Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Japanski investitori dobro došli u Srbiju

Iako u Srbiji još uvek nije realizovana nijedna direktna japanska investicija, rezultati istraživanja agencije Media galup pokazuju da se čak 84 odsto ispitanika (slučajni uzorak od 1.200 građana) izjasnilo za jačanje političke i ekonomske saradnje Srbije sa Japanom. Prema rečima Gorana Pekeza, izvršnog direktora Japanskog privrednog foruma, japanski investitori raspoloženi su da ulažu u Srbiju a japanske firme srpsko tržište doživljavaju kao centralno tržište zapadnog Balkana, čija se prednost ogleda i u ugovorima o slobodnoj trgovini sa zemljama u regionu. "Japanci su spremni da ulažu u proizvodnju potrošne robe, elektroniku, proizvodnju duvanskih proizvoda i autodelova", naglasio je Pekez. Na pitanje da pojasni to interesovanje, imajući u vidu izuzetno visoku tehnologiju japanskih proizvoda i njihovu visoku cenu, s jedne strane, i nizak standard stanovništva u Srbiji, s druge, Pekez je rekao da je upravo to razlog zbog koga će se japanski investitori koncentrisati na proizvodnju potrošne robe koja je relativno jeftinija. On je dodao da većina japanskih firmi u Srbiji posluje preko zastupnika, kao i da samo četiri firme imaju sedište u Srbiji. - Kod nas se izuzetno ceni japanska efikasnost, preciznost, pronalazačka dovitljivost i tehnološka superiornost. Rezultati istraživanja pokazali su da je Japan poželjniji čak i od Nemačke kojoj se pripisuju slični atributi, a i u kojoj postoji i brojna srpska dijaspora - objašnjava rezultate istaživanja Slobodan Branković, direktor Media galupa. Prema njegovim rečima, jedan od ključnih razloga za iskazanu poželjnost japanskih kompanija na srpskom tržištu je i politička neutralnost te zemlje, i u tom konktekstu je podsetio na rezultate sličnog istraživanja iz 1994. kada je "nakon što su nas svi izdali" izrečena tendencija da bi se trebalo okrenuti japanskoj ekonomiji". Interesantan je podatak da je čak 71 odsto ispitanika odgovorilo da bi rado radilo za neku japansku kompaniju. Reč je, pre svega, o mladim i obrazovanijim građanima Srbije, koji već sada imaju plate više od prosečnih. Izvor: "Danas".

RASPISAN TENDER ZA REKONSTRUKCIJU I TRANSFER FIJATOVE OPREME U KRAGUJEVAC

Generalni direktor Grupe Zastava vozila Zoran Radojević izjavio je da su Fijat i Zastava raspisali tender, odnosno javni poziv kompanijama zainteresovanim za rekonstrukciju i transfer Fijatove opreme u kragujevačku Fabriku automobila, u kojoj bi do kraja godine trebalo da počne najpre sklapanje a potom i proizvodnja domaćeg "punta" - modela "zastava 10". Javni poziv firmama da učestvuju u rekonstrukciji i transferu Fijatove orpeme trajaće do 28. februara. Izvor: "Danas".

Povodom inicijative Narodne kancelarije da se preispita preuzimanje akcija Optike u nadležnim insti
Tržište će odrediti realnu cenu
Akcionari preduzeća Optika čiji je proces preuzimanja akcija započet 30. decembra 2005. godine kada je italijanska kompanija Liepota okjali ponudila 2.642 dinara za jednu akciju odlučili su da posredstvom Narodne kancelarije predsednika Srbije zatraže zaustavljanje tog procesa. U pismu koje su prosledili toj državnoj instituciji navodi se da je "procenjena vrednost koju je dala revizorska kuća Fokus i koja bi trebalo da odslikava realnu vrednost kompanije Optika u najmanju ruku začuđujuća s obzirom na to da je 40 odsto niža od knjigovodstvene vrednosti". Dragan Đilas, direktor Narodne kancelarije uputio je molbu Ministarstvu privrede i zatražio da se resorno ministarstvo uključi u proces prodaje akcija preduzeća Optika. Treba podsetiti da je 58 odsto kapitala u vlasništvu Akcijskog i PIO fonda, 39 odsto je u posedu fizičkih lica, dok je samo tri odsto društveni kapital. Činjenica je, međutim, da je proces preuzimanja firme otvoren u Komisiji za hartije od vrednosti nad čijim radom Ministarstvo privrede nema direktnih ingerencija. Najvažniji akter u toj priči je Akcijski fond nad čijim radom Ministarstvo privrede vrši nadzor i koji treba da odluči da li će ili neće svoje akcije prodati ispod tržišne vrednosti. U nadležnim institucijama podsećaju da knjigovodstvena vrednost nije reper za bilo kakva "tržišna merenja". Iskustvo govori, naročito kada se nadmeće veliki broj kupaca, da prodajna cena daleko nadmaši knjigovodstvenu. Prema tome, procena bilo koje revizorske kuće može i ne mora da utiče na ponašanje ponuđača. Kako je procedurom predviđeno da revizorsku kuću može da angažuje i ponuđač, a ne Agencija za privatizaciju, logično je da se dogodi da cena ne bude "realna", ali i tu grešku ispravlja tržište, odnosno kupci koji određuju cenu. Rok za okončanje procesa preuzimanja akcija Optike je 14. februar. Osim italijanske kompanija Liepota okjali ponudu su objavile i četiri domaće i jedna strana kompanija. Zainteresovani su beogradski Mega tabak i Delta maxi, transportno preduzeće Sani iz Šapca, Veterinarski zavod iz Beograda i Midhol investment sa Sejšela. Najvišu cenu od 2.706 dinara po akciji, ponudila je firma sa Sejšela, a svi ponuđači zainteresovani su za otkup najmanje 50 odsto plus jedna akcija Optike sa pravom glasa, odnosno najviše 60 odsto akcija. Od domaćih firmi, najvišu cenu je ponudio Veterinarski zavod, koji za akciju Optike nudi 2.650 dinara. Proizvodno-transportno preduzeće Sani iz Šapca konkuriše sa cenom od 2.643 dinara po akciji, a Mega tabak sa 2.645 dinara. Inače, knjigovodstvena vrednost akcija Optike je 4.022 dinara. Kada je reč o poslovnim podacima, preduzeće je u 2004. godini ostvarilo ukupan prihod od oko 3,3 miliona evra. Firma poseduje 30 optičarskih radnji u Beogradu i 34 objekta u većim gradovima u Srbiji i zapošljava oko 300 radnika. Bubalo: Ubiranje političkih poena U Ministarstvu privrede Danasu je rečeno da se podaci iz dopisa proveravaju, a ministar privrede Predrag Bubalo, koji je juče prisustvovao dodeli nagrada za izbor najuspešnijeg malog i srednjeg preduzeća u PKS nije želeo da komentariše dopis koji je Narodna kancelarija prosledila Ministarstvu. On je samo naglasio da će "tržište najbolje pokazati šta je realno u tom procesu privatizacije" i dodao da ovakvo oglašavanje Narodne kancelarije ne predstavlja ništa drugo do "ubiranje političkih poena". Izvor: "Danas".

UGOVOR O PRIVATIZACIJI MLEKARE MLADOST PRED RASKIDOM

Vlasnik kragujevačke mlekare Mladost Goran Ljubičić nije ispoštovao ni poslednji rok za ispunjenje ugovornih obaveza. Kako saznajemo, Ljubičić ni juče do 13 sati nije uplatio drugu ratu kupoprodajne cene za mlekaru Mladost, od oko milion evra, čime su se stekli uslovi za poništenje privatizacije te kragujevačke firme. Prema nezvaničnim informacijama, odluka o raskidu kupoprodajnog ugovora sa Goranom Ljubičićem već je doneta, a zvanično bi trebalo da bude saopštena danas ili sutra. Mlekara Mladost iz Kragujevca privatizovana je u novembru 2004, kad je tu firmu na aukciji kupio biznismen Goran Ljubičić za 380 miliona dinara. Izvor: "Danas".

Divac hoće da kupi Novosti:
Iako se sa Divcem nismo sreli, znam da je spreman da kupi i akcije malih vlasnika i države, kaže Novo Tomić, predsednik Asocijacije malih akcionara
Vlade Divac je zainteresovan za kupovinu Novosti, a ponudu je uputio posredstvom oditorske kuće "Ces Mekon" i to po ceni od 2.500 evra za akciju. Tačno je da se on zvanično ne pominje, a činjenica je i da se mi nismo sreli ili čuli sa njim - kaže Novo Tomić, predsednik Asocijacije malih akcionara Novosti, povodom glasina da "neko mrsi Divcu posao oko kupovine ove medijske kuće". Tomić dodaje da su se tim povodom obratili i Komisiji za hartije od vrednosti gde im je, međutim, rečeno da od prodaje Novosti nema ništa sve dok Trgovinski sud ne okonča spor oko toga da li je Srbija ili SCG vlasnik 30 odsto u Novostima. " Zato postoji varijanta da akcionari svoje vlasništvo unesu kao udeo u novoosnovanu firmu, a da ih potom prodaju ", kaže Tomić. On nije želeo da komentariše da je to isti slučaj kao kod "Ce marketa" kada je Miroslav Mišković, vlasnik "Delte", hteo da premosti sudsku zabranu prodaje ovih akcija. "Iako se sa Divcem nismo sreli ni čuli, znam da je spreman da kupi sve akcije, ne samo malih vlasnika, već i države", kaže Tomić. U konsultantskoj kući "Ces Mekon", koja je bila savetnik Divca u prvom pokušaju kupovine "Knjaza Miloša", nisu hteli da komentarišu tvrdnje akcionara da su posrednici u ovoj prodaji. U Komisiji za hartije od vrednosti kažu da im se akcionari nisu zvanično obratili, ali i podsećaju da je postupak preuzimanja Novosti zamrznut 20. jula, nakon što je Republika Srbija povela sudski spor. Ovih dana se očekuje i odluka Trgovinskog suda jer je 17. januara o ovom predmetu nadležni sudija zaključio raspravu. Međutim, oštećena strana, bilo da je to Republika Srbija ili državna zajednica SCG, mogu da se žale u roku od osam dana Višem Trgovinskom sudu. Interesantno je to što se Republika Srbija, da nije bilo nemačkog Vaca, ne bi se ni setila da utvrdi koliko ima vlasništva u Novostima. Pitanje vlasništva je pokrenuto odmah pošto su Nemci dali zvaničnu ponudu za preuzimanje od 2.000 evra po akciji. U Komisiji za hartije napominju da Vac nije odustao i da stalno obnavlja bankarsku garanciju. Novo Tomić kaže da se za Novosti interesuju i Englezi. " Ne odustajemo od prodaje akcija jer je za mnoge penzionere sa malim primanjima to egzistencijalno važno. Znamo da iza političara u vladi određeni lobiji pokušavaju da izguraju buduće gazde", objašnjava Tomić. Novosti su privatizovane po ranijem zakonu kada je emitovano ukupno 6.739 akcija, od čega zaposleni i penzioneri imaju 4.268, a država i PIO fond 2.471 akciju. Iza države najveći vlasnik je bivši direktor Novosti Rade Brajović sa 48 akcija. U slučaju da uspe ponuda Divca, njega bi vlasništvo nad Novostima koštalo 16,8 miliona evra. Izvor: "Glas javnosti".

Odlukom MMF Srbija bez duga?

Trogodišnji aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom trebalo bi da se okonča 6. februara za kada je zakazana sednica Borda direktora. Očekuje se da će u Vašingtonu biti doneta pozitivna odluka, koja će za Srbiju značiti otpis oko 700 miliona dolara od Pariskog kluba. Informacija o održavanju sednice Borda direktora nalazi se i na sajtu MMF-a, a potvrdio ih je i Mlađan Dinkić, ministar finansija, koji kaže da je Vlada Srbije ispunila sve o čemu se dogovorila sa ovom finansijskom institucijom i da sada čeka sednicu Borda direktora i dobre vesti iz Vašingtona. Srpski parlament je, da podsetimo, pred kraj godine usvojio budžet za 2006. godini i paket reformskih zakona iz oblasti finansija i zdravstva, što je bio uslov za pozitivan ishod pregovora. Naknadno je zbog MMF-a promenjen i Zakon o javnom dugu. Tako su penzioneri umesto u obveznicama, prvu od šest rata duga dobili prošlog meseca u kešu, dok je odložena isplata duga penzionerima zemljoradnicima. U međuvremenu, izabran je i privatizacioni savetnik za NIS. Ispunjen je i zahtev o imenovanju članova upravnih odbora u 38 preduzeća izdvojenih iz javnih preduzeća, a tako je omogućen početak njihove privatizacije. I svih osam javnih preduzeća dostavilo je svoje poslovne planove za ovu godinu, po kome rast zarada ne sme da bude viši od 10,3 odsto. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta