Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Završena Peta međunarodna konferencija Beogradske berze:
Nerazvijeno tržište kapitala koči finansijski sektor
U proteklih pet godina na Beogradskoj berzi je urađeno malo ako se rezultati mere u odnosu na berze u okruženju, ali mnogo ako se ima u vidu odakle se startovalo, rekao je između ostalog Veroljub Dugalić, predsednik UO Beogradske berze na okruglom stolu organizovanom drugog dana Pete međunarodne konferencije Beogradske berze. On je podsetio da tržišna kapitalizacija Beogradske berze danas iznosi osam milijardi evra, što je «podnošljiv rezultat kojim nismo zadovoljni». Na berzi ne kriju zadovoljstvo zbog uvođenja indeksa, za koji je rečeno «da predstavljaju jedine relevantne indekse na Balkanu», na šta ukazuje i podatak da strani investitori danas u tržišnoj kapitalizaciji učestvuju sa više od 54 odsto. "Izrada standarda koji obezbeđuju sigurnost investitora je pri kraju, a na rešavanje ključnih problema u radu berze kao što su nedostatak dobrog berzanskog materijala, ili dobra regulativa berza ne može da utiče. Rešavanje tih problema zavisi od toga kako država vidi mesto berze u sistemu, odnosno od toga da li će biti posmatrač na finansijskom tržištu uz sporadične intervencije, ili će želeti da bude dominantan igrač, zaključio je Dugalić. Guverner NBS Radovan Jelašić smatra da bi nerazvijeno tržište kapitala uskoro moglo da postane kočnica razvoja finansijskog tržišta kome je za sada najviše doprinela ekpanzija bankarskog sektora. On procenjuje da država ne treba da ima aktivniju ulogu na tržištu kapitala, ali je ukazao i na problem koji bi mogao da nastane već početkom rada investicionih i fondova dobrovoljnog penzijskog osiguranja, ukoliko investitori ne budu imali šta da kupuju na berzi. Prema mišljenju Milka Štimca, predsednika Komisije za hartije od vrednosti, iako berza ne sme biti shvaćena kao državna institucija, činjenica je da ako želimo regionalno tržište, onda to jednostavno nije moguće sprovesti bez jasne regulative o slobodnom kretanju kapitala, o čemu odluku ipak donese samo vlade država. Otuda i zaključak učesnika okruglog stola da pravac daljeg razvoja berze i finansijskog tržišta u celini najviše zavisi od stava države, a nažalost država za sada nije dala nikakav signal da uključivanjem 30 odsto akcija javnih preduzeća na berzu ima nameru da dopinese njenom daljem razvoju ali ni da hoće da dozvoli berzanskim učesnicima da slobodno rade. Izvor:"Danas".

Danas aukcija četiri preduzeća Mašinske industrije Niš:

Agencija za privatizaciju zakazala je za danas u Beogradu aukciju četiri preduzeća Mašinske industrije Niš, a do kraja meseca na aukciji će se naći još dva preduzeća MIN. Posle neuspešne prodaje na aukciji 28. septembra, Agencija za privatizaciju zakazala je ponovo prodaju preduzeća Sivi liv, Modelara, Specijalna vozila i Liv MIN. Preduzeće za proizvodnju i promet odlivaka Sivi liv ponuđeno je po početnoj ceni od 10,3 miliona dinara, a minimalna investicija je 16,95 miliona. Sivi liv ima 129 zaposlenih. Preduzeće za proizvodnju alata Modelara startuje sa početnom cenom od 5,9 miliona dinara i obaveznom investicijom od tri miliona. Ima 30 zaposlenih. Pred kupcima će se iz sastava MIN naći i firma Specijalna vozila čija je početna cena 8,6 miliona dinara i za koju je predviđena investicija od 13,5 miliona. To preduzeće ima 110 zaposlenih. Preduzeće za proizvodnju i promet odlivaka i livenje čelika Liv MIN ponuđeno je po početnoj ceni od 11,557 miliona dinara. Za to preduzeće sa 75 zaposlenih predviđena je obavezna minimalna investicija od 15,937 miliona dinara. Na aukciji 30. novembra biće ponuđena preduzeća Vagonka iz Niša i Čelik iz Žitorađe. Ukoliko na sutrašnjoj aukciji budu prodata četiri preduzeća, broj privatizovnih preduzeća iz MIN popeće se na osam. Nove vlasnike do sada su dobili MIN Svrljig, MIN Skretnice, MIN Kovačnica i MIN AGH iz Gadžinog Hana kod Niša. Izvor:"Danas".

Referentna kamatna stopa NBS snižena na 16,5 odsto godišnje:

Monetarni odbor Narodne banke Srbije snizio je juče referentnu kamatnu stopu na dvonedeljne repo operacije za jedan procentni poen, sa sadašnjih 17,5 na 16,5 odsto godišnje. Kako se navodi u saopštenju, odluka o korekciji referentne kamate doneta je pošto je nastavljen trend smanjenja inflatornih očekivanja i inflacije, koja će na kraju ove godine biti i niža od projektovanih 9,3 odsto. To potvrđuje i ponašanje banaka, koje su tokom oktobra i prve dekade novembra, znatan deo viška likvidnih sredstava koristile za kupovinu hartija od vrednosti, iako je početkom ovog meseca NBS smanjila referentnu kamatnu stopu za 0,5 procentnih poena. U portfelju banaka 10. novembra našlo se rekordnih 90,6 milijardi dinara hartija od vrednosti NBS prodatih kroz repo transakcije u kojima se centrala banka obavezuje da će nakon određenog roka otkupiti te hartije uz određenu kamatu. Banke su pokazale interes, ističe se, da kupuju hartije od vrednosti NBS duže ročnosti, od šest meseci i pokazale da, zajedno sa padom inflacije, očekuju u srednjoročnom periodu i dalji pad kamatnih stopa. NBS ocenila je da će sniženje referentne kamatne stope doprineti i ublažavanju pritisaka na dodatnu apresijaciju dinara, a uz održavanje stabilnosti dinara i daljem padu kamatnih stopa na novčanom tržištu. Izvor:"Danas".

Dokapitalizacija Privredne banke Beograd:
Planule akcije
Čak 33 puta više uplaćeno je za akcije Privredne banke Beograd: izdate su hartije od vrednosti za 12,1 milion evra, a uplaćeno je 143 miliona. Posle dokapitalizacije i država će uložiti oko tri miliona evra kroz nekretnine kako bi u toj banci zadržala skoro 20 odsto vlasništva. Uvećani kapital, na oko 30 miliona evra, biće osnov za ubrzani razvoj banke koja planira da otvori još 33 filijale, a banka će odlučiti da li će se ponovo dokapitalizovati ili će za kapitalno jačanje uzeti kredit od EBRD-a ili IFC-a Svetske banke, kaže Čedo Petrović, generalni direktor Privredne banke Beograd. On dodaje da je rekordno interesovanje za vlasničke hartije potvrda poverenja u tu banku, ali i podsticaj za dalje poslovanje. – Uz veći kapital i još raznovrsniju ponudu pokušaćemo da privučemo građane i prikupimo depozite koji će biti izvor za kreditnu ekspanziju. Planiramo da najkasnije za dve godine, posle restrukturisanja i jačanja, banka bude prodata nekoj stranoj banci ili ostane u većinskom domaćem vlasništvu. U drugoj varijanti banka bi prodavala akcije na berzi, kao tražene i kvalitetne hartije, ističe Petrović. Dolazak investicionih fondova i širenje tržišta hartija od vrednosti banka će pokušati da iskoristi za razvoj „privatnog” bankarstva. Umesto klasične štednje, građanima će se ponuditi investiranje na domaćem ili stranom tržištu. Na taj način banka će upravljati sredstvima građana i za njihov račun istupati na tržištu hartija od vrednosti. Kombinovaće klasičnu štednju i investicije štednih uloga u hartije od vrednosti. – Važno je što veće poverenje građana u banke jer štednja može da bude bitan izvor kreditiranja. A ako hoćemo da smanjimo zaduživanje u inostranstvu moramo se okrenuti domaćim izvorima – kaže prvi čovek Privredne banke Beograd. Ako bi se zaduživanje u inostranstvu koristilo više za kreditiranje privrede, a da se za stanovništvo krediti obezbede iz domaćih izvora, on je uveren da bi se istovremeno ubrzao ekonomski razvoj i povećao stanadard. Sa većim primanjima i uštedom tada bismo mogli i više da se zadužujemo. – Upravo je to razlog da se krene i u ekspanziju start-ap kredita za početnike u biznisu uz uključenje ličnih sredstava vlasnika preduzeća. Naša banka će u bankarskoj konkurenciji pokušati da nađe svoje mesto i kreditiranjem malih i srednjih preduzeća. Trudiće se da sarađuje sa državnim institucijama koje mogu da podstaknu razvoj preduzetništva u Srbiji i izvoznih poslova, najavljuje Petrović. Izvor:"Politika".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta