Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MOL zainteresovan za kupovinu NIS:
Rafinerije najslađi zalogaj
Mađarska naftna kompanija MOL potvrdila je juče da je zainteresovana za učešće u privatizaciji Naftne industrije Srbije zbog potencijala i povoljnog položaja srpskih rafinerija u regionu. Na konferenciji za novinare u Budimpešti direktor MOL za strategiju i razvoj Lajoš Alač rekao je da se planovi za kupovinu NIS baziraju na procenama da će postrošnja naftnih derivata rasti, a da su srpske rafinerije na dobrom položaja za snabdevanje u regionu. Navodeći da je izgradnja novih rafinerija "gotovo nemoguća", on je novinarima beogradskih medija preneo da je MOL spreman da, ukoliko kupi NIS, modernizuje rafinerije u Srbiji. Odlaganje raspisivanja tendera za prodaju srpske naftne kompanije za nekoliko meseci neće negativno uticati na privatizaciju NIS", kazao je Alač, ističući da je najvažnije da je stvoren konsenzus u Srbiji da taj proces počne. On je ocenio da je model privatizacije koju su uradili Meril Linč i Rajfajzen investment "dobar i najrealniji" u ovom trenutku za NIS. Alač nije mogao da precizira kolika je tržišna vrednost NIS, jer se još ne znaju detalji tendera, dodajući da bi na cenu moglo da utiče odvajanje preduzeća NIS - Tečni naftni gas (TNG). Ocenjujući da je namera srpskih vlasti da uvede carine i ukine Uredbu o zabrani uvoza naftnih derivata dobra kao početak liberalizacije tržišta, ali i da bi uz carinsku zaštitu trebalo početi obnovu rafinerija. Alač je kazao da će Srbiji tokom zime biti isporučen sav gas koji Srbija kupi od ruskog Gasproma i koji ide preko Mađarske. Kako je ocenio, najveći problem Srbije u snabdevanju gasom jeste neuravnotežena potrošnja tog energenta u zimskim i letnjim mesecima i izrazio spremnost MOL da u saradnji sa Srbijom izgradi podzemno skladište. MOL grupa posluje u devet zemalja Evrope, a njena procenjena vrednost je oko 12 milijardi dolara. U Srbiji je prisutna od decembra prošle godine sa 11 benzinskih stanica. Izvor:"Danas".

Mobilkom treći operater mobilne telefonije u Srbije:
Austrijanci ulažu još 300 miliona evra
Kompanija Mobilkom Austrija treći je operater mobilne telefonije u Srbiji, saopšteno je juče u Agenciji za telekomunikacije. Konstataovano je, takođe, da je u nadmetanju za licencu Mobilkom pobedio sa cenom od 320 miliona i jedan evro. Komisija za sprovođenje nadmetanja potvrdila je da je finansijska ponuda austrijske kompanije u skladu sa kriterijumima i proglasila je pobednikom. Generalni direktor za poslovni razvoj Mobilkoma Erih Gnad izjavio je da će ugovor sa Agencijom za telekomunikacije biti potpisan početkom decembra i da će novi operater početi da radi najkasnije za šest meseci. Ukupna investicija Mobilkoma u naredne tri godine iznosiće 600 miliona evra od čega je polovina data za licencu, a prvih 100 miliona evra biće uloženo tokom 2007. kada će biti zaposleno oko 300 radnika. Gnad je dodao i da će u naredne tri godine biti zaposleno još 700 radnika. Cilj nam je da u narednih pet godina osvojimo 25 odsto tržišta što je oko 2,5 miliona klijenata. Sledeća godina biće veoma interesantna jer će se prvi put na srpskom tržištu takmičiti tri operatera i videćemo kako će se to odraziti na cene, usluge, kvalitet mreže. Srbija se nalazi u srećnoj poziciji jer će se situacija u oblasti telekomunikacija u potpunosti promeniti tokom 2007. godine i tada će se zaista videti konkurencija kakva postoji u Evropi - ocenio je Gnad. Gnad nije mogao da kaže koji prefiks će dobiti Mobilkom, osim da će počinjati sa 06, jer je ta odluka u nadležnosti Agencije za telekomunikacije, ali je dodao da će taj podatak verovatno biti poznat prilikom potpisivanja ugovora. Izvor:"Danas".

STAMENKOVIĆ: Mere NBS ukočile privredu:

Mere centralne banke dale su dobre rezultate u suzbijanju ekspanzije domaće tražnje i inflacije i u zaustavljanju povećanja trgovinskog deficita, ali su dovele i do usporavanja privrednih aktivnosti. Ipak, ako se pretpostavi da će se osnovna inflacija zadržati na 0,2 odsto u novembru i decembru inflacija bi na godišnjem nivou iznosila šest odsto - izjavio je juče na konferenciji za novinare Stojan Stamenković, urednik biltena Makroekonomske analize i trendovi Ekonomskog instituta u Beogradu. Analitičari Ekonomskog instituta zabeležili su pad indikatora poslovne klime, posebno u privatnom sektoru u kome privrednici očekuju slabiji promet, nižu stopu zaposlenosti i veći rizik poslovanja. I u okviru državno- -društvenog sektora mali je broj firmi koje planiraju izvozne poslove. Pesimizam vezan za ostvarenje izvoznih planova rezutat je kretanja deviznog kursa koji pogađa firme izvoznike. Zastoj kreditne ekspanzije i slabljenje dinamike industrijske proizvodnje i uvoza, uz jačanje izvoza, osnovna su karakteristika privrednih kretanja u septembru. Cene na malo u septembru su zabeležile pad u odnosu na avgust, a oktobarska deflacija usledila je zbog pada cena naftnih derivata i pojeftinjenja poljoprivrednih proizvoda. Septembar karakteriše i blagi rast industrijske proizvodnje, koja je u odnosu na isti mesec prošle godine veća za 1,8 odsto, mada je, na godišnjem nivou, rast industrijske proizvodnje na sliaznoj putanji što je naročito izraženo u prerađivačkoj industriji, dok je trgovina i ove godine ostala najdinamičnija privredna delatnost, rekao je Stamenković. On je konstatovao da je u trećem kvartalu zabeleženo usporavanje rasta lične potrošnje, dok je i u septembru (peti mesec uzastopno) izvoz beležio veću stopu rasta od uvoza. "Tako je u septembru zabeležen izvoz vredan 471 milion evra, a ako isključimo izvoz realizovan u Crnoj Gori izvozni rezultati mere se cifrom od oko 462 miliona evra i to je najveća mesečna vrednost izvoza ostvarena od početka 2001. godine", tvrdi Stamenković. Izvor:"Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta