Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ponudom za preuzimanje prošle godine prodato više od 70 preduzeća u Srbiji:
I strani kapital u domaćim firmama
Komisija za hartije od vrednosti, prošle godine je, kroz ponude za preuzimanje kojih je bilo oko sedamdesetak ostvarila prihod od oko 700 miliona evra. Prema rečima predsednika Komisije za hartije od vrednosti Milka Štimca, čak polovinu ostvarenih prihoda čini kapital stranih investitora (strani fondovi), dok je kupovinom akcija na berzi pristiglo oko 230 miliona evra stranog kapitala. On, međutim, nije mogao da precizira kakav je odnos između tržišne i knjigovodstvene vrednosti kompanija, jer se većina investitora, prilikom određivanja cene, nije rukovodila tim parametrom, već korigovanom knjigovodstvenom vrednošću. Od ponuda za preuzimanje koje su obeležile prošlu godinu treba svakako pomenuti završetak procedure preuzimanja C marketa. Podsećanja radi, maratonska prodaja akcija C marketa, koja je trajala godinu i po dana završena je početkom decembra, a novi vlasnik najveće trgovinske kuće postao je Slobodan Radulović, direktor Primera C. Ta firma otkupila je 74,5 odsto akcija C marketa (149. 767 akcija) čija je vrednost oko 3,8 milijardi dinara, odnosno 45 miliona evra. Druga, ne manje značajna, ponuda koja je realizovana u 2005. godini jeste preuzimanje poznate farmaceutske kuće Srbolek. Iako je za ovu firmu bila zainteresovna jedna od najvećih bugarskih firmi Sofarma, koja je zapravo bila i jedini ponuđač, ona nije uspela u toj nameri. Naime, nepostojanje zakonskih sankcija za kupovinu akcija neke firme preko povezanih firmi na Beogradskoj berzi, omogućila je niškom biznismenu Jovici Stefanoviću Niniju da preko svojih firmi - Jugoremedija i Nini, otkupi akcije Srboleka, i da tako osujeti nameru Sofarme. Nini je otkupio oko 50 odsto akcija Srboleka i za tu transakciju izdvojio oko 13, 5 miliona dinara. U septembru je Komisiji za hartije od vrednosti pristigla ponuda za preuzimanje 100 odsto akcija Luke Beograd. Ponuđač - Investicioni fond Vorldfajn u Luksemburgu, bio je spreman da za 800 dinara otkupi ceo akcijski paket Luke (100 odsto) i za to ponudio 40 miliona evra. Ova ponuda ponovo je otvorila pitanje ko stoji iza tog luksemburškog fonda. U prvom trenutku se kao "igrač iz senke" pominjao hrvatski Agrokor, a spekulisalo se i podatakom da se u ulozi konsultanta ali i suinvestitora pojavljuje Milan Beko, ali su ubrzo iz te kompanije demantovali ove navode. I fabrika za proizvodnju konditorskih proizvoda Štark okončala je svoju vlasničku transformaciju u minuloj godini. Iako je želja akcionara bila da se njihove akcije kotiraju na berzi, to se nije dogodilo jer direktor Štarka Danilo Ivanović nije hteo da potpiše prospekt preduzeća. Zbog toga je ponuda za preuzimanje bila jedina opcija koju je iskoristila Grand kafa. Ponuda Grand kafe za najveću srpsku industriju konditorskih proizvoda iznosila je 56 miliona evra. Na spisku preduzeća prodatih posredstvom ponude za preuzimanje značajno mesto zauzimaju i beogradski hoteli. Prodaja je počela da se zahuktava naročito nakon što je Komisiji za hartije od vrednosti stigla ponuda za preuzimanje hotela Moskva. Za kupovinu akcija hotela Moskva prijavilo se čak šest zainteresovanih kupaca, među kojima je četvoro bilo iz inostranstva. Ali, i ovde kao i u prethodnim slučajevima, prevagu je odneo domaći kupac - Mile Dragić (odnosno Fond Netvest finans), koji je po ceni od 14.137 dinara za jednu akciju otkupio 51 odsto akcija ovog hotelskog preduzeća. Treba pomenuti i prodaju izdavačkog preduzeća Nolit, Vererinarskom zavodu u Zemunu. Povodom te kupoprodaje bilo je mnogo napisa u štampi, u kojima se negodovalo što izdavačku kuću kupuje preduzeće koje se ne bavi istom delatnošću, već proizvodnjom stočne hrane, ali su ti "glasovi" ubrzo utihnuli nakon saznanja da je Veterinarski zavod dao najbolju ponudu - 19.022 dinara po akciji i otkup minimum 51 odsto akcija te kompanije. Za kupovinu Nolita bili su zainteresovani i trgovinsko preduzeće Amfora, Industrija mesa Matijević iz Novog Sada, kao i izdavačka kuća Evro iz Beograda. Izvor: "Danas".

Italijani grade fabriku u Zrenjaninu

Italijanska firma "Pompeja" iz Medole objavila je konkurs za prijem neograničenog broja radnika, čime su potvrđene najave da će u Zrenjaninu biti izgrađen proizvodni pogon te kompanije. U oglasu je navedeno da se traže šivači, tekstilni tehničari, kao i radnici raznih struka sa višim stepenom obrazovanja za dalju dokvalifikaciju, uglavnom sa područja srednjeg Banata. "Pompeja", koja je jedan od najvećih proizvođača donjeg rublja u Evropi, posle slovenačke kompanije "Kolpa", biće prva firma koja će poslovati u slobodnoj poslovnoj zoni osnovanoj prošle godine u Zrenjaninu. Član Veća opštine Zrenjanin Ivan Dević potvrdio je da će ugovor za pristupanje slobodnoj poslovnoj zoni sa "jednom tekstilnom industrijom iz Italije" biti potpisan sledeće nedelje, ali nije saopštio ime te kompanije. "Poštujemo potpisani predugovor koji zahteva diskreciju do momenta sklapanja ugovora, mada je to naš budući partner na neki način prekršio raspisujući ovaj konkurs", kazao je Dević. Izvor: "Glas javnosti".

Naftna industrija Srbije uoči privatizacije:
Strah za rafinerije
Iako početkom godine o tome nije bilo ni govora, tokom 2005. Naftna industrija Srbije ekspresno je restrukturirana i gurnuta u privatizaciju. Istovremeno, visoke cene sirove nafte na svetskom tržištu, uprkos činjenici da je uredba o formiranju cena naftnih derivata samo delimično poštovana, platili smo najvišom inflacijom u Evropi. Zbog nepoštovanja uredbe o cenama derivata, NIS je izgubio sto miliona dolara dobiti, izjavio je Željko Popović, predsednik UO NIS. Za razliku od drugih svetskih naftnih kompanija, tvrdi Popović, NIS nije imao vajde od poskupljenja nafte na svetskom tržištu i sto miliona dolara dobiti žrtvovano je zbog dva-tri procenta ukupne inflacije. Iako nezadovoljni primenom uredbe u praksi, iz NIS-a su uputili zahtev Vladi da se njeno trajanje produži i posle 30. juna 2006, odnosno dok se ne okonča privatizacija. Nasuprot tome, privatnici prometnici očekuju da im u ovoj godini tržište bude liberalizovano. - Prošla godina bila je sasvim blizu katastrofe. Cena sirove nafte je sa 40 dolara na početku godine, krajem leta skočila na preko 60 dolara. Dakle, radi se o dvocifrenim promenama, a uredba o formiranju cena naftnih derivata nije se primenjivala. Iz prerađivačke cene na svakom litru zakinuto je šest dinara, a to je 150-200 miliona dolara na godišnjem nivou. Ako se tako nastavi, NIS niko neće hteti da kupi - kaže za „Blic“ Aleksandar Mileusnić, direktor „Petrobart AVIA“. Mileusnić kaže da su posledice naftnog šoka osetile sve zemlje u svetu pa i zemlje našeg okruženja, ali je to na inflaciju uticalo ispod jedan odsto. Derivati su tokom 2005. i pored nedoslednosti u primeni uredbe, u proseku poskupeli za 28 odsto, dakle znatno više od zvanične stope inflacije. Otuda je teško poverovati da su kompanije koje u Srbiji prodaju derivate, a koje su gotovo bez izuzetka zainteresovane za predstojeću privatizaciju NIS-a, baš tako loše poslovale. U kompaniji EKO YU, članici „Helenik petroleum grupe“, očekuju da se u ovoj godini igrači na domaćem tržištu, kada je maloprodaja u pitanju, takmičiti pre svega kvalitetom a ne time da li imaju ili nemaju goriva na benzinskim stanicama, i da redovno snabdevanje gorivom nijednog trenutka ne sme doći u pitanje. - Srbija je za nas tržište od strateškog interesa i mi ćemo sledeće godine nastaviti da investiramo u širenje mreže EKO benzinskih stanica na teritoriji cele države. Zainteresovani smo za učešće u privatizacija NIS-a, i sa sigurnošću možemo reći da „Helenik petroleum“ i država Grčka imaju mnogo sličnosti sa NIS-om i državom Srbijom - rečeno je „Blicu“ u kompaniji EKO YU. I austrijska naftna kompanija OMV zainteresovana je za kupovinu rafinerija NIS-a, izjavio je nedavno bečkom „Kuriru“ čelnik te kompanije Volfgang Rutensdorfer. Interes za NIS iskazali su i mađarski MOL, „Šel“, slovenački „Petrol“, izraelski „Bejtmen“ koji, prema nekim informacijama, pregovara sa ruskim „Gaspromom“ o zajedničkom nastupu u privatizaciji NIS-a, kao i „Britiš petroleum“ koji protežira Zoran Drakulić čija je firma „YU point“ jedina dostavila ponudu za kupovinu rafinerije u Bosanskom Brodu. U kom će pravcu krenuti privatizacija NIS-a znaće se preciznije kad privatizacioni savetnik, koga izabere Vlada Srbije, predloži konkretan model. Sudeći po izjavi Miroljuba Labusa, u ugovoru sa strateškim partnerom Vlada će insistirati na tome da obe rafinerije nastave da rade. Da li će biti baš tako, znaćemo možda već polovinom ove godine kada bi, prema optimističkim prognozama, mogla da započne privatizacija rafinerija u Pančevu i Novom Sadu. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta