Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Predloženi tekst novog ustava ne poznaje kategoriju društvene svojine:
Od aprila naredne godine sva preduzeća dobijaju gazdu
Predlogom novog ustava Srbije predviđeno je ukidanje društvene svojine, odnosno da se "postojeća društvena svojina pretvara u privatnu svojinu, pod uslovima, na način i u rokovima predviđenim zakonom". To praktično znači da do kraja marta naredne godine, društvena preduzeća treba da pronađu novog vlasnika. Taj posao čeka još nekoliko stotina firmi, ali će tačan broj neprivatizovanih preduzeća biti objavljen za desetak dana, jer se u ovom trenutku vrši usaglašavanje stanja između Agencije za privredne registre, koja vodi bazu podataka o aktivnim preduzećima i liste neprivatizovanih firmi koje prati Agencija za privatizaciju. - U narednih mesec dana zakazane su tri aukcije na kojima će biti ponuđeno 55 preduzeća i još pet licitacionih prodaja nepokretnosti i opreme delova firmi. U toku je 20 tendera, a očekujemo da će se taj proces do kraja godine otvoriti za još najmanje 15 firmi. Ako se takva dinamika nastavi do kraja marta, kada ističe zakonski rok za okončanje privatizacije, po gruboj proceni, ostaće još nekoliko stotina firmi koje traže vlasnika. U tom slučaju, privatizacija će se obaviti po Zakonu o stečaju - rekao je za Danas Rade Šević, direktor informativne službe Agencije za privatizaciju. On naglašava da će Agencija za privatizaciju od aprila naredne godine proces promene vlasništva vršiti u preduzećima u stečaju, javnim državnim preduzećima i u kapitalu koji se nalazi u Akcijskom fondu. - Agencija ima obavezu da i u narednom periodu prati realizaciju kupoprodajnih ugovora, i to za firme koje su prodate aukcijom u naredne dve godine od sklapanja ugovora, a za tendersku privatizaciju pet godina od potpisivanja ugovora. Ukoliko se ispostavi da novi vlasnik ne prati dinamiku uplata, ne realizuje investicioni program i ne pokreće proizvodnju, Agencija ima pravo da jednostrano raskine ugovor s takvim vlasnikom, a preduzeće ponovo ide u privatizaciju. U tom slučaju, ono se odmah transformiše u akcionarsko društvo i taj kapital se predaje na upravljanje Akcijskom fondu kojim raspolaže država, tako da praktično od aprila naredne godine, više neće biti firmi sa društvenom svojinom - objašnjava Šević. Naš sagovornik dodaje da se, po dosadašnjoj praksi, oko deset odsto ugovora o privatizaciji raskida, jer se većina domaćih firmi nalazi u teškom položaju. One su opterećene velikim brojem zaposlenih, dugovima, zastarelom opremom i izgubljenim tržišnim pozicijama, tako da novim vlasnicima nije lako da pokrenu proizvodnju. Osim toga, bankarski krediti su preduzetnicima i privredi teško dostupni, a sopstvena sredstva nedovoljna, pa Agencija često daje nove rokove za izmirenje obaveza i toleriše eventualna kašnjenja. "Bolji efekti mogu se postići ukoliko se između poslodavca i zaposlenih uspostavi konsenzus o interesima, ali se dosta očekuje i od multinacionalnih kompanija koje pokazuju sve veće interesovanje za domaće tržište, jer one imaju dovoljno kapitala i poslovnog iskustva da pokrenu efikasnu proizvodnju i povećaju produktivnost, što je i osnovni cilj privatizacije", naglašava Šević. Izvor:"Danas".

Časopis Ekonomist predstavio publikaciju "Banke, lizing kompanije, osiguravajuća društva i broker
U prvoj ligi deset banaka
Prva liga u bankarskom sektoru Srbije formirana je i nju čine desetak najvećih banaka. Praktično prisustvujemo finišu trke koja je započela pre pet godina zatvaranjem četiri državne banke, koja je trajala više od četiri godine, a završena je prodajom Vojvođanske banke. Ono što sada sledi jeste konsolidacija na tržištu i preraspodela učešća tako da bi u narednom periodu četiri do pet poslovnih banaka trebalo da čine bankarsko jezgro u Srbiji, rečeno je juče na promociji sedmog izdanja publikacije časopisa "Banke, lizing kompanije, osiguravajuća društva i brokerske kuće" časopisa Ekonomist. Govoreći o tome što se u proteklih godinu dana dešavalo na finansijskom tržištu Srbije dr Zoran Jeremić je između ostalog ukazao na to da se već sledeće godine na bankarskom tržištu može očekivati još jedan jak igrač. Reč je o mađarskoj OTP banci koja je posle kupovine Niške banke, krenula u preuzimanje Kulske i Cepter banke čime će svoje učešće na srpkom tržištu značajno povećati. On je ukazao i na to da su neke od banaka koje se ne nalaze među 10 najvećih, poput AIK i Prokredit banke, značajno povećale svoj kapital što takođe ukazuje na njihove namere da šire svoje poslovanje na ovom tržištu. Posebno je, kako je istakao, zanimljiv slučaj Agrobanke koja je uspela da na berzi popravi svoj tržišni potencijal. Slavko Carić, generalni direktor Sinergi Capital složio se sa tim konstatacijama i izneo podatak da je recimo vrednost kapitala Kulske banke 2002. godine bila tek 25 odsto knjigovodstvene vrednosti ove banke, da bi sada kada je prešla u vlasništvo OTP za nju plaćeno 2,2 puta više od sadašnje knjigovodstvene vrednosti. Draginja Đurić, predsednik Banke Inteza potvrdila je da je kapital Delta banke 2001. godine bio 35 miliona evra, a da je danas prešao 170 miliona evra, što najbolje govori o potencijalu ovog tržišta i njegovoj perspektivi, ali i poverenju koje strani investitori imaju u naš bankarski sektor. Ona je inače najavila pripajanje Panonske banke Banci Inteza pošto je došlo do pripajanja Sanpaolo banke Banci Inteza u Italiji, što će bilansnu sumu povećati za 1,6 odsto a broj filijala za 40-ak. - I sektor osiguranja takođe je pretrpeo vidljive promene u poslednjih godinu dana od kada je NBS preuzela nadzor nad tim sektorom. Danas na tržištu posluje 17 osiguravajućih društava, 75 pravnih i fizičkih lica koji se bave poslovima posredovanja i zastupanjem i 3.000 lica koja su od NBS dobila sertifikat za rad. - Iako je sektor osiguranja prošle godine uvećao bilansnu sumu za više od 50 odsto a kapital za 20 odsto, uz povećanje tehničkih rezervi za oko 140 odsto, tu i te kako ima prostora za dalji razvoj jer je i danas premija osiguranja po stanovniku kod nas jedva 55 evra a udeo premija osiguranja u GDP tek 2,1 odsto. U zemljama istočne Evrope, a posebno u zemljama EU ti procenti su višestruko veći - istakla je Mira Jović-Erić, viceguverner NBS. Izvor:"Danas".

Prema oceni analitičara Instituta za tržišna istraživanja:
Privreda u makazama kursa i restriktivne monetarne politike
Poboljšanje uslova privređivanja, jačanje poverenja u kreatore ekonomske politike i njihove procene o jednocifrenoj stopi inflacije u ovoj godini, kao i očekivanja da će deo novca ostvaren prodajom mobilnog operatera 063 biti usmeravan ka privredi kroz povoljne kreditne aranžmane podiglo je nivo optimističkih očekivanja anketiranih privrednika. Prema rezultatima istraživanja koja je sproveo Institut za tržišna istraživanja 75 odsto anketiranih privrednika izrazilo je očekivanja da će u naredna tri meseca uslovi poslovanja biti povoljniji. "Procenat optimistički raspoloženih privrednika se povećava (čak 82 odsto) kada je reč o procenama uslova poslovanja u narednih šest meseci", rečeno je juče na konferenciji za novinare Instituta za tržišna istraživanja. Komentarišući optimizam privrednika Saša Đogović, saradnik IZIT ukazuje na mogući rast industrijske proizvodnje u narednom tromesečju na što računa 79 odsto anketiranih, dok čak 83 odsto privrednika očekuje još bolje rezultate industrijske proizvodnje u narednih šest meseci. - Privreda se nalazi u makazama apreciranog deviznog kursa i izuzetno restriktivne kreditno-monetarne politike Narodne banke Srbije. Aprecirani devizni kurs ima realnu podlogu u regulisanju ponude i tražnje na finansijskom tržištu zahvaljujući velikim privatizacionim prihodima, ali nema realnu podlogu u našoj privrednoj stvarnosti. A kada je reč o efektima restriktivne kreditno-monetarne politike oni se između ostalog izražavaju i kroz podatak da su likvidna sredstva poslovnih banaka sa 14,5 milijardi dinara u decembru 2005. godine u julu ove godine redukovana na 11,1 milijardu, dok su u avgustu pala na 6,4 milijarde dinara, odnosno manja su za 42,3 odsto u odnosu na kraj prošle godine. To dovoljno govori o restriktivnosti politike koju vodi NBS i nepovoljnim uslovima za obezbeđenje preko potrebnih finansijskih sredstava za poslovanje privrednih subjekata - smatra Đogović. On naglašava da aprecirani kurs destimuliše razvojne potencijale domaće privrede i ograničava njeno oživljavanje, dalji razvoj i smanjuje mogućnost izvoza. Analitičari IZIT su procenili da će, ako se nastavi dosadašnji trend rasta cena na malo stopa inflacije do kraja godine biti oko 9,6 odsto. Oni podsećaju da će na inflaciju najviše uticati kretanje cena nafte na svetskom tržištu, dok će manji uticaj imati i nedavno odobreno povećanje zarada zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta. Izvor:"Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta