Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
NA POMOLU STRATEŠKO PARTNERSTVO ZASTAVE I FIJATA:

Zvanični pregovori Zastave i Fijata o nastavku i proširenju saradnje dve kompanije, počeli su ovih dana u Turskoj. Prva runda pregovora u kojima su učestvovali srpski ministar privrede Predrag Bubalo, generalni direktor Grupe Zastava vozila i njihovi saradnici, s jedne, i menadžeri Fijata, s druge strane, upravo je okončana. Prema nezvaničnim informacijama, na pregovorima u Turskoj iskazana je obostrana zainteresovanost ne samo za nastavak lane obnovljene poslovno-tehničke saradnje dve firme već i za njeno proširenje. "Na pregovorima je bilo reči o privatizaciji Zastave, ali i o mogućnostima uspostavljanja strateškog partnerstva kragujevačke i italijanske kompanije. Sve te opcije su na stolu", kaže sagovornik Danasa blizak srpskoj pregovaračkoj delegaciji. Izvor:"Danas".

Trinaest kompanija hoće RTB Bor:

Do 6. oktobra, kada je bio poslednji dan, 13 svetskih kompanija, računajući i domaći "Ist Point" Zorana Drakulića, otkupilo je tendersku dokumentaciju RTB-a Bor. Ko će sve od ovih firmi zvanično konkurisati za kupovinu kombinata bakra, znaće se posle 30. oktobra kada se otvaraju kovertirane ponude, prenosi Sina. Prema nezvaničnim informacijama, 10.000 dolara za tenderske papire platile su i kompanije: kanadski "Dandi", austrijska "Vest-Alpina", poljski koncern "KGHM", rumunski "Kuprom", kiparski "Amalko", australijski "Vju majning", italijanska kompanija "Delfi", moskovski "Bazni element", kao i dve švajcarske kompanije "Minesko"i "Ikstrata". U trci za srpski bakar i plemenite metale učestvovaće i čileanska, svetska kompanija "Antofagasta" i američka firma "Hajat Dž". Dokumentaciju je otkupio i konzorcijum na čelu sa američkim "Berk Goldom". Početna cena RTB-a iznosi 266,7 miliona dolara, uz obavezu budućeg vlasnika da investira najmanje 80 miliona dolara u povećanje rudarske proizvodnje i izgradnju savremene topionice. Izvor:"Glas javnosti".

Neiskorišćene mogućnosti tržišta kapitala:
Razvoj bez kredita
Dok građani Crne Gore i strani investitori odnedavno imaju šansu da, kupujući municipalne obveznice na Montenegroberzi doprinesu razvoju njihovih emitenata – opština Nikšić i Bijelo Polje, u Srbiji nema ni naznaka da će neka od lokalnih vlasti na taj način pokušati da prikupi sredstva za finansiranje atraktivnih razvojnih projekata bez zaduživanja kod banaka. Umesto toga, mnogo je jednostavnije tavoriti i žaliti se na „beogradizaciju”, to jest nesrazmerno ubrzani razvoj glavnog grada u odnosu na opštine, gradove i regione u takozvanoj unutrašnjosti Srbije i uzimati. Međutim, ni srpska metropola, koja vapije za kapitalom za izgradnju novih mostova, metroa, obilaznice, uvođenje gasovoda, kao i obnovu dotrajale infrastrukture, još nije ni pokušala da iskoristi mogućnosti berze kako bi, prodajom svojih municipalnih obveznica, u veliki investicioni zamah uključila Beograđane i druge građane Srbije, kao i strane investitore. Umesto toga, ovih dana je osvanula vest da će se za obnovu beogradske Gazele uzeti kredit od 30 miliona evra kod Evropske banke za obnovu i razvoj za tu namenu, a da niko od nadležnih nije kontaktirao berzu i raspitao se za mogućnosti prikupljanja sredstva za tu i druge slične namene na domaćem tržištu kapitala, na kojem je, inače, oskudan asortiman hartija kojima se trguje. Novi zakon o finansiranju lokalnih samouprava ne samo što bi trebalo da doprinese jačanju autonomije opština u pogledu samostalnog propisivanja svojih izvornih poreza na imovinu već je i šansa za njihov ubrzani razvoj. On je najavio da će od iduće godine biti formirane i lokalne poreske uprave, a glavni prihodi opština biće naplata poreza na imovinu, na nasleđe i na poklon, na prenos apsolutnih prava, na prihod od nepokretnosti, na prihod od davanja u zakup pokretnih stvari i razne lokalne takse. Nova zakonska rešenja omogućiće lokalnim organima vlasti da koriste velike mogućnosti finansijskog i tržišta kapitala, odnosno da emituju i prodaju različite vrste hartija od vrednosti na teret svojih budućih budžetskih prihoda. Reč je, pre svega, o municipalnim obveznicama, u koje je ulaganje ne samo isplativo već i relativno nerizično, jer se njihova isplata garantuje iz fiskalnih prihoda lokalne zajednice. Uz to, korporatizacija sadašnjih javnih i komunalnih preduzeća, koja podrazumeva da ona i dalje posluju na principu zadovoljenja javnog interesa, ali i da budu profitno motivisana, odnosno da cene njihovih usluga budu tržišno verifikovane, takođe bi omogućila izgradnju nove i modernizaciju postojeće lokalne elektrodistributivne mreže, gasovoda, puteva, uvođenje telefonije… Jer, i ta preduzeća bi mogla da emituju obveznice radi prikupljanja sredstava za tehnološka unapređenja, modernizaciju i razvoj na tržištu. Imajući u vidu da je svaki lokalni organ vlasti stalno „na oku” građana, to bi dodatno trebalo da olakša donošenje investicionih odluka. Ovo tim pre što finansiranje razvojnih projekata emitovanjem i prodajom tih obveznica doprinosi poboljšanju kvaliteta življenja u lokalnoj zajednici, pa i zbog toga postoji zainteresovanost kupaca, pre svega poreskih obveznika s te teritorije, za ulaganje u vodovodnu mrežu, telefoniju, mostove i drugu infrastrukturu i kapitalne objekte. Municipalne obveznice, kojima se štednja građana aktivira, svuda su u svetu izuzete iz poreskog tretmana, što znači da su transakcije ovom hartijom „abolirane” od poreskog opterećenja, čime se isključuje i porez na dobit ostvaren u njihovom prometu. Država tako stimuliše lokalne zajednice da samostalno pribavljaju sredstva koja su im neophodna, ali i da podstiču tražnju obveznica, čak i kad su prinosi koje one donose investitorima niži od onih koje obezbeđuju druge, ali oporezovane hartije. Emisija i prodaja municipalnih obveznica se emitentu više isplati od zaduživanja kod banaka zbog toga što se transakcije ovim hartijama ne oporezuju, pa njihove kamatne stope mogu biti niže u odnosu na bankarske. Uz to, potencijalni investitor može trgovati tom hartijom i na sekundarnom tržištu, što znači da ih u svakom trenutku može ili prodati ili kupiti i na taj način ostvariti kapitalnu dobit u cenovnoj razlici. Emitent ima i mogućnost da utvrđuje rokove dospeća i eventualne kuponske isplate, shodno svojim potrebama, a ukoliko se pokaže kao pouzdan dužnik – može da povećava rokove dospeća novoemitovanih papira. Na taj način svaka naredna emisija municipalnih obveznica za finansiranje razvojnih projekata lokalne samouprave postaje traženija, a neophodni novac, prikupljen na tržištu, pojevtinjuje. To bi posebno došlo do izražaja u aktuelnom trenutku razvoja srpskog finansijskog tržišta, u kojem postoji izražen nedostatak hartija od vrednosti sa fiksnim prinosom, emitovanih od strane solventnih izdavalaca. Izvor:"Politika".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta