Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Šta će Srbiji doneti novi sporazum o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Evropi (CEFTA):
Osvajanje novih tržišta ali i jačanje konkurencije na domaćoj pijaci
Početkom decembra ove godine trebalo bi da bude potpisan sporazum CEFTA o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Evropi. Sudeći prema najavama zvaničnika, Srbija spremno dočekuje novi sporazum, kojim se formira slobodno tržište od oko 55 miliona stanovnika. Ekonomisti se slažu u oceni da će potpisivanje sporazuma povećati konkurenciju na srpskom tržištu, ali će i državama potpisnicama dosadašnjih pojedinačnih sporazuma omogućiti slobodan plasman svih proizvoda, osim poljoprivrednih, koji ostaju na režimu kvota. - Dosadašnje sporazume, a ukupno ih je bilo 31, između zemalja zapadnog Balkana inicirala je Evropska unija. Novi sporazum trebalo bi da rezultira povećanjem razmene i unapređenjem privredne saradnje, ali i da privuče strane investitore u region zapadnog Balkana. A razloga za investiranje i organizovanje nove proizvodnje u ovom delu Evrope i te kako ima. Jedna od prednosti je i slobodan izvoz robe u zemlje sa kojima je sporazum potpisan - tvrdi za Danas Dejan Jovović, bivši pomoćnik ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom SCG i jedan od pregovarača za zaključivanje bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama jugoistočne Evrope, u vreme SRJ i SCG. Naš sagovornik podseća da je prvi sporazum o liberalizaciji i olakšicama u robnoj razmeni potpisan u junu 2001. godine sa BIH, a kasnije su slični sporazumi potpisani sa Hrvatskom, Makedonijom, Albanijom, Bugarskom, Rumunijom, Moldavijom. Dosadašnjim bilateralnim sporazumima bili su obuhvaćeni industrijski i poljoprivredno - prehrambeni proizvodi, dok bi novi, objedinjeni sporazum trebalo da sadrži i odredbe o slobodnom protoku usluga i industrijske svojine. - Novi "ujedinjeni" sporazum znači proširenje tržišta za sve proizvode, ali i trgovanje pod istim uslovima za sve proizvođače. Pri tom, uslovi i pravila igre će biti unapred utvrđeni, pa će preduzeća moći,na duži rok da, planiraju proizvodnju i plasman, naravno pod uslovom da nude konkurentnu robu. Na drugoj strani, veća konkurencija na domaćem tržištu pozitivno će delovati na kvalitet i ponudu robe a realno je očekivati i pad cena proizvoda, što će sigurno obradovati sve potrošače ovog regiona. Pozitivni efekti biće izraženi i kroz intenziviranje ukupnih privrednih, a pogotovo izvoznih aktivnosti - izjavio je za Danas Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja. Uz konstataciju da je robna razmena sa zemljama u regionu, sa kojima smo do sada sarađivali na osnovu pojedinačno potpisanih sporazuma bila dobra s obzirom na to da je Srbija u toj razmeni ostvarivala suficit, Vojislav Stanković, saradnik Centra za naučnoistraživački rad Privredne komore Srbije, kaže da je za osam meseci ove godine Srbija izvezla poljoprivredno - prehrambene proizvode u vrednosti od 354,6 miliona dolara, što je 57,4 odsto od ukupno ostvarenog izvoza od 615,6 miliona dolara. "Istovremeno, uvoz je dostigao cifru od 108,4 miliona dolara ili 19,8 odsto od ukupne sume uvoza ( 546,9 miliona dolara)" podseća Stanković. Prema njegovim rečima, Srbija je ostvarila suficit od oko 246,2 miliona dolara, što ukazuje na značajno učešće izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u spoljnotrgovinskoj razmeni Srbije. " To je i siguran pokazatelj da je Srbija kao proizvođač dobro pozicionirana, da ima dovoljno proizvoda za izvoz koji i po cenama i kvalitetu mogu da konkurišu robi drugih proizvođača iz ovog regiona. Pritom, Srbija ostvaruje i dobre rezultate u izvozu na tržište Evropske unije, na koje plasira više od 40 odsto od ukupnog izvoza poljoprivredno- prehrambenih proizvoda", ističe Stanković i ukazuje na činjenicu da bi izvozni rezultati Srbije mogli da budu i bolji, ako bi se povećao izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište Hrvatske, a od značaja će biti i saradnja sa Crnom Gorom. Izvor:"Danas".

Država namerava da dokapitalizuje Poštansku štedionicu:
Šminkanje Štedionice pred privatizaciju
I pored doskora tvrdog stava Ministarstva finansija i Agencije za osiguranje depozita, sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka da se ne razmišlja o prodaji jedine preostale velike državne banke Poštanske štedionice, ministar Mlađan Dinkić juče je prvi put najavio tu mogućnost. Dinkić je najavio da u Srbiju dolazi najveća američka banka Siti banka i da je zainteresovana za kupovinu Poštanske štedionice, koju u proteklih mesec dana potresaju korupcionaške afere, čiji su čelnici na optužnici za organizovani finansijski kriminal i čija je vrednost akcija dosta pala. Zbog velikih gubitaka te državne banke, Ministarstvo finansija, kako nezvanično saznaje Glas, uplatiće do kraja meseca Poštanskoj štedionici 16,5 miliona evra s ciljem da je dokapitalizuje, preuzme većinsko vlasništvo od JP PTT "Srbija" i na kraju proda. - Štedionica je ove godine iskazala gubitak od čak milijardu i 150 miliona dinara. Dinkić je iskoristio trenutno stanje u Štedionici i sa "ubrizgavanjem" 16,5 miliona evra planira da direktno dokapitalizuje banku. - Na taj način, država će postati vlasnik oko 96 odsto kapitala Poštanske štedionice, a PTT koji je doskoro imao 80 odsto akcija, spašće na samo 3,5 procenata - kaže izvor Glasa blizak Vladi Srbije i naglašava da se sada može očekivati i dugo najavljivano spajanje sa Srpskom bankom. Kako je Glas već pisao, Vlada Srbije je, na predlog ministra u ostavci Dinkića, pre nekoliko meseci donela zaključak o prodaji akcija u svim bankama u kojima država ima učešće. Po tom dokumentu sve bi trebalo da se proda najkasnije do 2008. godine, a Dinkić se, kako tvrdi izvor, već bacio na posao i u tajnosti pregovara o prodaji Štedionice. - Mnogi su zainteresovani za kupovinu banke koja je jedna od najjačih kod nas u poslovanju sa stanovništvom i koja ima zajedno s mrežom PTT svoje šaltere po čitavoj Srbiji. Ona ima više od 1,3 miliona tekućih računa i oko dva miliona izdatih kartica. Sada se Štedionica, grubo rečeno, šminka pred udaju. Pored Siti banke, spekuliše se i da je za nju zainteresovana Evropska banka za obnovu i razvoj - tvrdi izvor Glasa. Međutim, s druge strane, niko od nadležnih ne potvrđuje, niti demantuje informacije Glasa. U Poštanskoj štedionici i dalje ne znaju svoju sudbinu. Inače, akcije Poštanske štedionice u poslednjih dva dana košta 21.600 dinara, dok je krajem prošle nedelje, zbog afere, koštala samo 18.000 dinara. Najviša cena po kojoj se trgovalo sa ovim akcijama na berzi iznosila je čak 79.950 dinara u maju ove godine. Vrtoglavi pad cene brokeri su objasnili glasinama da poslovodstvu ove banke "etika poslovanja nije jača strana". To se odnosi na bivšu direktorku Jelicu Živković, koja je uhapšena pod sumnjom da je bila član "stečajne mafije". Takođe su optuženi i njen naslednik i donedavno generalni direktor Dejan Savović, kao i njegov pomoćnik Miroslav Despotović, da su učestvovali u odobravanju kredita bez ikakvog obezbeđenja za banku i tako je oštetili za više od milijardu dinara. Međutim, oni više nisu na tim funkcijama jer, prema novom zakonu o bankama, ukinuta je institucija direktora i uveden je Izvršni odbor, koji mora imati najmanje dva člana. Tako je NBS za Dejana Savovića, kandidata za predsednika Izvršnog odbora, i Miroslava Despotovića, kandidata za člana Izvršnog odbora, "ocenila je da nemaju odgovarajuću poslovnu reputaciju, odnosno nemaju sposobnost da upravljaju poslovnim rizicima i da neće dugoročno pozitivno uticati na poslovanje banke, pa je odbila zahtev za njihovo imenovanje. Umesto njih, predložen je i prihvaćen Srđan Cekić za predsednika IO, dok su za članove IO postavljene Jelena Mijailović - Milojević i Jasminka Bošnjak. Izvor:"Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta