Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Od juče na snazi sve odredbe Zakona o bankama:
Za "neposlušne" banke kazne umesto stuba srama
Iako je usvojen još pred kraj novembra prošle godine, praktično su tek od juče na snazi sve odredbe Zakona o bankama. Od 1. jula ove godine u praksi su se primenjivale samo odredbe koje su se odnosile na osnivanje banaka i kontrolnu funkciju NBS, ali i to samo u delu koji se odnosi na sticanje vlasništva iznad propisanog procenta od minimum pet odsto vrednosti kapitala. Sve ostale odredbe, a one u najvećoj meri predstavljaju suštinsku novinu u bankarskom sistemu Srbije, odložene su za 1. oktobar kako bi se bankama zapravo ostavio potreban vremenski prostor za prilagođavanje novim uslovima rada. To znači da je bilo neophodno da banke koje su imale dozvolu za rad, između ostalog, do tog datuma pribave saglasnost NBS na osnivačka akta i statute, kao i da obezbede prethodnu saglasnost na imenovanje predsednika i članova upravnog i izvršnog odbora koji, što je posebno važno, sada i svojom imovinom odgovaraju za odluke koje donose. Inače, cenzus za osnivanje banaka ostao je nepromenjen u odnosu na ranije rešenje i iznosi i dalje 10 miliona evra. Kako je zbog letošnjih zbivanja u vezi s ponašanjem pojedinih banaka kada je reč o kretanju kursa evra i neuvažavanju tog kursa prilikom obračuna mesečnih rata na kredite klijenata bilo mnogo polemike u javnosti zbog odluke NBS da javno objavi imena tih banaka, odredba prema kojoj će centralna banka sada moći ne samo da proziva, nego i kažnjava "neposlušne", privukla je najviše pažnje. To, međutim, ne znači da je osnovna intencija novog zakona, a ni namera NBS represija, već obezbeđenje stabilnosti bankarskog sistema i zbog toga je u zakonu detaljno definisano koje su sve vrste rizika kojima je banka izložena u svom poslovanju i kako se njima upravlja. Propisano je, na primer, da zbir svih velikih izloženosti rizicima banke ne mogu biti veći od osmostrukog iznosa njenog kapitala, a da ulaganje banke u jedno lice ne može biti veće od 10 odsto vrednosti kapitala. Detaljno je razrađena i kontrola adekvatnosti kapitala kao odnos kapitala i rizične aktive banke, pri čemu je centralnoj banci data mogućnost da pojedinim bankama propiše i posebne uslove ako proceni da opšti odnos ne može da obezbedi ispunjenje bančinih obaveza prema poveriocima. Banke su inače dužne da NBS izveštavaju o svom finansijskom poslovanju na konsolidovanoj osnovi i uz obavezan izveštaj spoljnog revizora kojeg mogu imenovati samo s liste koju utvrđuje NBS već od prvog dana naredne godine. Posebno značajan, preventivni, element obezbeđenja stabilnosti bankarskog sistema odnosi se na povezana lica, mada ne treba zaboraviti ni ostale novine koje se odnose na samu organizaciju banaka i način upravljanja u njima. Kontrola boniteta i zakonitosti rada poslovnih banaka takođe je do detalja razrađena, kao i mere koje NBS može izreći u svakoj fazi tog postupka sve do oduzimanja dozvola za rad, što je, čini se, posledica problema s kojima se centralna banka susretala do sada u praksi i želje da se njene odluke nikada više zbog različitih pravnih tumačenja ne dovode u pitanje. Neuobičajeno za naše zakonodavstvo u delu Zakona o bankama koji se odnosi na kaznene odredbe navedeno je čak 44 slučajeva u kojima se primenjuju novčane kazne od 300 hiljada do tri miliona dinara kako za banku tako i za odgovorna lica u njoj. I mada visoke kazne neće biti osnovni garant da će poslovno bankarstvo u Srbiji ući u drugu fazu reformi, onu suštinsku koju svi očekuju i koja će značiti povećanje bankarske aktive i razvijanje zdrave konkurencije. Činjenica je da ostale odredbe Zakona vode ka tom cilju. Pitanje je samo koliko su akteri na tržištu spremni da obezbede njihovu doslednu primenu. Izvor:"Danas".

Veliko interesovanje za besplatne akcije NIS-a:
Fantomske firme za naivne akcionare
Podele besplatnih akcija Naftne industrije Srbije zaposlenima, kao i građanima koji u dosadašnjim privatizacijama iz bilo kog razloga nisu ostvarili pravo na njih, neće biti pre nego što započne privatizacija nacionalnog naftnog giganta, o čemu će javnost na vreme i detaljno biti obaveštena. Ovo je, u razgovoru za „Politiku”, potvrdila Smiljana Cvikić, direktor Sektora za pravne poslove NIS-a. Zato nema mesta panici da će bilo ko od bivših ili sadašnjih radnika, kao i onih koji nisu bili zaposleni u NIS-u, a koji po Zakonu o privatizaciji imaju pravo na besplatne akcije, biti oštećeni ili zaboravljeni. Samo treba na vreme da saznaju kada će početi upis akcija u Privredni registar, a što, kada je reč o NIS-u, još nije učinjeno, ističe Cvikić. – Ne čudi što je interesovanje, kako zaposlenih, tako i ostalih, toliko veliko za besplatnu podelu akcija NIS-a – kaže Cvikić. – Svi očekuju da njihova vrednost bude velika, s obzirom na to da je reč o jednoj od najvećih kompaniji. Ali, i ova podela će biti ista kao i kod svih onih preduzeća koja su se već privatizovala. Tim pre, nema razloga da se podiže tenzija kod građana, a ponajmanje da se kod agencija koje prodaju „maglu” vrši upis akcija. „Jer, reč je o čistoj prevari gde se narodu samo uzimaju pare za članarinu”. Cvikić ističe da se, kada je reč o NIS-u, radi o dva paketa besplatnih akcija. Onih koji pripadaju zaposlenima, a čine najviše 15 odsto akcija ukupne vrednosti kompanije, i akcijama koje će moći besplatno da dobiju svi ostali, dakle još 15 procenata svih akcija NIS-a. Ova kompanija je, inače, 1. oktobra prestala da bude javno preduzeće i postala akcionarsko društvo. Postavlja se pitanje koji zaposleni će imati pravo na besplatne akcije. Da li svi bivši radnici, kao i penzioneri koji su otišli iz kompanije još dok je bila javno preduzeće, ili samo oni koji su sada u a. d. Ovo pitanje rešavaće zajedno Agencija za privatizaciju i privatizacioni savetnik NIS-a. Prema rečima Smiljane Cvikić „Meril Linč” i „Rajfajzen investment” su predložili da zbog nedostataka u tumačenju spornog člana zakona koji reguliše ovo pitanje treba što pre doneti određena podzakonska akta ili izvršiti određene izmene zakona, kako bi se precizno odredilo na koje se zaposlene odnosi besplatna podela akcija. – Kada je reč o građanima koji nikada nisu radili u NIS-u, a hteli bi akcije, oni moraju sačekati da se ove hartije od vrednosti upišu u Privredni registar – napominje naša sagovornica. – One će se deliti dve godine po završetku kompletne privatizacija NIS-a. Pravo na besplatnu podelu akcija, kako zakon predviđa, imaju svi punoletni građani koji su državljani Srbije. Evidenciju građana koji stiču pravo na besplatnu podelu obaviće država i ona se neće naplaćivati. To je još jedan razlog da građani ne traže „pomoć” fantomskih agencija koje im samo uzimaju pare za članarinu od 300 do 500 dinara, potvrđuju u Agenciji za privatizaciju. Rade Šević iz Agencije za privatizaciju, naglašava da je cilj ovih mešetara da zgrnu novac, bilo kroz članarinu, naplaćivanje „saveta” i administrativnih troškova ili prodaju „formulara”, bez ikakvog pravnog osnova i garancije usluga. Takva delatnost je u suprotnosti sa svim propisima kojima je regulisana oblast privatizacije i podele akcija. Branko Pavlović, konsultant sindikata NIS-a ističe, da je reč o čistoj prevari firmi koje su se pojavile da upisuju akcije. Akcije se neće deliti bar u narednih 10 godina , jer pre toga mora da se završi kompletna privatizacija ne samo društvenih već i državnih preduzeća, kaže Pavlović. – Sada ima oko tri miliona građana koji mogu ostvariti pravo na besplatnu podelu akcija. Reč je o prosvetnim radnicima, lekarima, nezaposlenima i penzionerima. Oni će dobiti akcije iz Privrednog registra tek kada se privatizuje i poslednje državno preduzeće – tvrdi Pavlović. – Trenutno se u Privatizacionom registru nalaze akcije vredne oko 160 miliona evra. Pa, ako bi se i sada krenulo sa besplatnom podelom akcija, oko tri miliona onih koji čekaju svojih pet minuta ne bi dobili više od 4.000 dinara. Branko Pavlović kaže da sindikati NIS-a i EPS-a, javnih preduzeća koja još nisu privatizovana, neće odustati od ideje da se u besplatnu podelu akcija krene pre početka privatizacije. Zato će se nastaviti sa novim prikupljanjem potpisa za donošenje zakona koji bi regulisao ovu oblast. Izvor:"Politika".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta