Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Milan Parivodić, ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom:
Dobro je što je Tigar postao član Mišelinove porodice
Veoma je značajno što je srpski brend Tigar postao deo velike Mišelinove porodice brendova. Francuski Mišelin je u svoju kampanju uvrstio i reklamira srpskog proizvođača guma i to je nešto najbolje što je moglo da se dogodi Tigru. To je ogroman uspeh rukovodstva ove fabrike, odnosno, njegovog vizionarskog pogleda na razvoj Tigra koji je rano, već početkom devedesetih, ušao u privatizaciju - izjavio je Milan Parivodić, ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom, koji je u okviru izborne kampanje, tokom vikenda, boravio u Pirotu. Ministar Parivodić je obećao pomoć Tigru kako bi se što pre izgradila buduća fabrika reciklaže starih auto guma. - Nova zakonska regulativa u oblasti poreske politike treba da omogući da proizvođači guma dobiju određena finansijska sredstva za otkup starih guma koje će reciklirati i praviti nove proizvode - rekao je Parivodić. Izvor:"Danas".

Štada od aprila premešta deo proizvodnje u Hemofarm:

Nemačka farmaceutska kompanija Štada najavila je da će od 1. aprila sledeće godine deo proizvodnje preseliti u Hemofarmove pogone u Vršcu i Banjaluci, saopšteno je iz vršačke fabrike lekova Hemofarm. "Dobar deo proizvodnje preselićemo u Srbiju, a proizvodnju antibiotika u Banjaluku", najavio je Hartmut Reclaf, predsednik Štade, koja je od avgusta vlasnik Hemofarma. On je, kako se navodi u saopštenju, kazao i da je plan nemačke farmaceutske kompanije da od sledeće godine sve više preseljava proizvodnju iz zapadne u jugoistočnu Evropu. Reclaf je prilikom nedavne posete Republici Srpskoj rekao i da će Štada nastaviti da investira u Hemofarmovu fabriku u Banjaluci. Izvor:"Danas".

Toza Marković zatvara tri pogona:

Fabrika građevinskog materijala Toza Marković u Kikindi zatvoriće do kraja decembra tri pogona, nezvanično je rečeno agenciji Beta u krugovima bliskim tom preduzeću. Prema tim informacijama, oko 20. decembra trebalo bi da se obustavi rad u pogonu keramike u kojem radi između 250 i 300 radnika, pošto u magacinima ima dovoljno neprodatih keramičkih proizvoda. Pogon jedan, u kojem radi oko 50 radnika, obustaviće proizvodnju kada se potroše zalihe gline, dok će u pogonu za proizvodnju crepa biti zatvorena stara proizvodna linija, a u funkciji će ostati nova kompjuterizovana linija. Generalni direktor Toze Markovića Rudolf Pavli rekao je da je u toku izrada plana rada fabrke o kojem će zvanične podatke moći da iznese naredne sedmice i dodao da se razmišlja o remontu. Izvor:"Danas".

„Politikin” finansijski savetnik:
Zapisi, štednja ili akcije
Postoji nekoliko mogućnosti šta da se uradi (i po mogućnosti zaradi) sa 1.000 evra ušteđevine. Između ostalog, postoje tri potpuno različita načina investiranja i ostvarivanja zarade: oročiti devize u nekoj banci, promeniti evre u dinare i oročiti te dinare, kupovati i prodavati akcije firmi i banaka, savetuje Rade Vojnović, član uprave Hipo Alpe Adrija banke. Pretpostavimo da se ušteđevina ulaže na period od 12 meseci. Neto kamata za evro iznosi šest odsto, a za dinare 17 odsto godišnje i da se obračunava po srednjem kursu na dan 7. decembar koji iznosi 79,16 dinara. Ukoliko se 1000 evra oroči na 12 meseci, vlasnik će imati 1.060 evra, ili 83.909,60 dinara (naravno pod pretpostavkom da se kurs i sledeće godine neće promeniti). Ako se, pak, tih 1.000 evra pretvore u dinare trenutno se dobija 79.160 dinara. Postoje onda dve mogućnosti da ostvarite zaradu na ove dinare: Prvi je kupovina emisije štednih zapisa NBS čime se ostvaruje kamatni prinos od 16 odsto godišnje. NBS je 15. novembra emitovala ukupno dve milijarde dinara ovih zapisa u apoenima od 5.000 dinara. Za iznos kojim raspolažemo moguće je kupiti 15 štednih zapisa i kamatiti ih nepunu godinu, tačnije do 15. novembra 2007. U periodu između 15. novembra i 7. decembra ove godine, iznos se ne kamati, kao ni iznos od 4.160 dinara preostalih posle kupovine 15 štednih zapisa. Ukupno, 7. decembara 2007. imaćete 90.623 dinara, odnosno 1.144 evra (ako se kurs ne menja). Napomena: Ovo investiranje je profitabilnije od prostog oročavanja deviza u banci samo ukoliko evro ne bude jači od 85,49 dinara na dan 7. decembar 2007 godine. Ukoliko kurs bude tačno 85,49 dinara tada bismo za dobijene dinare mogli da kupimo tačno 1.060 evra što je identično oročavanju deviza kao u prvom slučaju. Druga mogućnost je da se ovih 79,160 dinara oroče u nekoj banci po kamati od 17 odsto na godišnjem nivou (kamata koju većina banaka plaća za dinarske depozite na 12 meseci) . Tada biste bili u prilici da ceo iznos kamatite godinu dana po nešto većoj kamatnoj stopi nego što daje NBS. Tačnije, sledeće godine biste imali 92.617 dinara što je protivvrednost od 1.170 evra. Napomena: Ovo investiranje je profitabilnije od prostog oročavanja deviza u banci samo ukoliko kurs evra ne bude vredeo više od 87,37 dinara na dan 7. decembar 2007. godine. Treća mogućnost je kupovina akcija. Da biste pretvorili vašu deviznu štednju u dinare i sa njima kupovali i prodavali akcije domaćih firmi i banaka, potrebna vam je velika veština, poznavanje ovakve vrste posla, ali i velika sreća u pojedinačnim kupoprodajama. Radi ilustracije koliko je moglo da se zaradi na akcijama u proteklih dva meseca, navešćemo nekoliko primera, kada su se dokapitalizovale neke od banaka. Pre dva meseca akcije Privredne banke su koštale na berzi oko 52.000 dinara. Danas se ove akcije na berzi mogu prodati po ceni od 68.000 dinara. Po ovome, prinos na ovo ulaganje je mogao doneti bruto zaradu od 16.000 dinara odnosno nepunih 31 odsto za dva meseca. Sličnu situaciju imamo i kod akcija Agrobanke, kada je pre dva meseca akcija te banke mogla da se kupi po ceni od 31.000 dinara. Njihova tržišna vrednost u ovom momentu je oko 39.000 dinara. Zarada po ovom poslu iznosi 8.000 dinara odnosno 25,8 odsto za dva meseca. Zamislimo da smo za naš novac kupili po jednu akciju Privredne banke i Agrobanke. Inicijalno ulaganje bi iznosilo 83.000 dinara (što je protivvrednost od 1.023 evra. Trenutno bi te akcije vredele 106.000 dinara (odnosno 1.339 evra). Ovime bismo ostvarili prinos od 27,71 odsto u dinarima, odnosno 30,89 odsto u evrima. Napomena: Ostvarenu dobit bi trebalo smanjiti za 20 odsto poreza na kapitalnu dobit, što predstavlja porez na razliku u ceni između kupovne i prodajne cene akcija odnosno zarada ne bi iznosila 316 već oko 250 Na kraju Vojinović savetuje: ukoliko ste osoba koja voli sigurno investiranje, miran san i malu zaradu, čuvajte evre i oročite ih u banci na godinu dana. Ukoliko verujete da će dinar ostati „jak” i u narednoj godini, odnosno da neće oslabiti više od 13,80 odsto, tada konvertujte evre u dinare i kupite štedne zapise NBS ili ih oročite na godinu dana u nekoj od banaka. Ukoliko, pak, imate preduzimačkog duha, posedujete određena znanja i veštine ili imate brokera čijim savetima verujete (a pre svega ste spremni i da rizikujete) tada se upustite u utakmicu na Beogradskoj berzi. Izvor:"Politika".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta