|
|
|
|
|
Arhiva vesti |
|
Na savetovanju ekonomista i pravnika u Vrnjačkoj Banji zaključeno: Velika količina deviza razara platni bilans države Inflacija je zaustavljena, ali su faktori koji podstiču njen rast ostali, počev od povećanja zaduženosti, nepredvidivog kretanja cena energenata, kao i najavljenog povećanja zarada u javnom sektoru. Postoje nagoveštaji da će inflacija rasti i u narednom periodu, a velika količina deviza na domaćem tržištu jača dinar i razara platni bilans države. Činjenica je, takođe, da su banke visokim kamatama stimulisane za nova zaduživanja, jer su oslobođene rizika u poslovanju. Nedopustivo je u takvoj situaciji da Narodna banka Srbije bude pasivni posmatrač dešavanja na deviznom tržištu. Ona bi morala da zaustavi zaduživanja banaka u inostranstvu jer je rast dinara poguban za srpsku privredu. Kredit u stranoj valuti je "poseban oblik monetarne spekulacije" i država ne bi trebalo da dozvoljava bankama da najveci deo poslova obavljaju u stranoj valuti - konstatovano je juče na savetovanju ekonomista i pravnika koje se pod imenom "Rezultati ekonomske politike u 2006. godini i perspektive ekonomskog razvoja" održava u Vrnjačkoj Banji. Ekonomisti su ukazali i na činjenicu da ovogodišnji rast bruto društvenog proizvoda od šest odsto nije dovoljan za ubrzaniji privredni razvoj i zapošljavanje. "Sa 3.100 dolara dohotka po glavi stanovnika Srbija se, prema kriterijumima Svetske banke, svrstava u ’srednju razvojnu fazu’ i tek 2012. godine BDP bi mogao da dostigne nivo od 5,5 do šest hiljada dolara. Ako ostane isti trend rasta BDP, Srbija bi tek 2015. godine mogla da se svrsta u red razvijenijih zemalja, koje ostvaruju dohodak od oko devet hiljada dolara po glavi stanovnika, što je daleko od najbogatijih, kao što je na primer Švajcarska sa dohotkom od oko 44 hiljade dolara", tvrde analitičari. Visoka cena unutrašnje stabilizacije plaćena je i povećanjem broja nezaposlenih. Ta stopa se polovinom ove godine kretala oko 33 odsto. Problem je što se ove i naredne godine očekuju nova otpuštanja u procesu restrukturiranja javnih preduzeća koja su veliki teret za budžet Srbije, a pozitivna stopa rasta od oko dva odsto godišnje može se očekivati tek od 2009. godine. Izvor:"Danas".
Prista oil zainteresovan za srpske proizvođače maziva: Bugarska kompanija Prista oil namerava da kupi dva najveća proizvođača motornih i industrijskih ulja i maziva u Srbiji - Rafineriju nafte Beograd i Fabriku maziva (FAM) iz Kruševca, objavili su predstavnici te kompanije. Na otvaranju prvog Prista oil servisa za zamenu ulja i maziva u vozilima u Srbiji, predstavnici poslovodstva te kompanije kazali su da planiraju otvaranje još 200 servisnih stanica na srpskom tržištu u naredne dve godine, ako uspešno završe privatizaciju navedenih fabrika. "Razvoj kompanije Prista oil na Balkanu uslovljen je osvajanjem tržišta u Srbiji", istakao je vlasnik te kompanije Plamen Bobokov dodajući da je deo strategije zauzimanja srpskog tržišta i izgradnja fabrike za reciklažu akumulatora u Inđiji. Rok za dostavljanje ponuda na tendere za kupovinu po 70 odsto kapitala Rafinerije nafte Beograd i FAM iz Kruševca ističe 17. novembra. Beogadska rafinerija bavi se proizvodnjom maziva i antikorozionih sredstava na bazi derivata nafte. Prošle godine je ostvarila prihod od oko 7,5 miliona evra, a jedina u regionu poseduje i pogon za rerafinaciju korišćenih ulja. FAM zauzima oko 18 odsto srpskog tržista motornih i industrijskih ulja i maziva, samostalno posluje od 1. oktobra 2005, nakon izdvajanja iz Naftne industrije Srbije, a prošle godine je ostvarila prihod od 13 miliona evra. Prista oil je vlasnik Monbata, koji je nedavno sa opštinom Inđija potpisao ugovor o izgradnji fabrike akumulatora, vredne osam miliona evra, koja će uposliti 80 radnika i čitavu proizvodnju izvoziti na evropsko tržište. Bugarska kompanija je jedan od najvećih proizvođača i distributera motornog i industrijskog ulja u regionu, sa godišnjim prometom većim od 60 miliona evra, a u Srbiji je osnovala preduzeće krajem 2004. godine i trenuto zauzima oko tri odsto tržišta. Izvor:"Danas".
Agrobanka realizuje treću emisiju akcija: Lizing i robni krediti za poljoprivrednike U protekle tri godine Agrobanka je zabeležila fantastičan uspon, konsolidovala bilans i umesto gubitaka knjiži dobit, koja za devet meseci ove godine iznosi 170 miliona dinara. Depozitni potencijal povećan je 10 puta - izjavio je juče na Novosadskom sajmu predsednik Izvršnog odbora banke Dušan Antonić. On je rekao da je u kratkoročne kredite plasirano više od 10 milijardi dinara, a sredstva su usmerena, pre svega u agrar i izvozne poslove naše privrede. Nedavno je završena druga, a u toku je treća emisija akcija, čime će se dodatno povećati kapital banke kako bi se realizovala strateška opredeljenja - povećanje tržišnog učešća, kreditiranje malih i srednjih preduzeća i izvoznih programa. - Želimo da zadržimo domaćinski i fer odnos, kao i čiste računa sa klijentima kojima nudimo najviše kamate na štedne uloge, jer smatramo da je bolje da više ponudimo našim ljudima i omogućimo im da zarade nego da uzimamo skupe strane kredite - rekao je Antonić. Po rečima Rajka Majstorovića, zamenika predsednika IO Agrobanke, polovina ukupnih kreditnih plasmana plasirana je u poljoprivrednu proizvodnju. Uz slogan "Domaće za domaćine" on je predstavio najnovije proizvode Agrobanke - finansijski lizing i robne kredite. Preko Lipaks lizinga poljoprivrednicima je omogućena nabavka poljoprivredne mehanizacije uz godišnju kamatu od samo tri i pet odsto. Takođe, ostali klijenti mogu na lizing kupiti autobuse, teretna i druga vozila, građevinske mašine, ali i putnička vozila i raznovrsnu opremu. Specijalitet Agrobanke su i robni krediti kojima je, na primer, poljoprivrednicima omogućena nabavka semena, đubriva i zaštitnih sredstva, a ostalim privrednicima kao i fizičkim licima i nabavka druge robe Instituta za kukuruz u Zemun Polju, žičanih i vijačnih proizvoda novosadskog Petra Drapšina, ostružničkog Tarolita i drugih kompanija. Izvor:"Danas".
Lou kost kompanija više ne radi: „Centavia“ neće leteti Dva aviona „Centavije“ odletela su juče za London bez putnika i tako najverovatnije okončala kratkotrajnu karijeru jedne od retkih lou kost kompanija u Srbiji. Kako „Blic“ saznaje, „Centavia“ je juče poslala zvanični dopis Aerodromu „Nikola Tesla“ da sledeće nedelje neće leteti za Podgoricu, a već juče ujutru je bez putnika poslala nazad dva aviona, koja je iznajmila u Velikoj Britaniji. U „Centaviji“ nisu želeli da kažu da li su prestali sa radom, pravdajući se time da će jedino merodavno biti saopštenje koje će uskoro izdati tim povodom. „Blic“ je, međutim, pozvao turističku agenciju „Unis turs“, koja prodaje karte ove kompanije, i raspitujući se za „Centavijin“ let za Podgoricu, dobio kratak i jasan odgovor: - „Centavia“ više ne radi, zbog čega se i njihove karte za Podgoricu više ne prodaju. U Direktoratu za civilno vazduhoplovstvo „Blic“ je saznao da „Centavia“ zbog tehničkih razloga nije dobila dozvolu za redovni let, već isključivo samo za čarter letove. Bez dozvole za redovne letove „Centavia“ nije bila u mogućnosti da leti po principu lou kost kompanije, kako je prvobitno bilo zamišljeno. „Centavia“ je tokom ove letnje sezone isključivo radila kao čarter kompanija, ustupajući svoje avione raznim turističkim agencijama koje su mogle da iznajme mesta za svoje korisnike u njihovim avionima. Te cene svakako nisu bile po principu lou kost kompanija, a u „Centaviji“ su se nadali da će po tom principu moći da lete već od septembra, kad budu dobili dozvolu za redovne letove, što se nije dogodilo. Izvor:"Blic".
Sudbine naših giganata: šabačka „Zorka”: Na tender očuvani Tender za prodaju holding kompanije „Zorka” u Šapcu biće raspisan do kraja decembra, a na prodaju će biti ponuđen „paket” od deset deoničarskih društva. U najvećem šabačkom kolektivu završen je petogodišnji proces restrukturisanja, koje rukovodstvo holdinga i opštine ocenjuju izuzetno značajnim i uspešnim. Ukoliko bi sve teklo po planu, „Zorka” bi novog vlasnika trebalo da dobije do aprila 2007. godine. Zajedno na tenderu biće matični holding, dve najveće fabrike „Mineralna đubriva” i „Obojena metalurgija”, i zavisna društva – „Energetika”, „Transport”, Centar za istraživanje, Ekonomsko-pravni poslovi, DIR, „Stan” i „Sigurnost”. Preostala preduzeća –„Poliplast” u Šapcu, „Plastika” u Bogatiću i „Termoplast” u Mesarcima biće izdvojena i pojedinačno ponuđena na aukcijama. – Osnovni razlog za restrukturiranje bilo je skidanje solidarne odgovornosti sa zavisnih društava i razgraničenje imovine unutar vrlo složenog sistema „Zorke”. Sve stepenike smo uspešno prešli, a kompletna dokumentacija prosleđena je Tenderskom centru Agencije za privatizaciju. U ovom trenutku HK „Zorka” je jedini očuvani holding u Srbiji – kaže generalni direktor Josip Mitrić. Prema njegovim rečima, „Zorka” je pre restrukturisanja imala balast dugova od 103 miliona dolara, i to bez obračunatih kamata. Posle petogodišnjeg procesa i otpusta obaveza prema državi, potraživanja poverilaca su svedena na 42 miliona evra. U ovom trenutku najviše duguju „Obojena metalurgija” – 28 miliona evra i „Mineralna đubriva” – 12 miliona evra. – Iako od države nismo dobili ni dinar podsticaja, zahvaljujući zakupcima – indijskoj kompaniji „Binani” i šabačkom koncernu „Farmakom MB”, proizvodnja u dve naše najveće fabrike je sve vreme održavana. U „Obojenoj metalurgiji” zakup će biti okončan sredinom marta 2007. godine, a ugovor u „Mineralnim đubrivima” je istekao u julu ove godine, i sada su na snazi komercijalni aranžmani – ističe Mitrić. Generalni direktor ne želi da govori o vrednosti imovine „Zorke”, jer smatra da prave podatke jedino ima Agencija za privatizaciju, ali naglašava da je njen postojeći kapital veći od dugova. On kaže da je „Zorku” za poslednjih pet godina, od 4.270 zaposlenih, uz socijalni program napustilo skoro 2.000. U međuvremenu, prodata su i četiri preduzeća – „Zaštita bilja” (nedavno poništena privatizacija), „Eksa”, „Društveni standard” i „Namenska”, koja je otišla u stečaj, pa kompanija u ovom trenutku ima oko 1.100 radnika. Predsednik opštine Miloš Milošević kaže da je „Zorka” simbol industrijske proizvodnje Šapca, po kojoj je ovaj grad bio prepoznatljiv širom bivše Jugoslavije. On je zadovoljan što je holding konačno spreman za privatizaciju, i naglašava da je pomoć u restrukturisanju pružila i opština, koja je finansirala katastarsko razgraničenje deoničarskih društava. U „Zorki” i gradu se nadaju da će se na tender javiti moćne kompanije, s jakim kreditnim linijama, koje su zainteresovane da ulažu u proizvodnju i iznesu teret dugova. Ukoliko se kupac ne pronađe, članicama holdinga neminovan je stečaj. Izvor:"Politika".
Propao kargo: Američka kompanija "Dajnkorp internešnal" odustala je od izgradnje kargo centra u našoj prestonici, saznale su "Novosti" u dobro obaveštenim krugovima u Tel Avivu. Izraelska kompanija, pre svih konzorcijum "Afrika-Izrael", koji pravi "Erport siti" kod aerodroma Nikola Tesla, šokirani su odustajanjem Amerikanaca i veoma zabrinuti za svoje investicije. U ministarstvu trgovine "Novostima" je potvrđena ova vest. Pre nekoliko dana srpskim vlastima stiglo je pismo, kojim američka kompanija potvrđuje da je odustala od izgradnje najvećeg kargo centra u jugoistočnoj Evropi. - Kao da su odustali od kupovine kioska, eto tako su nas obavestili. Zaista nečuveno - rekao nam je naš izvor u ministarstvu, najavljujući da država sprema tužbu protiv američke korporacije, ali i da je svesna "da će očigledno biti propuštena jedna od najvećih šansi za Srbiju. U Tel Avivu su nam objasnili da je kontroverzna američka kompanija, koja se pre svega bavi strategijskim i obaveštajnim poslovima u ratnim područjima, doživela krah na berzi. "Dajnkorp" je zato odlučio da odustane od projekata van primarne delatnosti, pa su se prvi na udaru našli kargo centri u Beogradu i Akva Ibomu u Nigeriji. U Izraelu su posebno ogorčeni, jer je na tenderu za izgradnju najvećeg kargo centra u jugoistočnoj Evropi, pre tri godine, učestvovao njihov konzorcijum "Ejndžel", koji je zajedno sa švajcarskim "Svisport" i dao najbolju ponudu. Izraelci su tada uložili i žalbu, ali se naša Komisija za zaštitu prava ponuđača oglasila nenadležnom, pa je ubrzo potpisan ugovor s "Dajnkorpom" po kojem Aerodrom treba da unese zemljište i prava, a američka kompanija novac. Dogovoreni odnos akcija u kapitalu bio je 70:30 u korist "Dajnkorpa", koji se obavezao da u prvoj fazi izgradi kargo terminal i logistički centar, a kasnije i industrijski park na 30 hektara i slobodnu carinsku zonu, koja je trebalo da zaposli više od 10.000 ljudi. Izvor:"Večernje novosti".
|
|
|
|
|
|
|
|