Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Bugarski proizvođač baterija Monbat gradi fabriku u Srbiji:

Bugarski proizvođač baterija Monbat uložiće sedam miliona evra u postrojenje za recikliranje olova u Srbiji, piše sofijski list Dnevnik. Suvlasnik bugarske firme Atanas Bobokov izjavio je da će se Monbatova fabrika nalaziti u opštini Inđija i da će početi sa radom u proleće 2008. godine. Postrojenje će imati kapacitet da proizvede 10.000 tona olova godišnje. Pored investicije u Srbiji, Monbat planira da utroši dva miliona evra na povećanje proizvodnog kapaciteta svoje fabrike u Montani na severozapadu Bugarske na dva miliona baterija godišnje do sredine 2007. godine. Rukovodstvo Monbata očekuje da zahvaljujući tim investicijama poveća prodaju za 40 odsto, u vrednosti od 80 miliona leva godišnje, kao i da poveća svoju zaradu sa devet miliona leva. Ivor:"Danas".

Uskoro još pet licenci za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima:
Stroga kontrola investiranja zarobljenog novca
Srpski penzijski fond "poduprt" je samo jednim stubom i to onim koji se 45 odsto finansira iz republičkog budžeta, a svaki zaposleni ima po jednog penzionera "na grbači" odnosno radi za 1,1 penzionera. A pre petnaestak godina taj odnos bio je jedan prema 3,5 dok je par godina ranije na jednog penzionera dolazilo čak sedam zaposlenih. Da li onda, imajući u vidu te podatke i, pre svega, plitke džepove građana, ima mesta za dobrovoljne penzijske fondove. Kao jedan od osnovnih problema što u Srbiji u ovom trenutku samo jedna osiguravajuća kuća (Delta Đenerali) ima dozvolu da se bavi poslovima privatnog penzijskog osiguranja ističe se nedostatak odgovarajućeg kadra, odnosno menadžera koji bi se bavili upravljanjem investicijama u tim fondovima. To je bitan faktor jer je država u svim zemljama u obavezi da rigorozno kontroliše kako i na koji način ti fondovi raspolažu novcem osiguranika koji je praktično zarobljen sve do ostvarivanja prava na penziju. Kako smo saznali u Komisiji za hartije od vrednosti koja je zadužen za "propitivanje" odnosno izdavanje licenci budućim menadžerima, ovih dana su odobrene još četiri licence ali kandidata ima još, i oni će danas polagati ispit pred članovima te komisije. Sada je na potezu NBS. U centralnoj banci kažu za Danas da je od četiri lica koja poseduju dozvole za obavljanje poslova portfolio menadžera, dvoje već zaposleno u brokersko-dilerskim društvima, pa zbog toga ne mogu istovremeno da budu zaposleni i u Društvima za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima. "Jedan portfolio menadžer već radi u društvu za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom Delta Đenerali a drugi je angažovan od strane osnivača drugog društva za upravljanje čiji je zahtev za izdavanje dozvole za rad u proceduri, i očekujemo da će ubrzo biti rešen. To da su licencirani portfolio menadžeri jedan od preduslova da bi neki dobrovoljni penzijski fond dobio dozvolu za rad", kažu u NBS i podsećaju da centralna banka trenutno rešava pet zahteva za izdavanje dozvole za rad i dozvole za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom. Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima donet je krajem septembra 2005. godine (stupio na snagu 14. oktobra), a u primeni je od 1. aprila ove godine. U dobrovoljno penzijsko osiguranje, pre stupanja na snagu novog Zakona, uključilo se oko 80 hiljada građana, najviše ih je u Dunav TBI osiguranju (oko 60.000), dok je Delta penzijskih fond okupio 20.000 osiguranika. Uplate se baziraju na mesečnim, periodičnim, godišnjim, jednokratnim uplatama doprinosa, a svaki osiguranik ima svoj lični račun na kome se nalaze akumulisana sredstva, koji čini osnovicu za obračun penzije. Iznos penzije zavisi od visine uplaćivanog doprinosa, od dužine članstva i od efikasnosti upravljanja sredstvima. Reforma obaveznog penzijskog osiguranja započeta je pomeranjem starosne granice za odlazak u penziju na 58 godina za žene i 63 za muškarce. U zemljama u okruženju takođe je prisutna tendencija podizanja starosne granice za odlazak u penziju: u Norveškoj i Danskoj ta granica je 67 godina i za muškarce i za žene, u Nemačkoj - 63 godine, u Francuskoj - 60 godina, u Mađarskoj - 62 godine. U Hrvatskoj je 60 godina za žene i 65 za muškarce, a u Sloveniji 61, odnosno 63 godine. Kada je reč o modelu obračuna penzija, u Srbiji je uveden švajcarski model obračuna rasta penzija, kojim se njihov rast usporava u odnosu na zarade. U 2001. godini prosečna penzija u Srbiji je bila 80 odsto vrednosti prosečne plate, a sada se kreće oko 60 odsto. U razvijenim zemljama ta diskrepancija je mnogo izraženija - u Grčkoj je penzija u odnosu na platu samo 33 odsto, u Velikoj Britaniji 38 odsto, u Austriji 37, u Španiji 41, u Nemačkoj 45 odsto, a u Sloveniji 54 odsto. Kako bi se rasteretio pritisak na fond, 2003. godine regulisano je da osnovicu za obračun penzija čine doprinosi iz celog radnog staža (umesto deset najboljih godina), čime je praktično smanjena prosečna penzija budućih penzionera. Da bi se otvorila mogućnost dodatnih prihoda u starosti uvodi se mogućnost dopunskog obaveznog (drugi stub)i dopunskog dobrovoljnog penzijskog osiguranja (treći stub). Zemlje u tranziciji najčešće startuju sa trećim stubom pa tek onda sledi drugi stub koji nije na dobrovoljnoj već na obaveznoj bazi. Gordana Matković, saradnik Centra za liberalno - demokratske studije i bivši ministar za socijalna pitanja, kaže za Danas da je prilikom osnivanja dobrovoljnih penzijskih fondova najbitnija kontrola njihovog rada jer oni raspolažu tzv. zarobljenim parama klinjenata. Ona ističe njihovu važnost s obzirom na to da omogućuju razvoj tržišta kapitala. Izvor:"Danas".

Zemlje jugoistočne Evrope najperspektivnije tržište, zaključili učesnici Šeste regionalne konf

Srbija je spremna da početkom decembra potpiše CEFT sporazum o slobodnoj trgovini u regionu, rekao je na 6. regionalnoj konferenciji u Cavtatu, koju je organizovao ugledni britanski časopis Juromani Mlađan Dinkić, srpski ministar finansija u ostavci , naglašavajući da za proizvođače iz Srbije to znači veću šansu da plasiraju svoje proizvode na tržištu od 55 miliona stanovnika, ali da isto tako, budući sporazum o slobodnoj trgovini u regionu povećava konkurenciju na tržištu Srbije. Otvarajući ovogodišnju konferenciju posvećenu pitanjima finansija i investicija u regionu, ugledni publicista Miša Gleni je analizirajući krizu unutar EU u pogledu njenog daljeg širenja, ukazao na opasnost od produbljivanja političke nestabilnosti u Srbiji zbog rešavanja problema Kosova ali i predstojećeg izbornog ciklusa što bi, prema njegovim rečima,moglo ozbiljno da zaustavi reforme, naročito ako bi radikali došli na vlast. Reagujući na tu konstataciju Glenija Dinkić je izrazio uverenje da će demokratske snage biti u prilici da ponovo formiraju Vladu, koja će u naredne četiri godine biti u mogućnosti da okonča reforme u našoj zemlji. "Radikali jesu trenutno najpopularnija stranka u Srbiji, ali mislim da ne postoji bojazan da oni formiraju buduću Vladu, posebno jer smo proteklih godina uvek u opoziciji imali jednu jaku demokratsku opciju, pa demokratski blok može da se smenjuje na vlasti" - istakao je Dinkić. Učesnici ministarskog panela na kome su pored Dinkića učestvovali i ministri finansija Hrvatske Ante Žigman i zamenik ministra finansija Crne Gore Milorad Katić, saglasili su se da je jedan od najvećih problema svih zemalja regiona visok deficit tekućeg računa platnog bilansa. To je po mišljenju uglednih analitičara evropskih banaka problem koji prevazilazi nacionalne okvire i koji će se ispoljiti kao evropski prilikom proširenja EU. - Recept za saniranje visokog deficita je višak u budžetima, i zadovoljstvo mi je što su svi primetili da je, osim Bugarske, Srbija jedina zemlja regiona koja ima suficit u budžetu - rekao je Dinkić, napominjući da je svakako lakše voditi ekonomsku politiku sa uravnoteženim bužetom. On je kao najveći problem Srbije istakao nezaposlenost i dodao da bi bilo nužno da se smanji stopa nezaposlenosti, kako bi se u pravom svetlu videli efekti reformi. "Ključno rešenje ovog problema je rast direktnih stranih investicija u zemlje regiona" - napomenuo je Dinkić, koji se složio sa ocenom Olivera de Bojsona koji je ocenio da se "zemlje JIE neće razvijati brzinom Kine ili Indije, ali da je reč o jednom od najperspektivnijih tržišta", odnosno o tržištu koje je nazvao evropskom Azijom. Izvor:"Danas".

Siti banka do kraja godine u Srbiji:

Američka Siti banka (City Bank) otvoriće predstavništvo u Srbiji do kraja ove godine, najavio je ministar finansija Mlađan Dinkić na konferenciji "Juromani" u Cavtatu. Siti banka će krajem godine početi poslovanje u Srbiji preko predstavništva, a izrazili su interesovanje i za privatizaciju neke od preostalih banka, kazao je Dinkić agenciji Beta posle razgovora sa direktorom Siti banke za centralnu i istočnu Evropu Gajom Haringtonom. Dinkić je rekao da su predstavnici Siti banke izrazili interesovanje za kupovinu Poštanske štedionice, ali da država za sada ne namerava da proda tu banku. Iako je Siti banka zainteresovana za veće banke, Dinkić je Haringtonu, ukazao da su za privatizaciju preostale samo manje regionalne banke, kao što su Privredna banka Pančevo, kragujevačke Kredi banka i Agrobanka. U Cavtatu 24.i 25. oktobra održava se "Juromani" reginonalna konferencija o finansijama i investicijama u jugoistočnoj Evropi, čiji su generalni sponzori Unikredit grupa i Privredna banka Zagreb. Izvor:"B92".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta