|
|
|
|
|
Arhiva vesti |
|
COMTRADE otvorio centar u Sarajevu vredan šest miliona evra: Nastavak regionalnog širenja U Sarajevu je nedavno otvoren drugi COMTRADE Tehnology Center. Reč je o zdanju smeštenom na površini od oko 4.000 metara kvadratnih poslovnog prostora, unutar koga će biti smeštene bosansko - hercegovačke članice grupacije - NTCHS, CT Retail i DNC Spinnaker. Zgrada je jedinstvena ne samo po dizajnu, već i po tehničkim karakteristikama i predstavlja moderan poslovni centar koji sublimira sva dostignuća IT tehnologije. U novom objektu biće mesta i za brojne edukativne i zabavne sadržaje namenjene mladima. Projekat je vredan šest miliona evra, a koncipiran je tako da može da utiče na poboljšanje imidža IT tržišta Bosne i Hercegovine. Ovakva grinfild investicija jedne srpske kompanije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, još jedna je potvrda trenda regionalnog širenja i povezivanja ekonomija država u regionu, pri čemu je COMTRADE, umesto da se integriše sa kompanijama u regionu, sam postao regionalna kompanija prepoznatljiva u svetskim razmerama. - To je jedan od tri tehnološka centra u regionu koje planiramo da otvorimo. Prvi u koji je uloženo 12 miliona evra otvorili smo u januaru ove godine u Beogradu. Drugi smo, pre pet dana otvorili u Sarajevu, a treći planiramo da otvorimo u Zagrebu iduće godine. Nudimo sve: od hardvera, softvera, do usluga. Ukoliko Srbija potpiše Sporazum CEFTA, to će dodatno ubrzati naše regionalno širenje, pre svega kroz pojednostavljenje logistike i poslovanja u zemljama u regionu - izjavio je za Danas Veselin Jevrosimović, predsednik COMTRADE Group. COMTRADE Group je najveća regionalna IT kompanija, koja pored uspešnog poslovanja u zemljama bivše Jugoslavije, svoju delatnost širi i na tržišta Albanije, Rumunije i Ukrajine. Izvor:"Danas".
Odbačeni zahtev za dokapitalizaciju Jugoremedije nije pokolebao akcionare: Bitka za akcije se nastavlja Agencija za privredne registre odbacila je, po nalogu Ministarstva privrede, zahtev za novu dokapitalizaciju u vrednosti od 450 miliona dinara, koji je pre tri meseca uputila fabrika lekova AD Jugoremedija. U obrazloženju odluke kaže se da je Agencija, ispitujući u ponovnom postupku registracionu prijavu, utvrdila da ta prijava ne sadrži sve neophodne elemente. "U Registar privrednih subjekata upisana je presuda Trgovinskog suda u Zrenjaninu, kojom je 23. juna ove godine usvojen tužbeni zahtev malih akcionara i poništena konverzija potraživanja u kapital, izvršena 2003. godine. Istom presudom usvojeno je uvođenje privremenih mera, kojima se do pavosnažnog okončanja ove parnice Jugoremediji zabranjuje preduzimanje radnji kojima bi se nanela šteta akcionarima i donošenje odluka kojima bi se menjala vlasnička struktura, odnosno vršila promena upisa vrednosti strukture kapitala", ističe se u odluci i dodaje da je u registar privrednih subjekata upisano da se Jugoremediji zabranjuje preduzimanje bilo kakvih radnji koje bi dovele do promene na stvarima tuženog. Prema rečima Zdravka Deurića, predsednika Unije radnika i akcionara Srbije, račun Jugoremedije veštački je blokiran od 29. seprtembra. - Prema našim saznanjima, vlasnik Jugoremedije trgovao je na berzi akcijama Medele, koje su u vlasništvu Jugoremedije, i akcijama Luksola u vlasništvu Jugoremedije i sve to se događalo početkom oktobra. Novac od te trgovine trebalo bi da se pojavi na nekom računu, ali se to nije dogodilo, jer je vlasništvo prešlo na kupca - Mentu Padej, u kojoj vlasnik Jugoremedije Jovica Stefanović Nini ima akcije. Osim ove nepravilnosti, ukazujemo i da roba izlazi iz zrenjaninskog pogona Jugoremedije i ide u veledrogerije, ali novac ne leže na račun fabrike, već na račun Mente Padej u ekspozituri Komercijalne banke u Senti - objašnjava Deurić. Protekle nedelje Unija radnika i akcionara Srbije, kao i Udruženje akcionara Jugoremedija 2, pokrenuli su tužbu pred Trgovinskim sudom u Zrenjaninu u kojoj se traži poništaj trgovine akcijama vrbaške firme Medela, koje su u vlasništvu fabrike lekova Jugoremedija. Mali akcionari očekuju donošenje privremenih mera po ovom zahtevu. Izvor:"Danas".
Stvaraju se uslovi za realizaciju velikog projekta: „Gasprom” gradi srpski gasovod Potpisivanje memoranduma sredinom decembra, početak posla u drugoj polovini iduće godine. Memorandum o gradnji gasovoda kroz Srbiju, za koji je srpska vlada nedavno dala saglasnost, biće najverovatnije potpisan sredinom decembra, potvrdili su nam juče u Ministarstvu energetike. Taj dokument trebalo bi da potpišu predstavnici vlade, Javnog preduzeća „Srbijagas” i ruskog „Gasproma”. Realizacija velikog međunarodnog projekata obezbediće Srbiji i zemljama kroz koje će gasovod prolaziti alternativno snabdevanje ovim ekološkim energentom. Kako u resornom ministarstvu potvrđuju, najkasnije do sredine naredne godine trebalo bi da budu razrađeni detalji Memoranduma, a na čemu će raditi radna grupa sastavljena od srpskih i ruskih eksperata. Kad oni završe posao, treba očekivati i početak realizacije projekta na koji se dugo čeka. Gasovod će kroz Srbiju graditi ruski „Gasprom”, a njegovim završetkom poboljšaće se energetska situacija u zemlji i obezbediti siguran paralelni pravac snabdevanja. Tako Srbija neće više zavisti od tehničkih (ne)mogućnosti mađarskog MOL-a da transportuje sav neophodan gas koji Rusija šalje tokom zime. Tim pre što je broj domaćinstava koja se priključuju na gasovod u Srbiji sve veći, a 10 miliona kubnih metara koje MOL dnevno može da propusti već je nedovoljno za potrebe Srbije. Gradnjom gasovoda Srbija će postati tranzitna zemlja za gas. Tako će moći da ostvaruje i znatne prihode od taksa, ističu u Ministarstvu energetike. Gasovod od Bugarske do Hrvatske prolaziće kroz Srbiju u dužini od oko 400 kilometara. Preko njega će se gasom snabdevati ne samo region jugoistočne Evrope već i zemlje Evropske unije. Kapacitet gasovoda je između 18 i 20 milijardi kubika gasa godišnje, ali se već sada ozbiljno razmišlja o mogućnosti da se na novi gasovod priključe i gasovodi koji će ići za Kosovo i Metohiju, jug Srbije i Crnu Goru. Gradnjom ovog cevovoda Srbija bi praktično postala strateški energetski centar i nezamenljivo tranzitno čvorište prirodnog gasa. Prednost ovog projekta, jednog od najvećih, pre svega je u obezbeđivanju alternativnog pravca snabdevanja gasom Niš – Dimitrovgrad. I važnije od toga: Srbija bi tako iz statusa zemlje krajnjeg korisnika, kakav ima sada, jer je „na kraju cevi”, postala važan regionalni činilac u transportu gasa. „Gasprom” bi bio finansijer i nosilac celog projekta čiji bi partner u Srbiji bio „Srbijagas” a u Bugarskoj – „Burgas”. Vrednost investicije u izgradnju gasovoda procenjuje se na oko milijardu dolara. Osnov za gradnju gasovoda kroz Srbiju jeste međudržavni sporazum vlade Savezne Republike Jugoslavije i Ruske Federacije, potpisan još 12. decembra 1996. godine, gde su se dve strane saglasile da je gradnja gasovoda prioritet. U Ministarstvu energetike podsećaju da su iz Nacionalnog investicionog plana dobili oko 64 miliona evra za realizaciju projekata u oblasti energetike, od čega će najveći deo (oko 50 miliona evra) biti iskorišćen upravo za izgradnju gasne infrastrukture. Ceo projekat trebalo bi da bude završen do 2010. godine, a ono zbog čega ga treba prihvatiti oberučke je i potvrda da Srbija ni posle više od dve i po decenije nije uspela da sagradi sopstveno skladište gasa u Banatskom Dvoru. Zbog toga ni ove grejne sezone ne može da računa na domaće rezerve u slučaju oštre zime, što bi je moglo dovesti u situaciju da isključuje velike industrijske potrošače, kao lane, kako domaćinstva, škole, bolnice, pekare i vrtići ne bi ostali bez grejanja. Izvor:"Politika".
|
|
|
|
|
|
|
|