Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ruska preduzeća žele da kupe RTB, NIS, Prvu petoletku:

Ruska preduzeća zainteresovana su za kupovinu RTB Bor, Naftne industrije Srbije, Prve petoletke iz Trstenika i skladišta gasa u Banatskom Dvoru, izjavio je juče šef ruskog Trgovinskog predstavništva u Beogradu Andrej Hripunov. Sojuzmetal resurs (SMR) očekuje ovih dana rezultate tendera za privatizaciju RTB, a jedan ruski konzorcijum, koji već sarađuje sa Prvom petoletkom, dao je ponudu za kupovinu te fabrike, rekao je u razgovoru za Betu Hripunov. On je dodao da su Rusi zainteresovani i za kupovinu skladišta gasa u Banatskom Dvoru, a što se tiče južnog kraka gasovoda, koji bi vodio ka Bugarskoj granici, do kraja godine biće potpisan rusko-srpski memorandum o realizaciji tog projekta. Lukoil, koji je ranije kupio beogradski Beopetrol, i ruski energetski gigant Rosnjenf su potencijalni kupci NIS, ali se još ne zna kada će biti raspisan tender za prodaju tog javnog preduzeća i pod kojim uslovima, naveo je Hripunov. Prema njegovim rečima, energenti čine više od 80 odsto ruskog izvoza u Srbiju, koji će do kraja godine iznositi 2,3 milijarde dolara, dok će srpski izvoz u Rusiju iznositi oko 300 miliona dolara. Jedan od razloga skromnog izvoza u Rusiju je što mala i srednja preduzeća u Srbiji nisu toliko finansijski jaka, pa je rešenja da se udruže i da zajedno ugovaraju špediterske usluge i sertifikaciju, kazao je Hripunov. Gradnja poslovnog centra Srpske kuće na jugu Moskve je, kako je ocenio, dobar potez Vlade Srbije, jer će se na jednom mestu naći sva predstavništva srpskih preduzeća, a deset odsto poslovnog prostora pod povoljnim uslovima iznajmljivaće vladine organizacije i srpska ministarstva za svoje potrebe. Izvor:"Danas".

DIMITRIJEVIĆ: Jak dinar nije uzdrmao cene:

Iako je vrednost dinara porasla, cene nisu pale, jer je u ekonomiji izražena nefleksibilnost cena koje sporo reaguju kada treba da idu naniže - objasnio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Bojan Dimitrijević, ministar trgovine, turizma i usluga. On je dodao da je to posledica nepoverenja u stabilnost trenutnog kursa i neizvesne budućnosti. Na pitanje u kojoj je fazi strategija brendiranja Srbije oko koje su postojali nesporazumi na relaciji Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom i Ministarstvo trgovine, Dimitrijević je rekao: "Mi smo se iz tog posla povukli, a kada je reč o promociji turizma iz Nacionalnog investicionog plana izdvojena su sredstva za to." Ministar trgovine najavio je juče treću po redu manifestaciju "Najbolje marke Srbije" koju organizuje list Pregled i Ministarstvo trgovine, turizma i usluga. Prema rečima Dimitrijevića, to je prilika da se promovišu domaće kompanije, proizvodi i usluge koje mogu "da se nose sa inostranom konkurencijom". Kriterijumi za dodelu titule najbolje domaće marke su kvalitet, dizajn i korporativni imidž, a novina u odnosu na prethodne godine je uključivanje i stranih kompanija koje posluju na domaćem tržištu, jer kako je istakao Dimitrijević, one koriste domaće resurse, zapošljavaju radnike i plaćaju porez Srbiji. Nagrade će biti dodeljene u tri kategorije - za najbolju kompaniju, za proizvod i korporacijski brend. U obzir će biti uzeti i rezultati ankete koja izražava mišljenje potrošača kao i tržišni finansijski rezultati poslovanja. Stipe Lovreta, zamenik predsednika žirija za dodelu nagrade "Najbolje robne marke Srbije" istakao je da su dosadašnji dobitnici nagrade imali izvoz veći od pola miliona evra godišnje kao i da je ta aktivnost prilikom dodele nagrade veoma bitna. Izvor:"Danas".

Prvu grinfild licencu dobio Kredi agrikol lajf:

Narodna banka Srbije izdala je dozvolu za rad Kredi agrikol lajf, akcionarskom društvu za životno osiguranje. Reč je o prvoj grinfild licenci, izdatoj po novom Zakonu o osiguranju, saopšteno je juče iz NBS. Većinski osnivač Kredi agrikol lajf je Kredi agrikol SA iz Pariza koja na francuskom tržištu zauzima treće mesto po učešću u pružanju svih vrsta usluga osiguranja. Iz NBS saopštavaju da ukupna imovina te poslovne grupe premašuje bilion dolara. Izvor:"Danas".

ZATVOREN TENDER ZA PRODAJU RAFINERIJE NAFTE BEOGRAD:

Tenderska komisija za prodaju 70 odsto kapitala Rafinerije nafte Beograd trebalo bi krajem ove ili početkom sledeće sedmice da održi sednicu na kojoj će razmatrati dostavljene ponude, rečeno je juče u Agenciji za privatizaciju. Komisija će utvrditi broj pristiglih ponuda i nakon sednice objaviti imena potencijalnih kupaca, rekli su Beti predstavnici Agencije. Rok za dostavljanje ponuda na tender za beograsku rafineriju, koja se bavi proizvodnjom maziva i antikorozionih sredstava na bazi derivata nafte, istekao je 17. novembra. Rafinerija je prošle godine, prema podacima sa sajta te kompanije, ostvarila prihod od oko 7,5 miliona evra, a jedina u regionu poseduje i pogon za rerafinaciju korišćenih ulja. Bugarska kompanija Prista oil, jedan od najvećih proizvodnjača i distributera motornog i industrijskog ulja u regionu, sa godišnjim prometom većim od 60 miliona evra, objavila je da namerava da kupi i Rafineriju nafte Beograd i kruševačku Fabriku maziva. Izvor:"Danas".

Danas ističe rok za dostavljanje ponuda potencijalnih kupaca Rudarsko - topioničarskog basena Bor:
Borski gigant na meti velikih igrača
Danas u 17 sati ističe rok za dostavljanje ponuda po raspisanom tenderu za privatizaciju Rudarsko - topioničarskog basena Bor, a dosadašnja iskustva govore da se do poslednjeg trenutka neće znati koje su kompanije odlučile da učestvuju u nadmetanju. Javno otvaranje ponuda trebalo bi da usledi do kraja nedelje, kada će tenderska komisija saopštiti koje firme i po kojoj ceni žele da otkupe RTB Bor. - Tek kada komisija utvrdi koliko je firmi dostavilo ponudu, i kada oceni uslove i cenu koju za RTB Bor nude zainteresovane kompanije, znaćemo koliko je uspešna bila strategija prodaje tog rudarskog kompleksa. Uslovima tendera precizirano je da početna cena za rudnike bakra u Boru i Majdanpeku, kao i za Topionicu sa rafinacijom, iznosi 266,7 miliona dolara, a obaveza budućeg vlasnika je da prihvati 4.700 zaposlenih i realizuje najmanje 70 miliona dolara ulaganja, najvećim delom u projekte zaštite životne sredine. Kupac mora da garantuje poštovanje propisanih ekoloških standarda, a to znači da će morati da se zameni kompletna oprema Topionice, koja zbog zastarele tehnologije sada u velikoj meri zagađuje vazduh u tom području. S druge strane, taj nivo ulaganja na neki način garantuje da će se javiti ozbiljne firme koje planiraju dugoročno poslovanje u Boru - kaže za Danas Vladimir Poznanić, rukovodilac tima koji je Vlada Srbije angažovala da izradi strategiju privatizacije RTB Bor. Da podsetimo, tender za privatizaciju RTB Bor raspisan je početkom septembra ali je na zahtev zainteresovanih kompanija, prvobitni rok za predaju ponuda, 30. oktobar, produžen jer je komisija uvažila činjenicu da je obimna dokumentacija koju potencijalni kupci treba da pregledaju. Iako u Agenciji za privatizaciju ističu da se do otvaranja ponuda ne objavljuje ko i pod kojim uslovima učestvuje u tenderskoj trci, spekuliše se da je dvadesetak svetskih kompanija otkupilo tendersku dokumentaciju. Neke od firmi su se i same obratile javnosti najavljujući šta su sve, osim novca koji ide državi, spremne da učine i za lokalnu zajednicu. Tako je, recimo, rumunski Kuprum najavio da će dodatno investirati u otvaranje novih radnih mesta u borskoj opštini, dok je australijska kompanija Vju Majning nagovestila da će njena ponuda biti "teška" oko milijardu dolara. U igri su, prema nezvaničnim informacijama i Bazni elementi, ruska kompanija na čijem je čelu magnat Oleg Deripaska, a pominje se korporacija Dendi, koja je već otkupila koncesije za istraživanje nalazišta rude na Crnom vrhu. Za kupovinu RTB, posebno Topionice, bila je zainteresovana i kiparska firma Ist Point, koju vodi Zoran Drakulić, ali je pre nekoliko dana on izjavio da odustaje od nadmetanja, jer velika ulaganja propisana tenderom nose preveliki rizik. Prodaja borskog basena izaziva veliko interesovanje kompanija pre svega zbog visoke cene bakra na svetskom tržištu obojenih metala, ali i zbog procene da se u tom području nalazi još ležišta rude koja će u dužem periodu moći da se eksploatiše. Prodaja je od samog početka i u žiži interesovanja javnosti, pa je većina potencijalnih kupaca kontaktirala i sa menadžmentom RTB i sa sindikatima i zaposlenima. I dok se dva reprezentativna sindikata slažu sa predloženom strategijom, lokalna samouprava, podržana jedinstvenim sindikatom metalaca, organizovala je prošle nedelje protest na kome je oko hiljadu Borana zahtevalo da se pre prodaje rudnika podele besplatne akcije radnicima i penzionerima, kao i da država zadrži većinsko vlasništvo rudnika. Izvor:"Danas".

Imovina subotičke Azotare prodata za 433,8 miliona dinara:

Imovina Azotare iz Subotice, koja je bila u stečaju, prodata je na jučerašnjoj aukciji za 433,8 miliona dinara. To preduzeće, koje ne radi od 2003. godine, kupio je Peđa Mališanović, vlasnik firme za proizvodnju mineralnih đubriva u Subotici. On je najavio da će u pokretanje proizvodnje u Azotari uložiti sedam miliona evra i zaposliti oko 300 radnika. Kako je procenio, godišnja proizvodnja te fabrike će biti 150.000 tona veštačkog đubriva, što će zadovoljiti 30 odsto potreba tržišta u Srbiji. Subotička Azotara je do sada nekoliko puta neuspešno nuđena na prodaju. Na aukciji u Agenciji za privatizaciju prodata je i sva imovina stečajnih preduzeća Mip-grejanje iz Prokuplja i zemljoradničke zadruge Timok iz Svrljiga, kao i delovi imovine Fagrama iz Smedereva, Prokupljaprojekta iz Prokuplja i Vesne iz Bele Palanke. Mip-grejanje je kupila firma Mip-timo iz Prokuplja za 7,5 miliona dinara, a početna cena je bila 4,2 miliona dinara. Ta dva preduzeća su ranije poslovala kao celina. Novi vlasnik Timoka je Milan Mickoski, koji je njive tog gazdinstva platio po početnoj ceni od dva miliona dinara. Izvor:"Danas".

Šo­ping na 8,5 hek­ta­ra:

KOM­PA­NI­JA "Del­ta M" po­če­la je iz­grad­nju pr­vog "šo­ping mo­la", ve­li­kog tr­žnog cen­tra u Sr­bi­ji "Del­ta si­ti­ja" u no­vo­be­o­grad­skom Blo­ku 67. Pot­pi­sa­la je ugo­vor sa tri ban­ke iz gru­pe "In­te­za", vre­dan 51,7 mi­li­o­na evra, o kre­di­ti­ra­nju iz­grad­nje "Del­ti­nog" tr­žnog cen­tra, naj­ve­ćeg te vr­ste na Bal­ka­nu. Iz­grad­nja "Mo­la" tre­ba­lo bi da se za­vr­ši od kra­ja sep­tem­bra 2007. go­di­ne. Ko­li­ko vre­di či­ta­va in­ve­sti­ci­ja? Da li će 51,7 mi­li­o­na evra kre­di­ti po­kri­ti ovaj iz­nos, ili deo pla­ća­te i iz sop­stve­nog pr­o­fi­ta? - Reč je o pro­jekt­nom fi­nan­si­ra­nju, ko­je se te vr­ste pr­vi put spro­vo­di u na­šoj ze­mlji. Ukup­na in­ve­sti­ci­ja vred­na je, ina­če, 85 mi­li­o­na evra, a osta­tak od 30 od­sto, već smo ulo­ži­li iz sop­stve­nih sred­sta­va kroz ku­po­vi­nu lo­ka­ci­je i osta­lih pra­te­ćih da­žbi­na. "Šo­ping mol" će se pro­sti­ra­ti na 85.000 kva­drat­nih me­ta­ra, a po­red hi­per­mar­ke­ta, tu će bi­ti i još 130 rad­nji, šest bi­o­skop­skih sa­la, ku­gla­ne, fit­nes cen­tri, ban­ke, apo­te­ke... Ko­li­ko lju­di će bi­ti za­po­sle­no na po­me­nu­tih 85.000 kva­dra­ta? - Pre­ma slo­bod­noj pro­ce­ni, si­gur­no će po­sao do­bi­ti vi­še od 2000 rad­ni­ka. Pre­ci­zan broj ne­ma­mo, jer se još uvek ra­de ana­li­ze ko­je će tač­no tr­go­vi­ne bi­ti za­stu­plje­ne u po­nu­di od 130 rad­nji. Po­sto­ji već na­pra­vljen "sa­dr­žaj" ko­li­ko će, na pri­mer, bi­ti za­stu­plje­no de­či­jih pro­dav­ni­ca, apo­te­ka, ili par­fi­me­ri­ja. Otva­ra­njem "šo­ping mo­la" u Sr­bi­ju će sti­ći i pre ne­go što su pla­ni­ra­li, 30 no­vih svet­skih bren­do­va, ko­ji ra­ni­je ni­su bi­li za­stu­plje­ni na na­šem tr­ži­štu. Ka­kve su va­še pro­ce­ne, da li je Sr­bi­ja iz­ra­sla u ta­kvo sna­žno po­tro­šač­ko dru­štvo ko­je mo­že da uči­ni is­pla­ti­vim ova­kav tr­žni cen­tar sa 130 tr­go­vi­na, mul­ti­pleks bi­o­skop...? - Pre ne­go što smo uop­šte kre­nu­li u ovaj pro­je­kat, is­pi­ta­li smo, sva­ka­ko, srp­sko tr­ži­šte i re­zul­ta­ti po­ka­zu­ju da na­ši kup­ci i te ka­ko zna­ju šta ku­pu­ju i po­la­žu na ni­vo uslu­ge. Vo­le bren­di­ra­nu ro­bu, udob­nu ku­po­vi­nu, vi­so­ku uslu­gu, da­kle, kli­ma­ti­zo­van pro­stor, bo­gat sa­dr­žaj i sve na jed­nom me­stu. A da je to tač­no, po­tvr­đu­je i či­nje­ni­ca da je na­ša "Za­ra" u cen­tru Be­o­gra­da, u Knez Mi­ha­i­lo­voj, tre­ća u sve­tu po pro­me­tu. Ta­ko­đe, ti­tu­lu naj­bo­ljeg di­stri­bu­te­ra po­neo je naš "Del­ta" sport. Ima­te li in­for­ma­ci­je o sud­bi­ni sli­čih pro­je­ka­ta u re­gi­o­nu? - Da, ima ih u okru­že­nju. U Slo­ve­ni­ji, Ma­đar­skoj, naj­no­vi­ji je u Hr­vat­skoj i is­ku­stva su vr­lo po­zi­tiv­na. Ka­ko smo slič­nog men­ta­li­te­ta, oče­ku­je­mo da će sa­vre­me­ni kup­ci na jed­nom me­stu, u "gra­du u ma­lom" mo­ći da za­vr­še sve svo­je oba­ve­ze. Izvor:"Novosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta