Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Referentna kamatna stopa - moćno sidro u rukama centralne banke ili aparat za gašenje inflatornog
Jak dinar "prkosi" merama NBS
Cilj monetarne politike nije da zaustavi privredni rast niti da obori konkurentnost naših izvoznika, nego da održi makroekonomsku stabilnost, odnosno da se inflacija ove godine kreće u rasponu od sedam do devet odsto a naredne od četiri do osam odsto, na godišnjem nivou, a za to koristi isključivo referentnu kamatnu stopu kao instrument. Ovako na ulogu monetarne politike gleda Diana Dragutinović, viceguverner Narodne banke Srbije, i to u momentu kada je centralna banka odlučila da drugi put od početka septembra, od kada je na snazi nova monetarna politika, snizi kamatnu stopu na dvonedeljne repoopercije. Ako je njeno prvo snižavanje za 0,5 odsto (sa 18 na 17,5 odsto) u bankarskim krugovima dočekano kao svojevrsno razočarenje, novo pomeranje naniže za jedan procentni poen (sa 17,5 na 16,5 odsto) ocenjeno je kao iznenađenje. Ne toliko zbog procenta koliko zbog procene da dizgini, koje u svojim rukama drži NBS, polako popuštaju. Međutim, pažljiva analiza kretanja na novčanom i deviznom tržištu Srbije pokazuje da centralna banka nema nameru da tako lako odustane od restriktivne monetarne politike, ali je takođe procenila da minimalnim smanjenjem referentne kamatne stope nije moguće zaustaviti dalju aprecijaciju dinara koja sve više u nezgodan položaj dovodi kako izvoznike tako i platni bilans zemlje. Zato je u proteklih desetak dana čak pet puta intervenisala na deviznom tržištu kupovinom deviza "braneći" tako evro na nivou od 79 dinara. -To ne znači da smo većim uključivanjem u rad međubankarskog deviznog kursa odredili nivo ispod kojeg evro ne bi smeo da ide, ali ne možemo da dopustimo veće dnevne oscilacije kursa, kao ni dugotrajniji put u jednom smeru, bilo da je to naniže ili naviše - objašnjava Dragutinović. Smanjenje referentne kamatne stope za 0,5 odsto usporilo je rast cena, ali se nije značajnije odrazilo na kretanje deviznog kursa dinara. Zbog toga je centralna banka posegnula za dodatnim snižavanjem kamate, što bi u prvom koraku trebalo da dovede do pada kamatnih stopa na novčanom tržištu, a potom i u poslovnom bankarstvu. Druga strana te medalje jeste povećanje pritisaka na tražnju što bi opet moglo da utiče na rast inflacije, koja je sada na nivou od 5,6 odsto i uz sve procene mogla bi do kraja godine da bude znatno ispod planiranih 9,3 odsto. Međutim, kako monetarna politika ima uvek odloženo dejstvo, pitanje je da li je u fokusu pažnje centralne banke samo ovogodišnja inflacija u narednoj godini. U zavisnosti od kretanja inflacije i daljeg pomeranja deviznog kursa zavisi da li će se do kraja godine centralna banka odlučiti na još neku promenu kamatne stope ili ne. Kako će se ponašati poslovne banke videćemo već narednih dana. Činjenica je da su na prvo snižavanje kamate mnoge od njih reagovale snižavanjem kamatne stope na zajmove i podizanjem kamata na depozite. Neke su i u trgovanje devizama bile spremne da uđu sa kursom ispod 79 dinara očekujući da će biti nastavljeno jačanje dinara. Da li su njihove računice bile tačne znaćemo uskoro, jer uz najavljeni priliv stranog kapitala treba računati i na dolazak naših gastarbajtera za predstojeće praznike, što po pravilu donosi značajan rast ponude deviza na tržištu, ali isto tako treba očekivati i veći priliv dinara po osnovu isplate uvećanih plata i vanrednih isplata penzionerima. Izvor:"Danas".

Rast bruto društvenog proizvoda od šest odsto impresivan ali na duži rok ne garantuje stabilan na
Struktura srpske privrede usporava dinamiku BDP
Sa godišnjim rastom bruto društvenog proizvoda od oko šest odsto Srbija neće moći tako lako i brzo da sustigne zemlje Evropske unije. Ekonomska budućnost Srbije zavisiće i od snage izvoznog sektora, čije bi učešće sa sadašnjih oko 20 odsto u BDP trebalo najpre da skoči na 32, a zatim i na 50 odsto. Taj zadatak je teško ostvariv, jer se mora smanjivati platni (a unutar njega i trgovinski) deficit, pri čemu javna potrošnja ne bi smela uopšte da raste. Ova konstatacija izrečena na nedavno održanom savetovanju ekonomista u Vrnjačkoj banji potkrepljena je ocenom Petra Đukića, profesora ekonomije na Beogradskom univerzitetu koji ističe da uprkos impresivnoj stopi rasta "ne možemo biti zadovoljni jer nismo ostvarili neke elemente tog rasta koji bi nam garatovali stabilan napredak na duži rok". - Problematični parametri su nestabilna makroekonomska politika, kolebanje inflacije, ali i deficit u spoljnotrgovinskom i platnom bilansu koji iznosi oko 10 odsto BDP, što je visoka stopa. Problem je takođe i to što je rast BDP tvrdo ograničen strukturom proizvodnje u kojoj nema velikih promena. Privreda beleži stope rasta u nekim sektorima, ali je proizvodnja skupa i izvozno nekonkuretna na što ukazuje i obim realizovanih izvoznih poslova. Položaj privrede otežavaju i javna preduzeća, u kojima proces restrukturiranja još nije završen, kao i preostali deo društvenog sektora koji ima sve manje šansi da pronađe strateškog partnera i pripremi se za efikasnije poslovanje - tvrdi Đukić. Tom korpusu problema treba dodati i visok stepen nezaposlenosti koji u društvenim preduzećima, za razliku od privatnog sektora gde zaposlenost raste po stopi od šest do sedam odsto, stalno raste. Pri tom, opada učešće privatnog sektora u BDP, a i broj zaposlenih u društvenom i javnom sektoru, pa su neto efekti u ovoj oblasti negativni. Danijel Cvjetićanin, rektor Univerziteta Braća Karić ukazuje na činjenicu da je stopa rasta BDP izražena u dolarima, pa su uz jačanje vrednosti domaće valute prema evru rezultati bolji za desetak odsto. "Napredak je evidentan uprkos činjenici da u gotovo svim granama privrede ima problema. Iako zbog promenjenog načina obračuna nije zasnovan na realnim pokazateljima, podatak da BDP raste po stopi od oko šest odsto ne umanjuje njegovu vrednost", smatra naš sagovornik . - Ni u narednim godinama ne treba očekivati dramatične promene kada je reč o rastu BDP. Priliv sredstava od privatizacije i dalje je realna opcija, mada tako jedemo svoju budućnost, a pitanje je šta će se posle toga dešavati. Sadašnje stanje privrede gde se isplati samo uvoz i trgovina a proizvodnja, ne uliva optimizam. Slična situacija bila je devedesetih godina, kada je uvoz cvetao, trošilo se nemilice, ali je zatim usledilo ne baš ugodno desetogodišnje otrežnjenje - podseća Cvjetićanin. Izvor:"Danas".

Iako je na Beogradskoj berzi zatišje, banke i dalje uspešne:
"Simpo" na meti ulagača
Tržište na Beogradskoj berzi očigledno je zapalo u svojevrsnu letargiju u očekivanju dokapitalizacija pojedinih banaka, dok kompanije iz ostalih sektora nisu uspele da privuku veću pažnju investitora. Posle dužeg perioda među prvih pet dobitnika se nije našla nijedna likvidna akcija, dok se među prvih pet najtrgovanijih, po običaju, nalaze četiri banke. Posle uspešne dokapitalizacije Privredne banke, kada je uplaćeno 143 miliona evra i izjave generalnog direktora, objavljene u sredu, da će uvećani kapital biti osnov za ubrzani razvoj banke, koja planira da otvori još 33 filijale, tržište je brzo reagovalo i Privredna banka je istog dana bila najtrgovanija akcija. Posmatrajući celu nedelju, Privredna banka je zauzela drugo mesto po trgovanju, odmah iza Agrobanke. Mnogi očekuju da će se banka ponovo dokapitalizovati ili tražiti kredit od EBRD-a. Takođe postoji velika mogućnost i da bude prodata nekoj stranoj banci. Kao posledica svega toga, akcije Privredne banke su pokazale trend rasta cene u poslednjoj sedmici, osim u četvrtak kada je najverovatnije zbog uzimanja profita nekih brokera cena pala četiri odsto. Cena jedne akcije na zatvaranju u petak je iznosila 52.818 dinara. Zabeležen je i porast trgovanja akcijama "Simpa". Ova kompanija je objavila početkom sedmice da će imati bolje poslovanje ove godine nego prošle i da je ostvaren povratak na strana tržišta, ali i da se povećala domaća prodaja. Krajem sedmice došlo do reakcije u samom trgovanju i za dva dana je ostvaren promet od 11.90 akcija. Cena akcije "Simpa" je trenutno 1.180 dinara. Međutim, razloge većeg trgovanja bi možda trebalo potražiti i u tehničkoj analizi zato što je kod ove akcije više puta primećeno kretanje u kanalu od 1.000 do 1.400 dinara. Otkada je "Impuls-Hemija" odlučila da preuzme 100 odsto kompanije za proizvodnju gume, "Gumins" iz Novog Sada, akcije ove kompanije su privukle pažnju investitora. Trgovanje akcijama "Guminsa" u poslednje dve sedmice pokazuje znake likvidnosti, a ove nedelje je i zauzela četvrto mesto po skoku cene. Cene jedne akcije "Guminsa" je za pet dana skočila sa 138 na 193 dinara, što predstavlja rast od 39,86 odsto. Postignut obim trgovanja je 1.575.524 akcije. Izvor:"Glas javnosti".

Sa­ču­va­li i du­šu i fa­bri­ku:

PRI­VA­TI­ZO­VA­NA Va­lja­o­ni­ce alu­mi­ni­ju­ma u Se­voj­nu sa­da "Im­pol Se­val", još ni­je "eks­plo­di­ra­la", ali se to oče­ku­je 2011. go­di­ne: ta­da pro­iz­vod­nja tre­ba da do­stig­ne 82 hi­lja­de to­na. Sa­mo dan uoči pri­va­ti­za­ci­je, u či­ta­voj 2002. go­di­ni, pro­iz­vod­nja je bi­la 13.596 to­na. Šta se to do­go­di­lo u tri go­di­ne "slo­ve­nač­kog ga­zdo­va­nja" Va­lja­o­ni­com? SA­MO US­PE­SI NA­KON "pod­vla­če­nja cr­te" is­pod pr­vog in­ve­sti­ci­o­nog ci­klu­sa, okon­ča­nog na­kon tri go­di­ne od pri­va­ti­za­ci­je, re­zul­tat iza ko­ga sto­je no­vi vla­sni­ci, "Im­pol" iz Slo­ven­ske Bi­stri­ce i za­po­sle­ni u se­voj­nič­koj fa­bri­ci, je­dan je od naj­u­spe­šni­jih u tran­zi­ci­o­noj Sr­bi­ji. U 77 in­ve­sti­ci­o­nih pro­je­ka­ta, ulo­že­no je ukup­no 30,5 mi­li­o­na evra; pro­iz­vod­nja je uve­ća­na tri i po pu­ta, a pro­šle go­di­ne po­stig­nut je re­kord svih vre­me­na: 43.355 to­na, ko­ji će već ove go­di­ne bi­ti obo­ren sa 48 hi­lja­da to­na. Broj rad­ni­ka je sa 1.129 sma­njen na 740, a pro­duk­tiv­nost uve­ća­na 7,2 pu­ta. U post-pri­va­ti­za­ci­o­nom pe­ri­o­du za­ra­de su uve­ća­ne za 104 od­sto. Upo­re­do sa ova­kvom pro­iz­vod­njom, u Va­lja­o­ni­ci je sa­gra­đe­na i pu­šte­na u prob­ni rad no­va liv­ni­ca, sa naj­sa­vre­me­ni­jom opre­mom i teh­no­lo­gi­jom, ka­pa­ci­te­ta 50 hi­lja­da to­na go­di­šnje, vred­na 16 mi­li­o­na evra. Sa sta­rom liv­ni­com, po­ten­ci­jal se­voj­nič­ke fa­bri­ke me­ri se ci­from od sto hi­lja­da to­na! Ka­ko se to do­go­di­lo? Je li fa­bri­ka "pro­da­la du­šu" Slo­ve­ni­ji? - Če­sto nam ka­žu: "vi ste slo­ve­nač­ka fa­bri­ka" - pri­me­ću­je Nin­ko Te­šić, di­rek­tor i "sta­re" i "no­ve" Va­lja­o­ni­ce. - Ni­smo! "Im­pol-Se­val" je i po­sle pri­va­ti­za­ci­je srp­ska fa­bri­ka. Slo­ven­ci ni­su vla­sni­ci fa­bri­ke, već ak­ci­ja. "Im­pol-Se­val" je srp­sko "prav­no li­ce". Fa­bri­ka, ma­ši­ne, imo­vi­na - sve je vla­sni­štvo "Im­pol-Se­va­la", a ak­ci­o­na­ri su sa­mo vla­sni­ci ak­ci­ja. UVEK NA SVO­ME DI­REK­TOR ta­ko­đe po­ru­ču­je: - Tri su osnov­na pra­va ak­ci­o­na­ra: da upra­vlja­ju ak­ci­o­nar­skim dru­štvom po za­ko­ni­ma Sr­bi­je, da ras­po­de­le di­vi­den­du, ako je ima i ako skup­šti­na ak­ci­o­na­ra ta­ko od­lu­či i da, ne daj bo­že, ras­po­de­le ste­čaj­nu ma­su, kad se svi pre njih pod­mi­re. Da­nas su Slo­ven­ci vla­sni­ci ve­ći­ne ak­ci­ja, su­tra će, mo­žda, bi­ti En­gle­zi, ali fa­bri­ka i mi za­po­sle­ni osta­je­mo tu gde je­smo. A, tu gde da­nas je­ste Va­lja­o­ni­ca vi­še ni­šta ni­je kao pre Slo­ve­na­ca. Rad­na i teh­no­lo­ška di­sci­pli­na ni­su za po­re­đe­nje, fa­bri­ka je osve­tlje­ni­ja, pro­ve­tre­ni­ja: - Mno­go da­je­mo na ured­nost po­go­na i fa­brič­kog kru­ga, ne sa­mo za­to što vo­li­mo da bu­de či­sto, već što je i do­ka­za­no da je kva­li­tet pro­iz­vo­da ve­ći u či­stom okru­že­nju - na­po­mi­nje di­rek­tor. Lic­ka­nju po­go­na i oko­li­ne fa­bri­ke pret­ho­di­lo je uki­da­nje rad­nih me­sta či­sta­ča po­go­na. Tri ili če­ti­ri či­sta­ča ni­su mo­gli da po­či­ste ono što je osta­lo iza 800 maj­sto­ra, ko­ji­ma ni na pa­met ni­je pa­da­lo da uzmu me­tlu u ru­ke. - Ja sam maj­stor, ne­ću, valj­da, ja ško­lo­van me­tlu u ru­ke - vi­še ne mo­že da se ču­je u "Im­pol Se­va­lu". Sva­ko či­sti svo­je rad­no me­sto. I sva­ko mo­ra zna­ti da ra­di bar još je­dan po­sao iz svo­je stru­ke, na još jed­nom rad­nom me­stu: - Ne­ka­da smo ima­li vo­za­ča "fi­će", vo­za­ča "ke­ca", vo­za­ča "mer­ce­de­sa", vo­za­ča luk­su­znog di­rek­tor­skog auto­mo­bi­la - se­ća­ju se u "Se­va­lu". - Di­rek­to­rov vo­zač, od­no­sno nje­gov auto­mo­bil, imao "či­sta­ča vo­zi­la iz­nu­tra", pa "pe­ra­ča vo­zi­la spo­lja". Da­nas ne­ma pro­fe­si­o­nal­nih vo­za­ča. Sa­mo je­dan, a ka­da ode u pen­zi­ju - ni­je­dan. Di­rek­to­ri "Im­po­la" iz Bi­stri­ce do Se­voj­na slu­žbe­no pu­tu­ju vo­ze­ći sa­mi. Ali, ne pu­tu­je se mno­go na re­la­ci­ji Sr­bi­ja - Slo­ve­ni­ja: tu je "kon­fe­ren­cij­ska ve­za" dva ko­le­gi­ju­ma, stal­na sa­te­lit­ska ve­za, kom­pju­ter­ska umre­že­nost iz­me­đu svih ma­ši­na i svih kan­ce­la­ri­ja. - U su­šti­ni, ima­li smo ogrom­nu sre­ću da nas ku­pi fa­bri­ka, a ne ga­zda - ka­že Te­šić. - Go­to­vo da ne­ma per­so­ni­fi­ka­ci­je "ga­zde", jer to su lju­di iz bran­še, in­že­nje­ri, upra­va, rad­ni­ci. Svi su kao i mi. Ta je "ka­pi­sla" bi­la glav­na za uspe­šnost pri­va­ti­za­ci­je Va­lja­o­ni­ce. Jer, ume­sto oba­ve­znih 14,6 mi­li­o­na do­la­ra, no­vi ve­ćin­ski vla­snik ak­ci­ja je ulo­žio 30,5 mi­li­o­na evra, u 77 in­ve­sti­ci­o­nih pro­je­ka­ta. PRO­SEČ­NA is­pla­će­na za­ra­da u pe­ri­o­du ja­nu­ar - sep­tem­bar 2006. go­di­ne je 44.000 di­na­ra u bru­to iz­no­su, od­no­sno 30 hi­lja­da di­na­ra ne­to. Za 49 od­sto je ve­ća od pro­seč­ne za­ra­de u re­pu­bli­ci, a u od­no­su na pro­sek uoči pri­va­ti­za­ci­je Va­lja­o­ni­ce ve­ća je za 103 od­sto. IZ­VOZ iz se­voj­nič­ke Va­lja­o­ni­ce u ovoj go­di­ni do­sti­gao je vred­nost od 50 mi­li­o­na evra, što je je­dan od naj­bo­ljih iz­vo­znih re­zul­ta­ta u Sr­bi­ji. Sko­ro 94 od­sto pro­iz­vod­nje na­me­nje­no je stra­nim kup­ci­ma. Pre­ko Slo­ve­ni­je, Va­lja­o­ni­ca iz Se­voj­na ima di­rek­tan pri­stup tr­ži­štu EU.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta