Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Blagi skok evra nije znak poremećaja na deviznom tržištu, tvrde ekonomisti:
"Klizanje" kursa dinara pod kontrolom
Na sreću, ili nažalost tek činjenica je da političke turbulencije ne kreiraju vrednost akcija na berzi niti utiču na kurs dinara. Politika kursa dinara uokvirena je režimom plivajućeg, neki ekonomisti kažu puzećeg, flukturiranja što znači da vrednost domaće valute ne određuje isključivo zakon ponude i tražnje na međubankarskom deviznom tržištu već se intervencijama Narodne banke praktično upravlja tim. Intervencija centralne banke je zato za ekonomiste «kost u grlu» jer, kako tvrde, tu treba tražiti razloge za precenjenost dinara što za srpsku privredu nije dobro. Otuda i njihova zalaganja da Srbija konačno pređe na pravi režim fluktuirajućeg kursa koji bi bio isključivo utvrđivan na deviznom tržištu na kome bi u realnom, svakodnevnom odmeravanju ponude i potražnje za devizama, bila određivana i vrednost dinara. Kreatori ekonomske politike, uz podršku eksperata MMF, smatraju da u promenu režima kursa dinara ne treba ulaziti tokom ove godine. U tome je, kako se čini, Vlada "tvrđa" nego centralna banka koja je najavila postepeno povlačenje iz menjačkih poslova a nešto kasnije i sa deviznog tržišta, ali uz ogradu da bi i u tom slučaju ona bila ta koja bi utvrđivala marginu dnevnih i nedeljnih promena kursa, unutar kojih bi kurs fluktuirao u zavisnosti od priliva kapitala iz inostranstva i odnosa ponude i tražnje deviza. Procenjeno je da bi visok nivo deviznih rezervi i priliv kapitala iz inostranstva, bez tih prinudnih kočnica, moglo da izazove visoku aprecijaciju dinara i velike nevolje na strani tekućeg bilansa plaćanja. Isto tako, ako bi devizne rezerve u nekom trenutku morale da budu iskorišćene u većem obimu radi zaustavljanja strmoglavog pada vrednosti domaće valute, to bi se i te kako odrazilo na inflaciju na koju, kako tvrdi Diana Dragutinović, viceguverner Narodne banke Srbije «pomeranje kursa četiri puta više utiče od pomeranja kamatnih stopa». Zato su čelnici NBS najavljivali postupnost u promeni uloge centralne banke u utvrđivanju kursa uz napomenu da za fizička i pravna lica povlačenje centralne banke iz menjačkih poslova neće značiti da će svakodnevno pomeranje kursa biti mereno u procentima, već u promilima. Javnost u Srbiji, očigledno, nije pripremljena na oscilacije kursa dinara pa u svakom rastu vrednosti evra vidi znak za uzbunu, zanimljivo je međutim, da je prednovogodišnji pad vrednosti evra koji se zaustavio na 85,2 dinara prošao gotovo nezapaženo. PITIĆ: Očekivano kretanje evropske valute U menjačnici Pirana juče se evro otkupljivao po ceni od 86,90 dinara a prodavao po ceni od 87,95 dinara. Ponuda strane valute bila je veća od tražnje, što je, prema rečima našeg sagovornika, iz te menjačnice uobičajeno za januar. Komentarišući blagi rast evra, zabeležen nekoliko dana unazad, Goran Pitić, predsednik Upravnog odbora Sosijete ženeral banke, kaže za Danas da je to normalno kretanje evropske valute na domaćem deviznom tržištu. On naglašava da je devizno tržište pod kontrolom i da nema razloga za strah da će doći do ozbiljnijih oscilacija. Evro za mesec dana "skočio" za oko dva dinara Prvog radnog dana u ovoj godini srednji kurs evra bio je 85,2 dinara, već dan kasnije premašio je 86 dinara, a 20. januara iznosio je 87,19 dinar što je gotovo dva dinara više nego na početku godine. Zbog velike tražnje za devizama centralna banka je za razliku od decembra kada je kupovala devize bila prinuđena da poslednjeg radnog dana u prethodnoj nedelji na deviznom tržištu proda 23,5 miliona evra čime je vrednost evra oborena za 15 para. Od početka godine NBS je na deviznom tržištu prodala 170 miliona evra a u utorak je trgovinom na međubankarskom deviznom tržištu formiran kurs od 87,2 dinara za evro. Izvor: "Danas".

Žolt Hernadi, predsednik mađarske naftne kompanije MOL najavio normalizaciju isporuke gasa iz Rusi
Zainteresovani smo za naftni sektor u Srbiji
Predsednik mađarske naftne kompanije MOL Žolt Hernadi ocenio je juče u Beogradu da bi početkom sledeće sedmice mogla da se normalizuje situacija u vezi sa isporukom gasa Srbiji, uzrokovane enormno niskim temperaturama u Rusiji. - Očekujem da će se već naredne sedmice MOL vratiti na stari režim isporuke i da će Srbija dobijati one količine gasa koje su dogovorene sa Gaspromom - izjavio je, obraćajući se novinarima, Žolt Hernadi. Prema njegovim rečima MOL je spreman da Srbiji tokom zimskih meseci dnevno isporučuje 10 miliona kubnih metara gasa, ali je dodao da količine koje će biti isporučene isključivo zavise od isporuka iz Rusije. On je dodao da je u razgovorima sa premijerom Srbije Vojislavom Koštunicom i ministrom rudarstva i energetike Radomirom Naumovom mađarska strana obećala da će transportovati Srbiji sav gas koji dobije iz Rusije. - Tokom razgovora sa predstavnicima Vlade Srbije razmatrali smo mogućnosti alternativnih načina snabdevanja gasom vaše zemlje, ali i centralne Evrope, jer u tom regionu postoji samo jedan gasni pravac. Kriza sa gasom koja je počela početkom godine, a sada je samo podgrejana, ukazuje na potrebu o rešavanju tog problema na regionalnom nivou - naglasio je Hernadi. On je istakao da je zbog toga neophodna izgradnja skladišta prirodnog gasa i dodao da je MOL zainteresovan za naftni sektor Srbije i da ovu kompaniju posebno interesuje učešće u privatizaciji Naftne industrije Srbije . Ministar rudarstva i energetike Srbije Radomir Naumov kazao je da su razgovori sa predstavnicima mađarskog MOL bili veoma uspešni, te da su obe strane zaključile da je potrebna veća međusobna saradnja. - Sa mađarskim partnerima dogovoreno je da se u ovoj godini sklopi aneks dugoročnog ugovora o snabdevanju gasom kao i još jedan ugovor koji će obuhvatiti zajedničke interese i ukazati na sve trenutno aktuelne činjenice - zaključio je Naumov. TADIĆ: Učiniću sve da Rusija poveća isporuke gasa Beograd - Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da će učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi Rusija povećala isporuke gasa Srbiji. "Razgovarao sam sa specijalnim izaslanikom ruskog predsednika Vladimira Putina Georgijem Poltovčenkom i nadam se da ćemo nešto da uradimo", rekao je Tadić agenciji Beta i dodao da bi isporuke gasa mogle da budu povećane za oko dva odsto. "Moja uloga u privrednom životu jeste da ona politička vrata koja mogu da otvorim učinim dostupnim vladi i uvek ću politički autoritet koji imam u svetu koristiti za to", rekao je on. Tadić je podsetio da je u nedavnom razgovoru sa ruskim predsednikom Putinom predložio da se formira zajedničko državno preduzeće koje bi se bavilo distribucijom i transportom gasa do Srbije. "Predložio sam da ruska strana uđe u investiciju u vezi sa izgradnjom skladišta gasa u Banatskom Dvoru. Kada bismo realizovali takav dogovor sa Rusima, ne bismo imali problem u snabdevanju, jer bismo gas kupovali leti kada je jeftin i sada bismo ga koristili bez problema", rekao je on. Izvor: "Danas".

U Agenciji za privatizaciju od 15 ponuđenih prodato osam preduzeća u stečaju:
I dužnici našli kupce
Centar za stečaj Agencije za privatizaciju prodavao je juče metodom javnog nadmetanja, odnosno licitacije imovinu osam , od 15 ponuđenih firmi, stečajnih dužnika. Potencijalnim kupcima stečajni dužnici ponuđeni su u celini ili u delovima po početnoj ceni koja iznosi 50 odsto od procenjene vrednosti imovine. Deo PIK Kikinda, firme koja se bavila proizvodnjom i preradom mesa, kupio je predstavnik firme Irva, vlasništvo Đorđa Nicovića, po početnoj ceni za osam miliona dinara. Reč je o poslovnom prostoru od 230 kvadrata na Novom Beogradu . Proizvodni deo Industrije mesa Crvena zvezda iz Kragujevca kupio je Dragan Jovović, vlasnik Takovo osiguranja iz Kragujevca, za 52 miliona dinara, a drugi deo ove firme, prodavnice i kioske, kupio je Dušan Rajković, vlasnik vulkanizerske radnje u Kragujevcu. Prodat je i deo imovine Poleta iz Pirota. Najbolje je "prošla" firma Transport iz Novog Kneževca koju je za devet miliona dinara kupio Ištvan Sabo, vlasnik firme Adrijan Šper, koji se bavi istom delatnošću. On je novinarima rekao da je kupio imovinu koja "stoji" već deset godina, da je ranije radio u tom preduzeću i da namerava da širi posao. Deo zrenjaninske Sloge prodat je Svetomiru Đokiću, vlasniku firme Đokić kompani, koja se bavi istom delatnošću. Imovina tri firme stečajnih dužnika prodata je u celini. Reč je o Industriji mesa Crvena zvezda iz Kragujevca, preduzeće Sveta Mladenović - Ibelik iz Velike Plane i Univerzalprometa iz Prokuplja (do sada su u celini prodate 24 firme). Za imovinu prokupačke firme bilo je najviše zainteresovanih, jer se pored građevinskih objekata prodavalo i zemljište sa rudnim "bogatstvima" feldspata, dolomita, kvarca i drugih sirovina za keramičku i elektroindustriju. Kupci su obavezni da kupljenu imovinu plate u roku od osam dana, i to gotovinski, a sredstva su namenjena za namirivanje dugova poverilaca. Najviše zainteresovanih, čak osam potencijalnih kupaca, bilo je za vozilo "golf" iz 1990. godine, koji je prodat za 160.000 dinara. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta