Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prevremena isplata duga Svetskoj banci samo kap u moru zaduženosti Srbije, tvrdi ekonomista Mlađen
Srbija duguje 18,4 milijarde dolara
Odluka Vlade Srbije da pre vremena isplati trogodišnje obaveze koje ima prema Svetskoj banci u iznosu od 411 miliona dolara, razuman je potez, ocena je ekonomske stručne javnosti. Najavljujući da će Srbija zahvaljujući neplanirano visokom suficitu, rebalansom budžeta krenuti da izmiruje pre vremena deo svojih obaveza prema inostarnstvu, kako bi, s jedne strane, dalje smanjivala svoj spoljni dug, a s druge osigurala dovoljno prostora u budućim budžetima za ispunjenje plana kapitalnih investicija koje bi morale da iznose najmanje sedam odsto GDP, Mlađan Dinkić, ministar finansija u ostavci precizirao je da bi Srbija naredne godine trebalo da plati na ime kamata na kredite SB 131 milion dolara, godinu dana nakon toga 137, a 2009. godine 142 miliona dolara. - Kamate čine 57 odsto našeg duga prema SB i ako ih sada isplatimo kada imamo para u budžetu, značajno ćemo relaksirati budžete u narednim godinama i tako stvoriti prostor, čak i ako ne bude ovoliko stranih direktnih investicija koliko je bilo ove godine, a uveren sam da će ih biti čak i više, da mnogo lakše izmirujemo neke druge budžetske obaveze i ono što je najbitnije povećamo kapitalne investicije, naglasio je Dinkić. Prema njegovim rečima, Srbija danas mnogo lakše nego 2001. godine može da govori o svom javnom dugu, jer ga je u međuvremenu smanjila sa 170 na 38,5 odsto GDP. Plan je da se taj dug smanji za još 2,5 do 3,5 milijardi dolara do sredine naredne godine, jer je već počela otplata duga prema MMF i ostaje da se u maju naredne godine izmiri druga polovina od ukupno 980 miliona dolara. Osim toga od Pariskog kluba je zatražena zamena milijarde dolara duga za investicije u infrastrukturu i već je sa Nemačkom jedan iznos tog duga regulisan, a na pragu smo rasterećenja i 1,1 milijarde dolara kosovskog duga. Kada se tome pridoda i ova prevremena otplata duga prema SB, po procenama Dinkića, Srbija neće imati nikakvih vidljivijih razloga da u narednim godinama, bez velikih balasta, ne krene u ubrzan razvoj. Za razliku od ministra finansija ekonomista Mlađen Kovačević podseća na podatke Narodne banke Srbije, prema kojima je spoljni dug Srbije krajem avgusta iznosio 18,4 milijarde dolara. - Prema mojim procenama zaduženost je tokom septembra povećana. Znači, otpis oko 700 miliona dolara obaveza prema Pariskom klubu poverilaca kao i izmirenje dela duga prema MMF od oko 485 miliona dolara početkom ove godine nisu ublažile stepen zaduženosti Srbije, izjavio je za Danas Mlađen Kovačević, naučni savetnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu, komentarišući najavu Mlađana Dinkića, ministra finansija da će Srbija u novembru Svetskoj banci uplatiti 410 miliona dolara i tako unapred izmiriti trogodišnji dug prema toj instituciji. Kovačević smatra da ovako visok spoljni dug predstavlja veliki teret za Srbiju, ali da se poslovne banke uprkos tome i dalje zadužuju. "Zato pretpostavljam da se spoljni dug, krajem septembra, približio cifri od 19 milijardi dolara, što je u poređenju sa zaduženjem u decembru 2005. (15,5 milijardi dolara) razlika od gotovo četiri milijarde." Na pitanje da li Srbiji preti dužnička kriza naš sagovornik kaže da to neće biti tako očigledno sve dok imamo šta da prodamo. "Ali kada se okonča proces privatizacije i smanji mogućnosti za dodatno zaduživanje, a rate na dug za dve ili tri godine dostignu 3,5 do četiri milijarde dolara, i te kako ćemo se suočiti sa posledicama dužničke krize. MMF je u nekoliko navrata upozoravao da je jedan od najvećih problema Srbije ogroman spoljni dug i sugerisao da Srbija višak deviznih rezervi usmeri na vraćanje spoljnjeg duga", kaže Kovačević. Izvor: "Danas".

Gas skuplji za 35 odsto

Vlada Srbije odobrila je poskupljenje prirodnog gasa za 35 odsto kako bi se maloprodajna cena usaglasila sa uvoznom i obezbedilo redovno snabdevanje tim energentom u zimskom periodu. Cena prirodnog gasa koji se koristi za daljinske sisteme grejanja povećana je za 5,28 dinara po kubnom metru, pa sada iznosi 20,39 dinara, dok će nova cena za domaćinstva koja su direktno priključena na distributivnu mrežu Srbijagasa, biti određena za koji dan. U tom preduzeću su zadovoljni korekcijom cene jer su dosad bili verovatno jedina kompanija u svetu koja je gas plaćala skuplje nego što ga je prodavala. Naime, Srbijagas nabavlja gas iz Rusije po ceni od oko 300 evra za hiljadu kubnih metara, dok ga prodaje za 256 evra, što kompaniji svakog meseca nanosi milionske gubitke s obzirom na to da se čak 40 odsto gasa distribuira toplanama i domaćinstvima. U zemljama u okruženju gas se prodaje po znatno višim cenama, pa tako u Sloveniji košta oko 800 evra po kubiku, a u BIH oko 440 evra. Nažalost, Srbijagas je dosad plaćao danak težnji republičkog Ministarstva finansija da inflaciju obuzda kontrolisanjem cene gasa. U takvoj nezavidnoj situaciji, od javniih preduzeća nalazi se još samo Elektroprivreda Srbije jer je i cena struje niža nego u zemljama u okruženju. Izvor: "Danas".

Merkator kupio 76 odsto akcija kompanije M-Rodić:
Korak ka liderskoj poziciji na tržištu jugoistočne Evrope
Slovenački trgovinski lanac Merkator je sa Holdingom Rodić M&B iz Novog Sada potpisao ugovor o kupovini 76 odsto kapitala kompanije M-Rodić. Istovremeno je novosadski holding postao vlasnik pet odsto akcija Merkatora, a po završetku celokupne transakcije taj procenat biće veći, objavio je Merkator na internet stranici Ljubljanske berze. Ostatak od 24 odsto akcija Rodić MB je zadržao, a Merkator će ga u skladu sa dogovorom kupiti 2008. i 2009. Cena 76 odsto kapitala kompanije M-Rodić je 116 miliona evra. Deo kupovne cene od 30 miliona evra biće kompenzovan akcijama Merkatora, a ostatak preuzimanjem finansijskih obaveza prodavca, odnosno gotovinom. Dogovorena cena za kupovinu 100 odsto kapitala kompanije M-Rodić je 152 miliona evra i prilagođena je stvarnom stanju sredstava i obaveza kompanije na dan transakcije. Pri tome je cena za 24 odsto vlasničkog učešća, koji će Merkator kupiti 2008. i 2009, vezana za poslovne rezultate M-Rodića u naredne dve godine. Emisiona cena svake od 174.517 novih akcija biće ista, 41.194,77 tolara, odnosno oko 171,9 evra. Pošto je cena za ostala dva učešća od po 12 odsto vezana za poslovne rezultate kompanije M-Rodić, ukupna cena za 100 odsto kapitala po završetku ukupne transakcije biće između 137 i 177 miliona evra. Holding Rodić M&B će postati jedan od najvećih pojedinačnih vlasnika Merkatora, jer će prodajom 76 odsto učešća kompanije steći oko pet odsto vlasništva u Merkatoru, a nakon čitave transakcije taj procenat biće mnogo veći. Nakon završetka povezivanja grupa Merkator će na srpskom tržištu imati približno osam odsto tržišnog učešća, a i dalje će razvijati obe robne marke: Merkator i M-Rodić. Strateško povezivanje sa kompanijom M-Rodić ključan je korak u ostvarivanju Merkatorovog strateškog cilja da postane vodeći trgovac hranom i sličnom robom u jugoistočnoj Evropi, saopštio je Merkator. Izvor: "Danas".

ZA RUDNIK IZ GORNJEG MILANOVCA JEDNA PONUDA

Ekspoziture Nacionalna štedionica i Eurobanka EFG neće raditi 21. i 22. oktobra, a razlog je unapređenje operativnog sistema zbog spajanja tih banaka. Od ponedeljka, 23. oktobra Evrobanka EFG i Nacionalna štedionica će poslovati pod imenom Evrobanka EFG štedionica. Izvor: "Danas".

Ministar Velimir Ilić izjavio za Glas javnosti:
Na proleće izgradnja autoputa Horgoš - Požega
Dugo očekivani koncesionar za izgradnju autoputa Horgoš - Požega mogao bi da bude imenovan u narednih nekoliko dana ili eventualno nedelja, barem ako je suditi prema najnovijim izjavama ministra za kapitalne investicije Velimira Ilića. Naglašavajući da je tenderska procedura u potpunosti završena i da bi "već ovih dana" komisija trebalo da Vladi Srbije zvanično dostavi svoj predlog najboljeg ponuđača, ministar je podsetio da vlada ne mora da se saglasi s tim predlogom. - Što se nas tiče, mi već iduće nedelje možemo da održimo sednicu i izaberemo koncesionara, a ko će to biti, odlučićemo prema tome ko bude dostavio najpovoljniju ponudu. Ja sam se u petak sastao sa savetnicima i očekujem da početkom sledeće nedelje zvanično dobijemo predlog - rekao je Ilić, dodajući da su kvalifikacionu proceduru prošla ukupno četiri ponuđača. Prema njegovim rečima, ako bi se sve odvijalo ovom dinamikom, ugovor sa izabranim koncesionarom bi mogao da bude potpisan "za dva, tri meseca", a sami radovi bi počeli na proleće. Podsetimo, ponude na tenderu za autoput Horgoš - Požega prvobitno su morale da budu predate još u aprilu, ali je rok tada produžen do 1. avgusta, a kasnije za još mesec dana, posle čega je objavljeno da će odluka o koncesionaru biti poznata do polovine oktobra. Sada je i taj datum prošao, a novi nezvanični rok je "još nekoliko nedelja". Iako niko ne želi da otkriva imena konkurenata na tenderu, kao mogući dobitnik koncesije pominje se austrijska kompanija "Alpina", koja je u Srbiji već dobila nekoliko velikih poslova. Koncesija se odobrava radi izgradnje leve trake autoputa od Horgoša do Novog Sada u dužini od 106,9 kilometara, održavanja 68 kilometara autoputa od Novog Sada do Beograda i izgradnje deonice autoputa od Beograda do Požege, duge 148 kilometara. Vrednost ugovora je preko 800 miliona evra, a koncesija se daje na rok od 25 godina, tokom kojih će pobednik tendera imati pravo na naplatu putarine, ali i obavezu održavanja bezbednosti na autoputu. Posle isteka tog perioda, koncesionar će autoput morati da preda državi u adekvatnom stanju. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta