Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Sa nemačkom kompanijom Nordcuker MK Komerc potpisao pismo o namerama za uspostavljanje stručne sar
Uvod u strateško partnerstvo
Tradicionalnom sastanku proizvođača i prerađivača šećerne repe, povodom predstojeće kampanje u vrbaskoj šećerani Bačka, prisustvovali su i predstavnici nemačkog Nordcukera, jednog od najvećih proizvođača šećera u Evropi. Vrbaska fabrika šećera je jedna od četiri koje posluju u okviru MK Grupe i ovim su potvrđene brojne spekulacije na temu ko je mogući strateški partner MK Komerca u šećernoj industriji. Koordinator sirovinskog sektora MK grupe Miloš Jelić, saopštio je da je MK Komerc potpisao sa kompanijom Nordcuker pismo o namerama kojim se uspostavlja stručna saradnja ove dve kompanije, ostali detalji nisu otkriveni. Gerd Jung, glavni menadžer sektora proizvodnje Nordcukera, je potvrdio da se intenzivno vode pregovori o partnerstvu, ali da oni nisu ni posle godinu dana okončani. Stručnjaci Nordcukera će u narednom periodu primeniti svoje znanje i iskustvo kako bi maksimalno pomoglu predstojeću kampanju, a Jung je istakao da je ova nemačka kompanija veoma zainteresovana za ozbiljnija investiranja u šećerane u vlasništvu MK grupe. Paljenjem krečne peći počela je 93. kampanja u vrbaskoj fabrici šećera Bačka tokom koje će biti angažovano oko 200 sezonskih radnika. Ove godine je prinos šećera u repi zbog obilnih padavina, manji, ali je kiša pogodovala rekordnom rodu repe koji će premašiti 50 tona po hektaru. Izvor: "Danas".

Korak bliže privatizaciji sporednih delatnosti NIS

Upravni odbor NIS - Naftne industrije Srbije, dao je saglasnost v.d. generalnom direktoru da, u ime NIS, potpiše Ugovor sa Vladom Srbije o prenosu imovine dosadašnjih delova NIS, NIS - Refinerije nafte Beograd i NIS - FAM, na Republiku Srbiju - saopšteno je iz NIS. Podseća se, takođe, da su u okviru priprema za privatizaciju ovih delova nacionalne naftne kompanije, u junu osnovana društva sa ograničenom odgovornošću. Reč je o rafineriji nafte d.o.o. Beograd i FAM d.o.o. Kruševac, kao prelaznim organizacionim oblicima u procesu izdvajanja sporednih delatnosti. Ugovor sa Vladom biće potpisan u cilju dokapitalizacije novoosnovanih preduzeća Refinerija nafte d.o.o. Beograd i FAM d.o.o. Kruševac. Izvor: "Danas".

Danas odluka Upravnog odbora Fiata o obnavljanju saradnje sa Zastavom?:
Početkom naredne godine "punto" iz Zastavinih pogona
Ugovor o obnavljanju saradnje između Zastave i italijanskog Fiata biće, najverovatnije, potpisan tokom naredne sedmice, a najkasnije do 22. septembra, saznaje Danas u republičkom Ministarstvu privrede. Tačan datum potpisivanja ugovora biće utvrđen danas na sednici Upravnog odbora Fiata. - Nisu tačne informacije koje su se ovih dana mogle čuti u javnosti da se potpisivanje ugovora odlaže zato što Zastava nije vratila Fiatu preostali deo duga. Tačno je da Zastava duguje Fiatu još 11 miliona evra i u obavezi je da taj dug izmiri do kraja 2005. godine ali to nije uslov za potpisivanje ugovora o saradnji dveju kompanija. Sa Italijanima smo u svakodnevnom kontaktu, u toku je razmena tehničke dokumentacije između Zastave i Fiata, što znači da se obavljaju poslednje pripreme za početak sklapanja Fiatovog modela "punto" u Zastavinim pogonima, planirano je da odmah posle potpisivanja ugovora, veća grupa radnika i stručnjaka Zastave otputuje u Torino, gde se u pogonu Fiata priprema posebna montažna traka za sklapanje Zastavinog "punta" i za obuku radnika i stručnjaka iz kragujevačke fabrike - kaže sagovornik Danasa u Ministarstvu privrede. U Zastavi će se godišnje sklapati do 10.000 "punta" koji će imati Zastavine oznake, ali se neće zvati - "punto". Ideja je da se na "punto" koji će prvih meseci sledeće godine početi da se sklapa u Kragujevcu, umesto naziva modela, stave nazivi i amblemi Zastave i Fiata. Uz "punto", u Zastavi će, tokom naredne godine, početi i proizvodnja rezervnih delova za taj model, čime se stvaraju uslovi za potpuno osvajanje proizvodnje tog automobila u kragujevačkoj fabrici. U početku, u Zastavi će biti organizovano sklapanje "punta". To znači da će taj model u Zastavi biti radno obrađivan najpre u pogonu Karoserija (varenje delova šasije vozila), zatim bojen i lakiran u Lakirnici i, na kraju, montiran na montažnim trakama u pogonu Montaža. Kada je reč o pregovorima sa Opelom koji traju već mesecima, u Ministarstvu privrede nisu bili raspoloženi da otkrivaju detalje i dosadašnje rezultate tih razgovora. Kako nezvanično saznajemo, Zastava i Opel su već postigli načelni dogovor o montaži oko 3.000 Opelovih automobila "astra" u Kragujevcu. Montaža "astre" u Zastavi trebalo bi da počne krajem ove ili početkom naredne godine. Izvor: "Danas".

Svetska banka odobrila pozajmicu:
Kredit za struju i navodnjavanje
Direktor kancelarije Svetske banke u Srbiji i Crnoj Gori Karolin Jungr i ministar za međunarodne ekonomske odnose SCG Predrag Ivanović potpisali su juče sporazume o zajmovima za finansiranje Elektroprivrede Srbije i za sistem za navodnjavanje u Srbiji ukupne vrednosti oko 46 miliona dolara. Kredit sa Svetskom bankom ugovoren je bez kamate, sa rokom otplate od 20 godina i periodom počeka od 10 godina. Kredit od oko 21 milion dolara namenjen je za sprovođenje projekta "Regionalno energetsko tržište jugoistočne Evrope - komponenta za SCG", a za projekat realizacije sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje Srbije oko 25 miliona dolara. Zajam za EPS namenjen je poboljšanju pristupa tržištu električne energije za potrošače i snabdevače, kroz povećanje količine, kvaliteta, pouzdanosti, sigurnosti i efikasnosti ukupnog prenosnog sistema i jačanje kapaciteta institucija za učešće na regionalnom tržištu električne energije. Od te sume, oko 14 miliona dolara su specijalna regionalna sredstva koja ne opterećuju ukupna sredstva planirana za Srbiju trogodišnjim aranžmanom. Za projekat realizacije sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje Srbije zajmoprimac je državna zajednica SCG, koja je sa Svetskom bankom zaključila sporazum o kreditu, a kontragarancije izdaje Srbija. Namena kredita je pomoć regulisanju stanja u sektoru voda Srbije kroz obnovu infrastrukture sistema za navodnjavanje i odbranu od poplava i razvoju pilot-sistema navodnjavanja. Izvor: "Glas javnosti".

Ministar poljoprivrede Ivana Dulić-Marković:
Subotička mlekara gubi spor
Ivana Dulić-Marković, ministar poljoprivrede, smatra da su neosnovane ljutnje proizvođača mleka, kooperanata subotičke "Mlekare", na Ministarstvo poljoprivrede što im nisu isplaćene januarske premije za isporučeno mleko. Spor se nalazi u Vrhovnom sudu Srbije, a tužilac je subotička "Mlekara". Ona potražuje od ovog ministarstva na ime neisplaćene januarske premije 16 miliona dinara. Odbornici subotičkog parlamenta tražili su smenu ministarke "zbog aljkavog odnosa prema poljoprivrednim proizvođačima". - Da je subotička "Mlekara", kao i preostalih 200 u zemlji, ispoštovala Uredbu ovog ministarstva i podnela zahtev do 20. u mesecu, do spora ne bi došlo. Uredba od marta prošle godine podrazumeva da Ministarstvo isplaćuje premije mlekarama tek kada one za to podnesu pisane zahteve u predviđenom roku. Nakon osam meseci, Ministarstvo nema zakonski osnov da isplati subotičkoj "Mlekari" premije za mleko. Nadam se da će Ministarstvo poljoprivrede dobiti spor sa subotičkom "Mlekarom" - rekla je Dulić-Marković. Izvor: "Glas javnosti".

Ima li mućki u Luci Beograd

Grupa akcionara Luke Beograd zabrinuta je za dalji proces transformacije ovog preduzeća. Rukovodstvo sa ekspertskim timom po drugi put procenjuje koliko Luka vredi, zbog, kako tvrde, novih investicija poslednjih godina. A na redovnoj godišnjoj skupštini akcionara, Akcijski fond nema pravo glasa. U zastupničkoj izjavi za predstojeću skupštinu akcionara navodi se da na dnevnom redu nema tačaka po kojima Akcijski fond ima pravo glasa. - Pitamo se da li ovo znači da je država nezainteresovana za sudbinu Luke Beograd ili rukovodstvo namerno isključuje državu iz te priče. Ne može biti zanemarljivo vlasništvo Akcijskog fonda nad 1.318.497 akcija - ističe grupa malih akcionara. Akcijski fond pravo glasa, kako navode akcionari, između ostalog koristi u slučaju rasprave o smanjenju ili povećanju kapitala, reorganizaciji akcionarskog društva, prodaji ili opterećenju imovine, dugoročnom zakupu. - Pretpostavljamo da rukovodstvu ne odgovara da se država upozna sa pravim stanjem ovog preduzeća, ogromnim manjkom i da sazna da je firma „Agrokor“ duboko ušla u poslovni prostor Luke Beograd - kaže jedan od akcionara i dodaje da „Agrokor“ gradi preko 3.000 kvadrata skladišnog prostora u Luci. Milan Karanović, predsednik kluba malih akcionara, otvoreno kaže da je država namerno isključena iz cele priče, zbog prikrivanja ogromne bespravne gradnje u Luci Beograd koju sprovodi firma „Agrokor“, čiji je vlasnik Ivica Todorić, preko firme „Idea“. Luka Beograd je, da podsetimo, osnovana 1962, a postupak transformacije otpočet je 1988. godine. Tada je ekspertski tim procenio da ovo preduzeće vredi 23 miliona evra. Aktuelno rukovodstvo Luke, zastupa stav da bi, zbog intenzivnog investicionog ulaganja poslednjih godina, procenu vrednosti kapitala trebalo korigovati, a tek potom nastaviti razgovore sa Akcijskim fondom oko prodaje Luke. Izvor: "Blic".

Za dobar biznis-plan 150.000 evra bespovratno

Šansu da dobiju od 25.000 do 150.000 evra bespovratno imaju sve neprofitne i profitne organizacije u Srbiji koje do 19. ovog meseca konkurišu svojim projektima za osnivanje firmi, ali i njihov razvoj, kao i uvođenje inovacija u poslovanju. Prijave za konkurs dostavljaju se Ministarstvu privrede Srbije, Sekretarijatu za razvoj malih i srednjih preduzeća u Nemanjinoj 22-26 u Beogradu. Osnovni uslov je da su svi interesenti koji konkurišu registrovani kao pravna lica u Srbiji i da obavljaju delatnost za koju traže pomoć najmanje godinu dana. Program podrške razvoju preduzeća i preduzetništva - „Ekoris“, koji finansira Evropska unija, podrazumeva nemalu finansijsku pomoć, od ukupno više od dva miliona evra, koja se ne vraća. Predviđeno je da iznos od 25.000 evra i do 150.000 evra i pokriva 90 odsto troškova za neprofitne podnosioce prijava, odnosno 75 odsto potrebnih troškova za profitne. Ostatak treba da obezbede preduzeća koje konkurišu za pomoć. Mogućnost da dobiju novac za svoj projekat imaju institucije za obuku, univerziteti, lokalne vlasti, privredne komore, poslodavci, udruženja poslodavaca, sindikati, zadruge, nevladine organizacije, stručne asocijacije, istraživački instituti. Takođe, agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, razne institucije za podršku biznisu, mala i srednja preduzeća, privatne institucije za obuku, medijske organizacije, privatni instituti. - Neće biti prioriteta sektora ili organizacija. Svaki projekat procenićemo na isti način, a oni koji budu ocenjeni najbolje dobiće novac. Mislim da preduzeća u Srbiji treba da budu više inovativna, da pronađu načine da zadovolje nova tržišta. Cilj ovakvih projekata je da pomognu konkurentnost privrede zemlje - ističe Dejvid Miler, šef programa „Ekoris“ u Beogradu, i dodaje da očekuje da će 40-50 projekata sigurno biti realizovano. Formular koji treba da se popuni da bi se konkurisalo za ovu pomoć može se naći na sajtu www.ear.eu.int i na sajtu projekta www.edep-serbia.net. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta