava procenat izvezene robe. Ilustracije radi, samo prošle godine na tržište Velike Britanije izvezeno je blizu milion guma. Izvor: "Danas".

U decembru prestaje da važi odloženo plaćanje čekovima građana:
Skuplji poček preko kreditne kartice
Od 1. septembra građani će čekovima moći da pazare samo odloženo na dva meseca, dok će u decembru morati da budu oprezni jer će im čekovi odmah biti "realizovani". Kako se primiče kraj počeku, građani će biti prinuđeni da ovo platežno sredstvo, koje su koristili poslednjih petnaestak godina, zamene kreditnim karticama ili "plastičnim" novcem, kako ih još zovu. Plaćanje karticama je zbog kamata i članarine za građane, ipak skuplje i nepovoljnije. Za plaćanje na poček nije postojala kamata. Većina banaka nudi domaću kreditnu karticu "dina" i strane "viza" i "master". Kartice se razlikuju od čekova jer se plaća mesečna kamata, članarina, a i cela procedura otplate pozajmice je tačno propisana i ne zavisi od "dogovora" sa trgovcima. Mesečne kamate su od 1,3 do dva odsto i delimično zavise od toga da li je korisnik klijent banke. Kreditne kartice, za razliku od običnih kartica, mogu se koristiti za odloženo plaćanje roba i usluga u zemlji i inostranstvu. Gotovina se može podizati na bankomatima svih banaka, ali se samo kod banke kod koje ste uzeli karticu ne plaća provizija. Prva rata za otplatu robe koja je kupljena ili dobijenog keša stiže već za mesec dana. Broj rata u kojima se otplaćuje roba ili gotovina zavisi od banke do banke. Kod revolving kreditnih kartica Rajfajzen i Delta banke broj rata je neograničen. To znači da kod ovih banaka mora da se uplati najmanje deset ili 20 odsto od ukupne sume, a svaka sledeća rata je deset ili 20 odsto od preostale sume. Karticama Komercijalne i Vojvođanske banke kredit se može dobiti na tri, šest i 12 meseci, a kod Meridijan banke na deset meseci. Da bi se dobila kreditna, kartica banke propisuju različite uslove. Rajfajzen banka traži da je klijent stalno zaposlen i da on ili neko od ukućana ima neto platu od 14.000 dinara, a zarada ne mora da se prima preko ove banke. Kod Delta, Vojvođanske i Komercijalne banke potrebno je da se plata prima preko ovih banaka. Ukoliko se zarada ne podiže u ovim bankama za dobijanje kartice potrebno je polaganje depozita od 20 odsto. Visinu kredita koji je odobren preko kartice zavisi od banke do banke, ali uglavnom limit zavisi od zarade. U Komercijalnoj banci visina kredita određuje se tako što se trećina plate pomnoži sa brojem mesečnih rata za njegovu otplatu od tri, šest i 12 meseci. U Rajfajzen banci je limit od 200 do 5.000 evra u dinarskoj protivvrednosti. U Meridijan banci limit je do visine tri mesečne zarade. U Meridijan banci - pet kartica Meridijan banka nudi pet tipova kreditnih kartica, "dina kard", "master standard", "viza klasik", "visa gold" i "master gold". Osim "dina kard", kao nacionalne kartice koja se koristi samo u zemlji, sve ostale mogu da se upotrebe i u inostranstvu. Dragan Radovančev, direktor za platne kartice ove banke, kaže da njihove kreditne kartice mogu da dobiju, pored građana koji primaju platu preko tekućeg računa, i svi ostali koji polože određeni depozit. "Za godišnju članarinu od 1.500 dinara dobija se paket od tri kartice i to "dina kard", "visa klasik" i "master standard". Minimalni depozit koji mora da se položi da bi se dobio paket od ove tri kreditne kartice je 100 evra ili 10.000 dinara", kaže Radovančev. U ovoj banci očekuju od klijenta da obezbedi dva jemca koji su stalno zaposleni. Za građane koji ne primaju platu preko tekućeg računa ili nisu ni zaposleni, uslov za dobijanje ovog paketa kreditnih kartica je polaganje depozita u visini kredita. Izvor: "Glas javnosti".

Dejvid Votson, „EFG Eurobanka“:
Srbija je za nas strateški važna
Mi imamo poverenja u budućnost srpskog tržišta jer je to dinamično tržište, strateški važno za nas. A Nacionalna štedionica je jedna od finansijski najstabilnijih institucija sa uhodanim poslovanjem, dobrim ljudima, rasprostranjena svuda u zemlji, kaže za „Blic“ Dejvid Votson, direktor za međunarodne odnose grčke „EFG Eurobanke“. Zašto ste dali tako visoku ponudu za kupovinu akcija, kada je njihova tržišna vrednost tri puta manja? - Verujemo da je naša ponuda veoma privlačna za sve akcionare Nacionalne štedionice, uključujući, naravno, srpsku državu. Postoji jasna opredeljenost sa naše strane za kupovinu ukupno 90 odsto akcija Nacionalne štedionice. Cena koju smo ponudili po akciji jasno govori o tome da imamo poverenja u budućnost Nacionalne štedionice i njen potencijal da postane jedna od vodećih banaka u Srbiji. Kada je reč o akcionarima „EFG Eurobanke“, tržišna vrednost naših akcija na Atinskoj berzi iznosi otprilike osam milijardi evra. „EFG bank grup“, sa sedištem u Ženevi, poseduje 41 odsto naših akcija i svih 330.000 akcionara pružilo nam je podršku u želji da izgradimo dinamičnu i profitabilnu banku za pravna i fizička lica u južnoj i istočnoj Evropi. Da li ste pregovarali sa državom o kupovini njenog paketa akcija? - Pre nekoliko meseci odlučili smo da investiramo u Nacionalnu štedionicu, u prvom trenutku kupovinom akcija na Berzi, a zatim smo odlučili da se sporazumemo sa akcionarima koji poseduju 49 odsto akcija. Sada smo ponudili podjednako dobre uslove za sve akcionare, uključujući naravno i državu. Kako vidite potencijale „EFG banke“ u sklopu sve žešće konkurencije na srpskom bankarskom tržištu? - Mi smo se obavezali da gradimo čvrste pozicije u Srbiji. Već smo investirali više od 50 miliona evra u već postojeću „EFG Eurobanku“ AD Beograd, koja trenutno ima mrežu od 20 filijala. Naša pozicija na regionalnom tržištu jeste velika i jaka, gde se takmičimo sa ostalim dobrim evropskim bankama. Naša regionalna ekspertiza i nou-hau će pomoći NŠ da poboljša svoju poslovnu poziciju. To znači da će NŠ profitirati od ove sinergije, kako na srpskom tržištu tako i u celom regionu, a sa ciljem da postane jedna od najboljih banaka na ovom tržištu, koja se fokusira na građanstvo i mala i srednja preduzeća, neprestano povećavajući kvalitet usluga i gradeći dugoročne odnose sa klijentima. Šta će novo doneti EFG u politici kamatnih stopa i kreditnih aranžmana namenjenih stanovništvu? - „EFG Eurobanka“ se nalazi na vrhu lestvice svih grčkih banaka prema svim agencijama za istraživanje tržišta. Mi imamo dosta iskustva u stvaranju dobrih usluga za fizička lica i za privredu na mnogobrojnim tržištima u regionu i mi ćemo pružiti iste usluge kroz mrežu poslovnica Nacionalne štedionice. Klijentima NŠ neke od ovih usluga biće prezentovane odmah po zatvaranju naše ponude. Izvor: "Blic".

Privatizacija prehrambene industrije skoro je privedena kraju:
Deset firmi nas „hrani“
Privatizacija prehrambene industrije do sada je bila atraktivna nekolicini vodećih domaćih biznismena, ali i stranim kompanijama. Većina šećerana u vlasništvu je „MK komerca“ Miodraga Kostića, „Delta“ je kupila veliki deo mesne i industrije ulja, Zoranu Drakuliću su najprivlačnije bile testenine i žitarice, dok Investicioni fond „Salford“ kontroliše preko 50 odsto mlekarske industrije. Milan Prostran, sekretar za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije, smatra da je svaki monopol loš, ali veruje da će i od domaćeg i od stranog kapitala biti koristi. - Industrija piva, mleka, ulja i neke bolje klanice najpre su privatizovane. Pritom je uložen i domaći i strani kapital, a investitori bi tek u narednom periodu trebalo da ulažu. Onaj deo prehrambene industrije koji do sada nije privatizovan trenutno se nalazi u veoma kritičnom stanju - kaže Prostran. Šećerana u Zrenjaninu je jedna od retkih koja do sada nije privatizovana, a ostale, one koje nije kupio „MK komerc“, u vlasništvu su stranih investitora. - Grci su kupili šećerane u Crvenki i Žabalju, Italijani u Senti i Novoj Crnji, dok je domaća firma „Šećer plus“ kupila šećerane u Kovinu i Mitrovcu - podsetio je Milan Prostran. I pet najvećih mlekara - „Imlek“, subotička, novosadska, zemunska i zaječarska - imaju istog vlasnika. Ako je suditi prema ocenama potrošača mlečnih proizvoda, „Salford“ dobro posluje. „Delta“ je svoje interese pronašla u industriji mesa i ulja. - Oni su težili da osvoje industriju ulja i to su delimično i postigli kupovinom Industrije ulja „Dunavka“ iz Velikog Gradišta i „Sunca“ iz Sombora. Takođe, atraktivna im je bila i industrija mesa - istakao je Prostran. Pored industrije ulja, „Delta“ je poslednjih par godina postala i vlasnik PIK „Bečej“, „Semena“ iz Sombora“, „Juhora“ iz Jagodine, Poljoprivrednog dobra „Čelarevo“, kao i trgovinskih lanaca - „Pekabete“ i „C marketa“. „Ist point“ Zorana Drakulića vlasnik je „Klasa“ i „Žitomlina“. Uporedo s privatizacijom prehrambene industrije odvija se i proces koncentracije poljoprivrednog zemljišta. Samo 25 preduzeća u Srbiji u svom vlasništvu ima preko 5.000 hektara, a vodeći zemljoposednici su Miodrag Kostić koji, kako najavljuje, pretenduje da kupi oko 50.000 hektara vojvođanskih oranica. Na drugom mestu je kompanija „Matijević“, treća je „Delta“, a zatim slede „Big bul“, „Nektar“, „Krmivoprodukt“, „Sojaprotein“... Po učešću poljoprivrede u društvenom proizvodu od čak 21 odsto, u Srbiji je gora situacija nego u većini afričkih zemlja u kojima učešće poljoprivrede u društvenom proizvodu ne prelazi 17 odsto. U razvijenim zemljama primarna poljoprivredna proizvodnja u društvenom proizvodu participira sa oko dva odsto. Izvor: "Blic".

Labus: Pregovori sa EU do 10. oktobra

Pregovori sa EU o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju mogli bi da počnu do 10. oktobra, izjavio je potpredsednik vlade Srbije i šef pregovaračkog tima Srbije Miroljub Labus. U intervjuu za emisiju Evronet, koji je emitovala TV produkcije Mreža, Labus je rekao da je na sastanku pregovaračkog tima usvojena definitivna verzija platforme za pregovore koja će biti ponuđena Savetu za evropske integracije, koji se sastaje za tri dana, posle čega ide na vladu. "Dakle, posle sastanka Saveta naša platforma će biti definitivno precizirana. To znači da ćemo za tri dana tehnički biti spremni za početak pregovora", rekao je Labus. Labus je ocenio da je "teško da će pregovori početi 5. oktobra zato što će 3. oktobra početi pregovori EU sa Turskom" i rekao da računa da bi pregovori mogli da počnu nedelju dana posle toga, dakle do 10 oktobra". Komentarišući činjenicu da će SCG biti prva zemlja koja će imati tri pregovaračka tima (jedan SCG, drugi Srbija i treći Crna Gora), Labus je rekao da "to neće mnogo usporiti pregovore ukoliko postoji dobra volja, ali da bi bilo mnogo bolje da postoji jedan a ne tri pregovaračka tima". "Ipak mi imamo iskustvo u pregovorima na dva koloseka i to iskustvo smo koristili tokom priprema i koristićemo tokom pregovora", dodao je. Potpredsednik vlade Srbije nije precizirao kakve će biti pregovaračke pozicije Srbije, ali je rekao da se "naša zemlja drži Agende 2012 što znači da ćemo 2012 biti spremni za članstvo u EU. "Da li ćemo te godine i postati članica EU, to će zavisiti od naših partnera, ali plan nam je da sav posao do tada završimo", rekao je, dodajući da je u skladu sa takvim planom i izabran period tranzicije tokom koga će se izvršiti liberalizacija tržišta za proizvode iz EU. Povodom mogućnosti da referendum u Crnoj Gori bude održan u sred pregovora sa EU, Labus je rekao da je to "okolnost o kojoj moramo voditi računa tokom pregovora, i koja će uticati na kalendar i redosled razgovora". "Nema smisla početi pregovore oko tema koje će biti određene tek posle referenduma. Mi ćemo se prilagoditi toj okolnosti i realnosti i to je naš zadatak kao pregovarača, da nađemo najbolje rešenje za Srbiju", rekao je. Labus je izrazio očekivanje da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju bude parafiran u toku predsedavanja Austrije, koje sledi posle britanskog. "Dakle mi bismo mogli u drugoj polovini iduće godine da očekujemo pocetak primene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pod uslovom da sve ide na najbolji moguci način kao što mi predviđamo", kazao je Labus za Evronet. Izvor: "Ekonomist".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta