Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Najavljeni dolazak Siti banke nagoveštava ukrupnjavanje bankarskog sektora, tvrde stručnjaci:
Amerikanci opipavaju puls srpskog finansijskog tržišta
Dve vesti u vezi sa Siti bankom stigle su gotovo istovremeno. Narodna banka Srbije potvrdila je da je stigao zvanični zahtev za registraciju predstavništva te banke u Beogradu a Delta holding je potpisao ugovor sa tom bankarskom grupom o izboru savetnika za procenu pozicije te kompanije u najavljenom procesu spajanja sa hrvatskim Agrikorom. Tako je praktično, Siti grupa ušla na naše tržište i pre nego što je dobila dozvolu za otvaranje predstavništva. Treba međutim reći da je Siti banka i do sada bila partner sa kojim je Srbija sarađivala. Njeni klijenti su i Narodna banka Srbije koja deo deviznih rezervi drži na računu te bankarske grupacije kao i neka državna ministarstva. Naravno, nije isto kada se sarađuje na «daljinu» ili kada u Beogradu zasvetli reklama sa imenom banke koje svuda u svetu mnogo znači, posebno ako se zna da za sada Siti banka u regionu Jugoistočne Evrope ima svoju banku samo u Bukureštu, i u Budimpešti. Otuda bi najavljeni dolazak Siti banke u Srbiju trebalo posmatrati i kao šansu da Beograd postane sedište njenog regionalnog pozicioniranja. Jer, sigurno je, da jednu tako značajnu investicionu banku tržište od oko sedam miliona stanovnika može da zanima samo kao deo šireg regionalnog tržišta od oko milion stanovnika kakvo je tržište JIE koje posle Sporazuma CEFTA postaje i zona slobodne trgovine. Otvaranje predstavništva što bi, kako je najavljeno, trebalo da se dogodi do kraja godine, samo je prvi korak do otvaranja banke, odnosno to je prilika da se pažljivo ispita tržište ali i pronađe banka čijom bi se akvizicijom osigurala startna pozicija. Za srpsko bankarsko tržište već najava dolaska Siti banke označena je kao nagoveštaj još žešće konkurencije, ali ne toliko u sektoru rada sa stanovništvom, koliko sa korporativnim klijentima i institucijama države. Iskustvo Mađarske govori da Siti banka u toj zemlji radi isključivo sa korporativnim klinjentima. Predstavnici Siti banke ne kriju da bi uz to rado da u Srbiji nastave i saradnju sa centralnom bankom i da dobiju još značajnije mesto u upravljaju deviznim rezervama Srbije koje bi dobrim investiranjem uvećavali. Međutim, nikako ne treba izgubiti iz vida da su američke banke, posebno one investicione, veoma rigidne i dosta probirljive kada ulaze na neko novo tržište. One žele dobro da se obezbede i zato traže da domaće zakonodavstvo garantuje transparentnosti tržišta, proveravaju i da li postoji dobra zaštita od manipulacija na berzama i van njih. Zanima ih takođe i da li ima dovoljno velikih klijenata koji mogu da budu dovoljno atraktivni i po visini depozita i po korišćenju kredita. Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakultate u Beogradu, tako podseća da je i Dojče banka već godinama prisutna u Beogradu ali da je i dalje ostala na nivou predstavništva, što je verovatno znak da još nisu ispunjeni uslovi da bi aktivnije delovala na ovom tržištu. Bez obzira što odluka o osnivanju banke zavisi isključivo od procene menadžmenta Siti banke, u javnosti je već počela polemika u vezi sa pitanjem kako jedna ovakva banka, za koju se zna da na neko novo tržište ulazi samo kupovinom velikih banaka, može da računa na dobijanje dozvole NBS. Na nagoveštaj Radovana Jelašića, guvernera NBS da bi centralna banka mogla ponovo da počne da izdaje licence najkvalitetnijim evropskim i svetskim igračima, reagovali su odmah stručnjaci koji tvrde da aktuelna zakonska regulativa ne dozvoljava takvu mogućnost. - Nema zakonskih smetnji za izdavanjem licenci. Do sada smo išli na smanjivanje broja banaka, vreme je da razmišljamo i o njihovom povećanju. Uostalom to da ukinemo barijere za dolazak novih banaka uslov je koji od nas traže i STO i MMF i EU - podseća guverner Jelašić, a ugledni ekonomski analitičari se slažu sa ocenom guvernera da bi zakonske prepreke, ako ih ima, trebalo ukloniti, jer je interes Srbije da postane regionalni finansijski centar. Kako niko od eminentnih stručnjaka nije ozbiljno shvatio «ponudu» bivšeg ministra finansija Mlađana Dinkića da Siti banka uđe na tržište Srbije kupovinom neke od preostalih regionalnih banaka, otvoreno se spekuliše time da bi Siti banci mogle da budu interesantne neke domaće banke sa liste Top 10. Na pitanje da li je recimo Komercijalna banka meta Siti banke, odgovor je da će o tome konačnu reč dati vlasnici- EBRD i država. Po onoj narodnoj «zec još u šumi», otvaranje predsatavništva Siti banke svakako predstavlja pozitivan signal za Srbiju, odnosno znak da je u bankarskom sektoru dosta toga na valjan način urađeno i da dolazi vreme ukrupnjavanja u kome bi Siti banka mogla da odigra značajnu ulogu. Izvor:"Danas".

Izvoz iz Inđije za ceo Balkan:

Ceo balkanski region snabdevaće se lepkovima proizvedenim u Srbiji. Iz nove „Henkelove“ fabrike u Inđiji od sredine iduće godine počeće proizvodnja i izvoz lepkova u Bugarsku, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru, a i šire. U Srbiji je, kako se moglo čuti na godišnjoj konferenciji ove nemačke kompanije održanoj u Sankt Peterburgu, prodaja lepkova u ekspanziji. Upravo je to i bio razlog za novo „Henkelovo“ ulaganje od 4,2 miliona evra u fabriku u Inđiji. - U Srbiji smo prisutni od 2002. godine kada smo učestvovali u privatizaciji kruševačke „Merime“, gde osim deterdženata i kozmetike proizvodimo i lepkove. Posle nekoliko godina uvideli smo da je tražnja mnogo veća od naših proizvodnih kapaciteta koji iznose 40.000 tona godišnje. Zato smo rešili da pokrenemo novu proizvodnju i to u Inđiji koja će biti duplirana u odnosu na postojeću - ističe Herman Dajcer, zamenik izvršnih direktora „Henkel“ lepkova za centralnu i istočnu Evropu. Razlog zašto se ova nemačka kompanija odlučila baš za investiciju u Inđiju je taj što je to napredna industrijska regija. Po rečima Dajcera, uticaj na investiciju u tom delu Vojvodine osim veoma povoljnog geografskog položaja imalo je i to što je to napredna industrijska regija, ali i povoljna investiciona klima. - Tržište lepkova je veoma dinamično i razvija se veoma brzo. Trenutno 20 odsto tržišta građevinskih lepkova odnosi se na „Henkelove“ proizvode. Uglavnom su naši konkurenti lokalni proizvođači, ali su u trku ušle i međunarodne kompanije - naglašava Dajcer. Izvor:"Blic".

Uzi­ma­će ma­nje iz za­ra­de:

OD 1. ja­nu­a­ra sle­de­će go­di­ne po­slo­dav­ci će bi­ti ma­nje op­te­re­će­ni po­re­zom na za­ra­de rad­ni­ka, ko­ji se sa 14 sma­nju­ju na 12 od­sto. Ume­sto sa­da­šnjih 73,1 di­na­ra na 100 di­na­ra ne­to pla­te iz­dva­ja­nja će iz­no­si­ti 62,7 di­na­ra. No­vi­na iz­me­ne za­ko­na je i neo­po­re­zo­va­ni cen­zus na me­seč­nu za­ra­du ko­ji će od No­ve go­di­ne bi­ti 5.000 di­na­ra. Pre­ma pro­ce­na­ma ovim olak­ši­ca­ma osta­vlja se ve­ći "pro­stor" za ula­ga­nja, pro­ši­re­nje ka­pa­ci­te­ta i za­po­šlja­va­nje no­vih lju­di. Iako će zbog po­me­nu­tih no­vi­na u bu­džet Sr­bi­je na­red­ne go­di­ne sti­ći iz­me­đu 27 i 30 mi­li­jar­di di­na­ra ma­nje, Vla­di­mir Ilić, dr­žav­ni se­kr­te­tar u Mi­ni­star­stvu fi­nan­si­ja, ka­že da će efe­kat uma­nje­nja po­re­za na pla­te i po­ve­ća­nja cen­zu­sa bi­ti da­le­ko ve­ći. - Va­lja uze­ti u ob­zir efe­kat po­ve­ća­ne le­ga­li­za­ci­je za­po­sle­nih i ured­no­sti is­pla­te za­ra­da. Bi­će ma­nje onih ko­ji će ra­di­ti na "cr­no", kao i pla­ta ko­je se da­ju na "ru­ke", bez pla­ća­nja po­re­za i do­pri­no­sa - is­ti­če Ilić. - Po­sto­ji i osve­do­če­ni prin­cip u opo­re­zi­va­nju da ka­da je ni­ža sto­pa, on­da ra­ste pri­hod od po­re­za. Naj­bo­lji pri­mer za to je sma­nje­nje sto­pe po­re­za na do­bit, pr­vo sa 20 na 14, on­da na 10 od­sto. Po­da­ci po­ka­zu­ju da ove go­di­ne ima­mo če­ti­ri pu­ta vi­še pri­ho­da od tog po­re­za ne­go la­ne. Ilić is­ti­če da će no­vim sto­pa­ma po­re­za i no­vim cen­zu­som bi­ti za­šti­će­ni rad­ni­ci sa ma­njim pla­ta­ma u naj­ne­ra­zvi­je­ni­jim pod­ruč­ji­ma Sr­bi­je, dok će oni sa vi­šim pri­ma­nji­ma ima­ti i sra­zmer­no ve­će op­te­re­će­nje. - Do sa­da je bi­la pa­ra­dok­sal­na si­tu­a­ci­ja da se za­po­sle­ni­ma sa naj­ni­žim za­ra­da­ma u Le­ba­nu, Le­skov­cu ili Cr­noj Tra­vi ob­ra­ču­na­va­ju po­re­zi i do­pri­no­si na re­pu­blič­ki pro­sek, ko­ji je bio da­le­ko ve­ći od nji­ho­ve pla­te - na­gla­ša­va Ilić. - De­ša­va­lo se da su rad­ni­ci u tim kra­je­vi­ma Sr­bi­je stvar­no pri­ma­li 4.000 di­na­ra, ali su po­slo­dav­ci mo­ra­li da ob­ra­ču­na­va­ju po­rez kao da ima­ju du­plo ve­ću pla­tu. On­da im je op­te­re­će­nje bi­lo i 80 od­sto. Od 1. ja­nu­a­ra na­red­ne go­di­ne to­ga vi­še ne­ma, a u Le­ba­nu op­te­re­će­nje na pla­te ide na 54 di­na­ra od 100, u Be­loj Pa­lan­ci 53,9. Ko­li­ko je za­i­sta bi­lo pa­ra­dok­sa go­vo­re i sta­ti­stič­ki po­da­ci, te je u sep­tem­bru pro­seč­na pla­ta u Svr­lji­gu bez po­re­za i do­pri­no­sa bi­la 13.142, a sa ura­ču­na­tim po­re­zi­ma 8.942 di­na­ra. Pre­ma po­da­ci­ma mi­ni­star­stva fi­nan­si­ja, op­te­re­će­nje na ne­to za­ra­du je bi­lo 80 od­sto. Dr­žav­ni se­kre­tar u Mi­ni­star­stvu fi­nan­si­ja ob­ja­šnja­va i da će za­po­sle­ni sa ve­ćim pla­ta­ma, kao što su u Be­o­gra­du i No­vom Sa­du, ima­ti op­te­re­će­nje na pla­te od 63,8 od­sto, a to je opet ma­nje ne­go pre­ma sa­da­šnjem ob­ra­ču­nu. Izvor:"Novosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta