Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zašto Vlada Srbije još nije podnela zahtev za zaključenje novog sporazuma sa Međunarodnim moneta
JELAŠIĆ: Novi aranžman sa MMF važan zbog međunarodnog rejtinga Srbije
- U poslednjem pismu Međunarodnog monetarnog fonda Vlada Srbije nije tražila da, posle završetka trogodišnjeg finansijskog aranžmana, počnu pregovori o novom programu, iako je to prethodno bilo predviđeno. Ne želim da špekulišem ko je kome šta rekao, ali ovo je naprosto činjenica, rekao je za Danas Radovan Jelašić, guverner NBS, komentarišući izjavu Mlađana Dinkića, ministra finansija u Vladi Srbije, datu pred kraj prošle godine da je Srbiji potreban novi aranžman sa MMF ali "da sa tim mora da se sačeka do okončanja referenduma u Crnoj Gori kako bi se znalo sa kojom državom MMF pregovara". On je podsetio da je Srbija bila zainteresovana za jednogodišnji stend baj aranžman, poput onoga koji je imala i 2001.godine, ali da "joj je iz MMF preporučeno da je bolje da ide na post moritoring sporazum". Zvanični predstavnik MMF u Srbiji i Crnoj Gori Harold Hišhofer tvrdi da je "MMF spreman da sa vladama Srbije i Crne Gore započne pregovore o novom aranžmanu kad god to one budu tražile". On nije želeo da komentariše da li je ishod referenduma u Crnoj Gori uslov za početak pregovora niti o KAKVOM BI SE sporazumu eventualno pregovaralo. Iz njegove izjave, međutim, nije teško zaključiti da MMF nikakvih prethodnih uslova zapravo nema. Uostalom i u prethodne tri godine MMF je odvojeno pregovarao sa vladama Srbije i Crne Gore u vezi sa obavezama koje one treba da ispune ukoliko žele da povuku sredstva po osnovu kredita. Srbija i Crna Gora su u tim pregovorima figurirale samo formalno kao jedna država u okviru izveštavanja Borda direktora MMF. Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić, inače šef naše delegacije u pregovorima sa MMF, još od početka završnih razgovora o okončanju aktuelnog sporazuma, dakle od jeseni 2005.godine, traži od predstavnika Vlade Srbije da što hitnije podnesu zvaničan zahtev za početak razgovora o novom sporazumu, ističući da nam on nije potreban zbog kredita koji bi ga pratili, već zbog međunarodnog rejtinga zemlje. Objašnjavajući razloge zbog kojih smatra da je potreban novi program sa MMF, Jelašić podseća da u ovoj godini Srbiju očekuje nekoliko važnih političkih odluka, poput statusa Kosova, budućnosti državne zajednice, saradnje sa Haškim tribunalom. Tome treba dodati i restrukturiranje javnih preduzeća, počev od privatizacije NIS, usvajanja plana restrukturiranja EPS, pa do prodaje već izdvojenih neosnovnih delatnosti iz javnih preduzeća. Na listu političkih i ekonomskih razloga guverner je uvrstio i činjenicu da je 2006. treća godina u kojoj ova Vlada kroz uspešnost u sprovođenju reformi, proverava svoj mandat, a u toj ključnoj fazi tranzicije novi program sa Fondom treba da joj obezbedi međunarodni kredibilitet i potvrdi da je srpska ekonomija na pravom reformskom kursu. - Mene ne iznenađuje da sa stanovišta dnevne politike Vlada ne žuri da kroz novi program sa MMF donekle sebi "veže ruke" u pogledu donošenja nekih teških ekonomskih odluka, od kojih ona za vreme svog mandata teško da će imati političke koristi. Ipak, mislim da je minimum fer odnosa prema javnosti da se to onda otvoreno i kaže, naglašava Jelašić. Da je Srbiji potreban novi sporazum sa MMF, bar što se tiče stručne javnosti, nema nikakve dileme, jer su procene da bi bez takvog sporazuma Srbija teško mogla da se na listi potencijalnih investitora pomeri sa mesta na kome je danas. Izvesne dileme jedino postoje u vezi sa tipom sporazuma, i to pre svega zbog sumnje da bi Vlada, bez prisustva MMF i Svetske banke koji se upotpunjuju u pritiscima, teško održala potreban tempo reformi koje su nužne za završetak tranzicije. Ključan argument protivnika novog sporazuma je da Srbiji krediti MMF više nisu potrebni s obzirom na visoke devizne rezerve da bi zbog njih "trpela stalna uslovljavanja". Kako sada stvari stoje, Srbija bi lako bar u prvoj polovini ove godine mogla da ostane bez podrške MMF, a da li je Vlada sposobna da i bez međunarodnih pristisaka korača reformskim putem, ostaje da se vidi. Šta znači post moritoring sporazum Stend baj aranžman koji je obavezujućiji sporazum obično prate krediti koji se odobravaju ukoliko Vlada ispuni određene obaveze vezane za sprovođenje refomi, dok post moritoring podrazumeva redovno praćenje ostvarivanja ekonomske politike koja je ranijim sporazumom dogovorena sa konkretnom državom, ali to znači da su i neka kreditna sredstva odobrena. Međutim, i to je način da MMF drži "pod kontrolom"Vladu države koja sa njim ima takav vid sporazuma kako bi pravovremeno mogao da reaguje ukoliko dođe do narušavanja makroekonomske stabilnosti u zemlji, odnosno ukoliko se zemlja nađe u situaciji da ne može da izmiruje svoje obaveze prema stranim kreditorima. Izvor: "Danas".

VITAL: PREMIJU ZA SOJU I SUNCOKRET NE TREBA UKIDATI

Ministarstvo poljoprivrede ne bi trebalo da ukine premije na suncokret i soju, jer su one značajan stimulans poljoprivrednicima da seju te uljarice, izjavio je generalni direktor Industrije ulja i biljnih masti Vital iz Vrbasa Miodrag Vukotić. Prema njegovim rečima, premije bi trebalo zadržati sve dok se domaći zakoni iz oblasti agrara ne usklade sa zakonima u Evrpskoj uniji, jer bi se u protivnom, kako je istakao, moglo doći u situaciju da uvozimo ulje. Vukotić smatra da je bolje da država stimuliše proizvodnju uljarica i time u zemlji stvori dovoljnu sirovinsku bazu za proizvodnju ulja, nego da prerađivači uvoze sirovine. Generalni direktor Vitala, kazao je da je prošle godine za proizvođače posebno bila značajna premija za suncokret, jer je ta uljarica veoma slabo rodila i jer je tona suncokreta plaćana 175 evra, dok je soja imala cenu od 195 evra po toni. Zbog lošeg roda i malo ugovorenih površina suncokreta Vital je prošle jeseni otkupio samo 22.000 tona suncokreta, iako je kod banaka obezbedio sredstva za kupovinu 60.000 tona suncokreta, što bi mu obezbedilo funkcionisanje do naredne žetve. Vukotić je kazao da Vital nema problema sa plasmanom svojih proizvoda, ali da ima problem nedostatka sirovina i da ga već sada rešava uvozom. - Ugovoren je uvoz 5.000 tona zrna soje iz Hrvatske, od čega je 2.500 tona već stiglo, a možda će Vital morati da uvozi i suncokret i sirovo suncokretovo ulje - dodao je on. Ministarka poljoprivrede Ivana Dulić-Marković je najavila da će Ministarstvo poljoprivrede u ovoj godini ukinuti premije za suncokret i soju, jer nastoji da postepeno smanji podršku cenama, a da stimuliše investicije u poljoprivredi. U prošloj godini od Ministarstva poljoprivrede proizvođači su po kilogramu suncokreta dobijali 1,5 dinara premije, a po kilogramu soje dva dinara premije. Izvor: "Danas".

Privatizacija Zastava:
Kamiona čeka odgovor Iveca
Rukovodstvo Grupe Zastava vozila razgovaraće početkom naredne sedmice u Torinu sa menadžmentom Iveca o sudbini kapitala te italijanske kompanije u Zastava Kamionima. Čelnici Zastave će od predstavnika Iveca zatražiti odgovor na pitanje da li ta kompanija želi da proda svojih 33 odsto kapitala u kragujevačkoj Fabrici kamiona, čime bi se stvorili uslovi za raspisivanje tendera za prodaju Zastava Kamiona. Tender za prodaju Kamiona, podsetimo, odlaže se već mesecima, a jedan od razloga za to je i nemušti stav Iveca. Iveco je, inače, u drugoj polovini prošle godine obavestio poslovodstvo Zastave da planira da svoj kapital u Kamionima proda na tenderu za privatizaciju Kamiona. Za raspisivanje tendera za prodaju Kamiona neophodan je, međutim, zvaničan stav Iveca o čemu bi trebalo obavestiti i nadležne institucije u Srbiji. Pošto bi konačan stav italijanske kompanije o privatizaciji Kamiona trebalo da se zna do sredine naredne sedmice, to je realno očekivati da će tender za prodaju te fabrike biti raspisan krajem ovog ili početkom narednog meseca. U prilog toj pretpostavci i činjenica da je Sindikat "kamiondžija" Agenciji za privatizaciju već dostavio socijalni program, u kojem su navedene obaveze budućeg vlasnika Kamiona. Prema tom programu, vlasnik Zastava Kamiona u periodu od tri do pet godina neće moći da menja proizvodni program i da otpušta radnike, dok će onim "kamiondžijama" koji žele da dobrovoljno napuste firmu morati da isplati otpremnine od po 500 evra po godini radnog staža. Izvor: "Danas".

Poljoprivredno preduzeće Đuro Strugar na tenderu

Agencija za privatizaciju Srbije objavila je tender za prodaju 70 odsto kapitala poljoprivrednog preduzeća Đuro Strugar iz Kule, koji će biti otvoren do 21. marta 2006. godine. Preduzeće Đuro Strugar poseduje 2.500 hektara obradive zemlje u Zapadnobačkom okrugu, silos sa sušarom kapaciteta 30.000 tona, površina farmi i staja je 10.000 kvadratnih metara, a u njemu je zaposleno 360 radnika. Osnovne delatnosti su gajenje žitarica, voća i povrća, stoke, ribe i proizvodnja mleka, navodi se i dodaje da je za učešće na tenderu potrebno uplatiti depozit od 50.000 evra. Izvor: "Danas".

Meril Linč i Rajfajzen investment savetnici Vlade Srbije:
NIS dobija vlasnika za 15 meseci
Konzorcijum američke investicione banke Meril Linč i austrijske banke Rajfajzen investment potpisao je juče sa predstavnicima Vlade Srbije ugovor o obavljanju posla privatizacionog savetnika za Naftnu industriju Srbije. Oni bi za tri meseca trebalo da predlože strategiju privatizacije NIS-a, a a cela procedura sa prodajom NIS-a trebalo bi da se završi za 15 meseci. Meril Linč i Rajfajzen investment su na tenderu za privatizacionog savetnika u konkurenciji sedam vodećih svetskih kompanija dali najbolju finansijsku ponudu. Oni će za savetodavne usluge dobiti 900.000 evra i 1,2 odsto od prodajne cene NIS-a. Radomir Naumov, ministar energetike, rekao je da je potpisivanje ugovora kruna celog prošlogodišnjeg pripremanja naftnog sektora za privatizaciju. Skot Luis, predstavnik konzorcijuma, istakao je da će savetnik raditi u interesu države i naroda. Na pitanje da li će savetniku problem predstavljati što MMF traži privatizaciju većinskog dela rafinerija, a deo vlade se zalaže za drugačiju prodaju, Luis je odgovorio: "Nas je angažovala Vlada Srbije i mi ćemo raditi u njenom interesu". On je dodao da oblik privatizacije nije još određen. On se nada da će prodajna cena kompanije biti visoka, jer očekuje veliku konkurenciju. "Ne znamo koja je vrednost NIS-a jer nismo imali nikakvog kontakta sa ovom kompanijom. O ceni će svoj sud dati tržište", istakao je Luis. On je podsetio da je Meril Linč sličan posao savetovanja o privatizaciji kompanije za naftu i gas radio u Pakistanu. Imamo veliko iskustvo, dodao je on, u privatizaciji i radili smo skoro za svaku vladu u Evropi. Inače, američka investiciona banka osnovana je 1914. godine i danas je jedna od vodećih svetskih kompanija za finansijsko upravljanje i pružanje savetodavnih usluga. Izvor: "Glas javnosti".

„Merkator“, „Delta“ i „Agrokor“:
Pregovori o udruživanju
Tri najveće trgovačke kompanije na Balkanu, slovenački „Merkator“, srpska „Delta“ i hrvatski „Agrokor“, pre nekoliko dana počele su pregovore o udruživanju, piše ljubljanski dnevnik „Finance“. Kompanije će najverovatnije biti uključene u novi krovni holding, a upućeni najviše teškoća očekuju sa uključivanjem „Agrokora“ „zbog istorijsko-političkih odnosa između Srbije i Hrvatske“, navodi list, pozivajući se na nezvanične izvore. S obzirom na procene prošlogodišnjih poslovnih rezultata, među tim kompanijama je najveći „Merkator“, a kakvi će odnosi biti u zajedničkoj kompaniji, nije poznato. Dok je „Agrokor“ jako zadužen, „Delta“, prema neslužbenim podacima kojima raspolaže „Finance“, ima rezerve od prošlogodišnje prodaje „Delta banke“. Da će se „Merkator“ širiti preko strateških povezivanja, pre izvesnog vremena potvrdio je i prvi čovek kompanije Žiga Debeljak, koji je rekao i da „Merkator“ želi da u Hrvatskoj osvoji 12 odsto tržišta, u SCG 10 odsto i da u BiH pokrije pet odsto tržišta. Prema pisanju dnevnika „Finance“, povezivanje „Merkatora“, „Delte“ i „Agrokora“ trebalo je da počne još 2004. godine, ali su se u leto te godine posvađali tadašnji predsednik uprave „Merkatora“ Zoran Janković i prvi čovek „Delte“ Miroslav Mišković. Oni su se sa vlasnikom „Agrokora“ Ivicom Todorovićem dogovorili da zajedno preuzmu „C market“ iz Beograda, ali ih je Janković pretekao samostalnom ponudom „Merkatora“. „Merkator“ se iz borbe za „C market“ kasnije povukao, a trgovački lanac iz Srbije je krajem prošle godine kupio konzorcijum srpskih kompanija, koji je vodio holding „Delta“, piše list „Finance“. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta