Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Pet klanica dobile dozvole za izvoz mesa u EU:

Generalni direktorat za zaštitu potrošača Evropske unije ( DG SANCO ) obavestio je juče Ministarstvo poljoprivrede Srbije da je lista od pet klanica ovlašćenih za izvoz mesa na evropsko tržište, koju je Uprava za veterinu krajem septembra uputila EU, dobilo zeleno svetlo te asocijacije, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede Srbije. Na listi za izvoz svežeg goveđeg mesa u Evropsku uniju našli su se klanice Big Bul iz Bačinaca, Kolbis iz Novog Sada, Juhor, Stokopimpeks Knjaževac i PIK Zlatibor iz Čajetine. "Na ovaj način Republika Srbija je prepoznata kao država koja je uz sopstveni nadzor preko nadležnih službi u stanju da osigura neophodan stepen bezbednosti hrane životinjskog poreka kakav se traži u Evropskoj uniji. Primena nove liste objekata trebalo bi da stupi na snagu 11. decembra ove godine", kaže se u saopštenju. Izvor:"Danas".

Smanjenje poreza i doprinosa na zarade izazvaće manjak u državnoj kasi:
Budžet "kraći" za 30 milijardi dinara
Ekonomisti i privrednici ne slažu se u procenama da li je trenutno poresko opterećenje u Srbiji preveliko ili na nivou zemalja sa kojima se Srbija po privrednoj strukturi može porediti. I dok će svaki privrednik reći da 74 dinara koliko danas izdvaja na ime poreza i doprinosa po zaposlenom predstavlja veliki teret, ekonomisti tvrde da sa stopom poreza od 14 odsto i stopom doprinosa od 40 odsto Srbija spada u red zemalja sa prihvatljivim poreskim opterećenjem i smatraju da tu stopu nije trebalo snižavati. Vlada je, međutim, rešila da se uz veoma nisku poresku stopu na dobit od samo 10 odsto i nižim stopama poreza na dohodak građana, kao i uz dodatne olakšice poslodavcima koji otvaraju nova radna mesta ili zapošljavaju mlađe od 30 ili starije od 45 godina, ozbiljnije uhvati u koštac sa nezaposlenošću. Pošlo se od konstatacije da je rast zarada u ovoj godini i smanjenje sive ekonomije u oblasti rada i zapošljavanja pozitivno uticalo na kretanje prihoda po osnovu poreza na dohodak građana i u rebalans budžeta se ušlo sa projekcijom od 63,2 milijarde dinara, umesto 62,6 milijardi koliko je bilo planirano na početku godine. U odnosu na prethodnu godinu trebalo bi da ovaj porez budžetu obezbedi 12,7 milijardi dinara više, a snižavanje stope doprinosa za dva odsto u narednoj godini, uz oslobađanje plaćanja poreza na 5.000 dinara kod svake isplate zarade, značilo bi 30 milijardi dinara manje prihoda u budžetu. Upravo taj podatak naišao je na kritike ekonomista koji smatraju da se sa stanovišta budžetske politike u poresko rasterećenje nepotrebno ušlo, s jedne strane, zbog toga što nema garancije da bi drugi poreski prihodi mogli taj manjak da nadomeste, a s druge, što ne može da dođe do adekvatne restrikcije rashodne strane budžeta sa politikom plata koja je trenutno na sceni. Reč je o budžetskim korisnicima za čije je zarade izdvojeno sedam milijardi dinara više nego što je utvrđeno rebalansom, a mnogi su skloni da tvrde da je reč i o većoj sumi. Taj nivo predstavlja polaznu tačku sa kojom će se startovati prilikom izrade budžeta za 2007. godinu, ma koja od političkih stranaka to bude radila. Ekonomisti procenjuju da nijedna stranka neće biti spremna da kaže da plate treba sniziti. Pri tom, oni upozoravaju na podatak da će ove godine najveće zasluge za ostvareni suficit koji mnogi nazivaju prividnim, imati neporeski prihodi, i to od prodaja dve licence mobilne telefonije. Ali, takvi prihodi nisu predvidivi ni stalni, na njih se ne može računati kao što to može kod prihoda od PDV, akciza, poreza na dobit ili poreza na prihode građana i oporezivanje imovine. Zbog toga mnogi ekonomisti kažu da se Vlada preračunala kada je merila efekat koji će promenjene stope poreza na plate imati. Upozorenje ekonomske struke slaže se i sa konstatacijom stručnjaka Međunarodnog monetarnog fonda koji upozoravaju da bi Srbija iduće godine lako mogla da zapadne u fiskalne probleme i da iz budžetskog suficita sklizne u deficit jer ovakav sistem alimentiranja budžetskih rashoda može se primenjivati dok budu raspoloživi stokovi koji se mogu unovčiti i za koje se može naplatiti značajna licenca, ali to ne može biti trajna osnova budžetske ravnoteže. A budući da se otplata javnog duga u iznosu od 34,7 milijardi dinara tek delimično (15,4 milijarde) finansira iz budžetskog suficita, a ostatak od 19,3 milijarde zaduživanjem i privatizacionim prihodima, budžet je već u faktičkom, iako ne i u formalnom deficitu. Komentarišući najavu Ministarstva finansija da poreze i doprinose na zarade zaposlenih sa dosadašnjih 74 smanji na 61 do 63 dinara (na isplaćenih 100 dinara) Nebojša Popov, saradnik Ekonomskog instituta, kaže za Danas da će ta najava biti jasnija kada budu objavljene osnovne stavke budžeta za narednu godinu. "Potez jeste dobar i potreban, ali treba sačekati da se vidi da li je reč o realnoj ponudi ili predizbornoj kampanji", tvrdi Popov. Zoran Drakulić, predsednik kompanije Ju point kaže za Danas da će najavljeno smanjenje poreza i doprinosa dati pozitivne efekte i neće smanjiti prihode u budžetu. "Smanjenjem izdataka za poreze i doprinose povećava se obim slobodnih sredstava preduzetnika koji, šireći poslovanje, mogu da zaposle nove radnike. Treba očekivati i smanjenje poslovanja u sivoj zoni, kao i broj firmi koje se usuđuju da isplaćuju zarade na ruke, naravno bez evidentiranih poreza i doprinosa", tvrdi Drakulić. Izvor:"Danas".

„Agrokor“ neće kupiti kompaniju „Voda voda:

Niti kupujemo, niti o kupovini pregovaramo, kratko je za „Blic“ izjavila Anja Linić, PR „Agrokora“, na pitanje da li je istina da kompanija najbogatijeg Hrvata Ivice Todorića pregovora o kupovini jednog od najuspešnijih srpskih brendova - fabrike „Voda voda“. Ekonomski dnevnik „Pregled“ juče je objavio da je kupovina fabrike vode u Vrujcima u završnoj fazi, te da će „Agrokor“ biti kupac za sumu od 25 miliona evra. List takođe piše da u operaciji spasavanja „Voda vode“ od stranih investitora značajnu ulogu igra i Božidar Đelić, predsednik Upravnog odbora kompanije „Si&Si“. U izjavi za „Blic“ Đelić kaže da on nije predsednik UO, jer je „Si&Si“ odnedavno klijent „Meridijan banke“, pa je zbog konflikta interesa odustao od ponuđene funkcije. Vojin Đorđević, vlasnik kompanije „Si&Si“, juče je boravio u Moskvi gde je upravo promovisao „voda vodu“, tako da njegov komentar nismo uspeli da dobijemo. U saopštenju kompanije „Si&Si“ ističe se da činjenica da su „mnoge domaće i strane multinacionalne kompanije zainteresovane za jedan od najlepših brendova na svetu, ne znači da će fabrika ‘Voda voda’ biti prodata“. Preciznije,jasno se kaže da „informacija o prodaji našeg preduzeća „Voda voda“ nije tačna“. Izvor:"Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta