Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
I vrednost domaće valute na udaru predizborne kampanje:
Kurs dinara u zamci (ne)tržišne ekonomije
Neki ugledni ekonomisti priznali su da su pogrešili kada su na početku godine prognozirali da će evro poslednjeg dana 2006. godine vredeti najmanje 90 dinara. Neki i danas tvrde da je dinar precenjen i da realno evro vredi najmanje 110 dinara. Zvaničnici centralne banke na sve to reaguju tvrdeći da vrednost domaće valute određuje tržište i da nikada do sada dinar nije slobodnije "pliva", što je po njihovom mišljenju najsigurniji znak da se vrednost domaće valute određuje na pravi način. Kontraargument onih koji se sa ovakvom politikom kursa ne slažu, a tu se najnovijom izjavom svrstao i bivši ministar finansija Bođidar Đelić, kažu da je dobro što kurs određuje tržište, samo je pitanje da li u Srbiji postoji tržište. - U situaciji kada devizni zakon sprečava preduzeća da slobodno raspolažu devizama, NBS poslovnim bankama određuje pet puta veću stopu obavezne rezerve od onih uobičajenih u svetu, i kada se privatizacioni prihodi kao jednokratni uključuju u budžet a 45 odsto cena država drži pod kontrolom i odlučuje da ih ne pomera da bi inflacija bila što niža, ne možemo govoriti o tržišnoj ekonomiji. Tome treba dodati kvazi monopole koji postoje u zemlji i priznati da tržište ne utiče na formiranje kursa. U ovom trenutku vrednost dinara trebalo bi da bude bar 20 do 30 odsto niža. To ne znači jednokratnu devalvaciju, već bi to trebalo da se dogodi postepeno u narednih tri do šest meseci, da bismo koliko toliko vrednost domaće valute prilagodili pravoj snazi domaće privrede - tvrdi Đelić. Radovan Jelašić, guverner NBS, koji priznaje da fiskalna politika pravi probleme monetarnim vlastima i da obaranje inflacije na ovaj način nije jeftin postupak, ipak ne deli to mišljenje, a kao ključni argument iznosi podatak da su poslovne banke u toku oktobra međusobno trgovale devizama u vrednosti od 1,2 milijarde evra, i to po kursu koji je bio veoma blizu onom koji je formiran na Međubankarskom deviznom kursu. Za razliku od Miroslava Prokopijevića, direktora Centra za slobodno tržište koji sa sigurnošću tvrdi da će kurs dinara posle izbora drastično padati i Božidara Đelića koji je ubeđen da je devizna politika kratkog daha, Jelašić ističe da takvim prognozama nema mesta ukoliko u Srbiju nastave da se slivaju strane direktne investicije i ukoliko ponuda deviza bude nadmašivala tražnju. Ipak, aktuelni guverner, ne može da garantuje da li će monetarna politika ostati nepromenjena i nakon smene vlasti, ali je uveren da sa stručnog stanovišta u sadašnjoj monetarnoj politici nema promašaja kada je o kursu reč. Iz ovih polemika može se zaključiti da je razlika u tome što jedni govore o tržišnom a drugi o relanom kursu dinara, objašnjava Kori Udovički, bivši guverner NBS koja ističe da monetarna politika nije svemoćna, pogotovu ako nema podršku fiskalne politike. - Kada govorimo o tržišnom kursu, sa ovakvim prilivom deviza, centralna banka ne može a da ne radi ovo što danas čini, odnosno da prepusti da ga određuje ponuda i tražnja. Kada govorimo o realnoj vrednosti domaće valute, onda je glavno pitanje može li dinar dugo da bude jak, jer to zavisi od priliva deviza. Treba naglasiti da će kapital u našu zemlju nastaviti da se sliva samo ako budemo konkurentni. Međutim, sve dotle dok država određuje kada se neki troškovi mogu podizati i dok imamo ovako ekspanzivnu fiskalnu politiku, naša konkurentnost će opadati, bićemo sve neprivlačniji za strani kapital, i tada može doći do kretanja kursa u suprotnom pravcu. Izvor:"Danas".

NOVEMBARSKA INFLACIJA U SRBIJI 0,8 ODSTO:

Inflacija u Srbiji u novembru bila je 0,8 odsto, dok je rast cena robe i usluga u 11 meseci ove godine iznosi 6,5 odsto, objavio je juče Republički zavod za statistiku. Na konferenciji za novinare, pomoćnik direktora Zavoda Dragi Stojiljković rekao je da je na novembarski porast cena najviše uticalo sezonsko poskupljenje poljoprivrednih proizvoda koje čini 0,4 od ukupnih 0,8 procenata inflacije u novembru. Cene voća i povrća u ovom mesecu bile su za 10,9 odsto veće nego u oktobru, rečeno je na konferenciji za novinare. Industrijski prehrambeni proizvodi poskupeli su za 0,2 odsto, cene pića više su za 0,5 procenata, a cene usluga u proseku su za 1,5 odsto veće u novembru nego u prethodnom mesecu, na šta je najviše uticalo povećanje mesečne pretplate za telefon. Kako je istaknuto, kod cena ostalih proizvoda nisu zabeležena veća pomeranja. Troškovi života u Srbiji u novembru su bili za jedan odsto viši nego u prethodnom mesecu i za 5,9 procenata viši nego u decembru 2005. godine. Izvor:"Danas".

Danas odluka o pomoći iz Helenik plana:

Predstavnici Srbije i Grčke danas će zvanično objaviti da je iz Helenik plana izdvojeno 100 miliona evra za Srbiju, saopštilo je juče Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom Srbije. Ta sredstva će biti uložena u završetak autoputa na Koridoru 10, od Leskovca do granice sa Makedonijom, navodi se u saopštenju. Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom i koordinator Ministarstva finansija Milan Parivodić sastaće se sutra u Atini sa zamenikom ministra spoljnih poslova Grčke Evripidisom Stilijanidisom. Parivodić je nedavno rekao da izgradnja te deonice autoputa u dužini od 80 kilometara, vredi ukupno 450 miliona evra. Izvor:"Danas".

Akcije Agrobanke razgrabljene:
Uplata za akcije Agrobanke dvadeset puta veća od emitovanih akcija...
Prema nezvaničnim podacima ukupno je uplaćeno 32,2 milijarde dinara za 150 hiljada komada običnih akcija ukupne nominalne vrednosti od 1,5 milijarde dinara. Akcije su se prodavale po emisionoj ceni od 20 hiljada dinara za jednu akciju, tj. uz emisionu premiju od 10 hiljada dinara po akciji. Postojeći akcionari su imali pravo preče kupovine polovine emisije (75.000 komada) po povlašćenoj ceni od 18 hiljada dinara po jednoj akciji, a ovo pravo su iskoristili u visini od 892,9 miliona dinara, tj. kupovinom 49.605 komada akcija. Realizacijom druge i treće emisija akcija kapital Agrobanke povećan je za preko 50 miliona EUR-a, što će omogućiti kvalitativno i kvantitativno poboljšanje položaja Agrobanke na bankarskom tržištu Srbije. „Time će se stvoriti bolje mogućnosti i širi okvir za odobravanje dugoročnih kredita i uvođenje posebnih dugoročnih programa za finansiranje i praćenje agrara, što je, nadam se, za klijente Agrobanke lepa vest“, kaže Nikola Aranđelović, član Izvršnog odbora Agrobanke zadužen za investiciono bankarstvo i poslove sa hartijama od vrednosti. Uspešnom realizacijom druge i treće emisije akcija stvoren je širi prostor za odobravanje dugoročnih kredita i uvođenje posebnih dugoročnih programa za finansiranje i praćenje agrara. Cena akcija Agrobanke koje su danas bile u prometu na Beogradskoj berzi bila je 36.587 dinara, što objašnjava i veliku navalu na akcije po ceni od 18.000 i 20.000 iz treće emisije akcija. Izvor:"B92"

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta