Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Da li je Narodna banka Srbije mogla da spreči sunovrat evra:
Visoke kamate vetar u leđa dinaru
Na vest da je Britanski institut za standarde (BSI) iz Londona izvršio promenu numeričkog koda dinara i pretpostavki da će se prvi put u novijoj istoriji na svetskim finansijskim berzama kotirati i srpska valuta, počeo je da kruži vic u kome baka iz nekog šumadijskog sela zove unuku koja živi u Lonodnu i kaže: "Menjaj brzo sve te vaše pare što držiš u banci u naše, jer kada dinar i kod vas stigne, teško njima". Činjenica da je vrednost evropske valute vraćena na nivo s početka janura prošle godine (evro pao ispod 80 dinara), zabrinula je izgleda i Narodnu banku Srbije koja se početkom ove nedelje ponovo uključila u rad deviznog tržišta, kupujući evre kako bi sprečila da njihova vrednost ne padne još niže. Narodna banka naime, kako je istakao guverner Radovan Jelašić, ne dozvoljava osetne dnevne fluktuacije deviznog kursa, ali to ne znači da će odustati od stava da kurs treba da određuje tržište. Podaci ukazuju da je u prethodna četiri meseca prosečan obim međubankarskog trgovanja van deviznog tržišta povećan u odnosu na prvu polovinu godine četiri puta, dok je prosečan obim transakcija na deviznom tržištu smanjen za više od dva puta. I dok je centralna banka na Međubankarskom deviznom tržištu na početku godine učestvovala sa 54,5 odsto, njeno učešće u oktobru svedeno je na samo 1,2 odsto. Praktično, od juna kad je dinar počeo da jača, NBS je prodala 182,1 miliona evra, a kupila 88,1 milion evra. Kada se tome doda i 745,9 miliona evra otkupljenih od menjača, ukupan neto iznos kupovine koji je realizovala NBS nije premašio 652 miliona evra. Ocene stručnjaka o tome da li je centralna banka trebalo značajnije da se uključi u rad deviznog tržišta oprečne su, u zavisnosti od toga iz kog ugla se gleda na vrednost evra i dinara. Ako je razlog pada evra njegova velika ponuda na tržištu, onda kako kažu ekonomisti, sve dotle dok kamatne stope koje utvrđuje NBS budu visoke neće doći do smanjenja ponude deviza, a to znači ni do slabljenja dinara. Zato će sigurno, i nova odluka NBS da za samo 0,5 odsto snizi referentnu kamatnu stopu uprkos značajnim rezultatima postignutim na planu smanjivanja inflacije i velikoj aprecijaciji dinara, izazvati različite komentare. U NBS tvrde da do većeg snižavanja kamatne stope na dvonedeljne repooperacije nije moglo da dođe pre svega zbog neizvesnosti u vezi sa odloženimg efektima sadašnje fiskalne politike u narednoj godini, a zbog toga što još nije pripremljen budžet za 2007. godinu. Kada bar neki od tih efekata budu poznati, moguće je očekivati i novu promenu u monetarnoj politici. Na utvrđivanje buduće referentne stope najviše će uticati to kolika će biti inflacija. Mada ministar finansija u ostavci Mlađan Dinkić tvrdi da nema osnova pričama o eksploziji cena na početku naredne godine, odbijajući mogućnost i da razmisli o preporuci NBS da država neke potrebne korekcije planirane za narednu godinu izvrši još tokom ove (umesto što juri da postigne rekordno nisku inflaciju od sedam do 7,5 odsto), u centralnoj banci su mnogo obazriviji. Istina, napominju da će ovogodišnja bazna inflacija za koju oni brinu biti najverovatnije na donjoj granici predviđanja, dakle sedam odsto, ali napominju i da bi u idućoj godini rast cena morao da bude niži nego ove godine i pored najavljenog povećanja inflatornih pritisaka izazvanih ako ničim drugim ono porastom investicija u okviru NIP i značajno uvećanih plata tokom poslednjeg kvartala ove godine. Izvor:"Danas".

Danas otvaranje ponude za treću licencu mobilne telefonije:
Mobilkom jedini kandidat
U Republičkoj agenciji za telekomunikacije (RATEL) danas će javno biti otvorena ponuda za licencu za trećeg mobilnog operatera u Srbiji. Zahtev za otkup tenderske dokumentacije u predviđenom roku dostavila je samo austrijska kompanija Mobilkom koja je već učestvovala na licitaciji za kompaniju Mobi 63, ali je u nadmetanju izgubila od norveškog Telenora. Na tenderu za treću licencu mogli su da učestvuju operateri koji imaju više od tri miliona mobilnih telefonskih pretplatnika, i čiji je prihod na kraju prošle godine bio veći od 500 miliona evra. Konkurs za licencu objavljen je 19. septembra ove godine uz minimalnu početnu cenu od 320 miliona evra. Licenca za trećeg mobilnog operatera u Srbiji izdaje se na 10 godina, a po isteku tog roka njena važnost automatski se produžava još 10 godina. Prema odredbama javnog tendera, Republička agencija za telekomunikacije trebalo bi da 6. novembra objavi imena ponuđača, a konačna odluka o najboljem ponudaču trebalo bi da bude doneta do 15. novembra. Izvor:"Danas".

Kampanija La fantana otvorila fabriku vode u blizini Aleksandrovca Župskog:
Uloženo dva miliona evra
U Mitrovom Polju u blizini Aleksandrovca Župskog, kompanija La fantana otvorila je juče fabriku vode. Reč je o grinfild investiciji vrednoj dva miliona evra. "Misija ove kompanije na teritoriji Srbije započela je 2004. godine distribucijom vode putem voter kulera. Sada La fantana pokriva veći deo Srbije i servisira 7.000 klijenata. Naš osnovni proizvod je čista pijaća voda i to je razlog što smo ušli u projekat izgradnje fabrike vode u Mitrovom Polju i završili ga u rekordnom roku, za godinu i po dana", rekao je generalni direktor kompanije La fantana Dejan Pantić. Fabriku je otvorio predsednik Upravnog odbora La fantane Roland Bengston. Kompanija La fantana u Srbiji startovala je sa 30 radnika, a sada ih ima više od 100, od toga samo u fabrici radi 15 ljudi. Izvor:"Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta