Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Siti banka otvara predstavništvo u Beogradu:
Rano je za pregovore o akviziciji bilo koje banke
Srbija je atraktivan poslovni potencijal za Siti grupu i zato smo odlučili da baš ovde, posle četiri godine mirovanja, proširimo svoju globalnu mrežu. Naša procena je da su reforme u Srbiji dosta odmakle i daju značajne rezultate, a da je razvojni pravac koji je njima određen veoma dobar i za naše planove - izjavio je juče na konferenciji za novinare Tibor Pandi, direktor Siti grupe za 12 zemalja u južnoj i centralnoj Evropi, najavljujući otvaranje predstavništva te banke u Beogradu. Govoreći o modelu po kome Siti banka ulazi na bilo koje novo tržište, on je, između ostalog, naglasio da se to uvek čini postepeno, u početku otvaranjem predstavništva koje potom ima zadatak da razvija posao sa klijentima. - Najpre ispitujemo i procenjujemo tržište i njegove potrebe i na osnovu toga donosimo odluku o daljim koracima. Na početku je realo očekivati da ćemo raditi osim sa dosadašnjim klijentima kao što su NBS ili resorna ministarstva u Vladi, uglavnom sa korporativnim klijentima nudeći im usluge u upravljanju gotovinom i transsakcijama, upravljanju kapitalom i savete u tom pogledu, pristup prekograničnom kapitalu, savete u pogledu preuzimanja privrednih društava, ali i kreditirajući velike korporacije - istakao je Vilijem Mils, predsednik Siti grupe za korporativno i investiciono bankarstvo za Evropu, Bliski istok i Afriku, dodajući da će u fokusu njihove pažnje biti najveće korporacije u oblasti telekomunikacija, energetike, farmaceutske industrije, infrastukture i bankarstva. On je naglasio da se za sada ne pregovara ni sa jednom od postojećih banaka u Srbiji o akviziciji. "Još je rano o tome govoriti, ali ne isključujem da bi tako nešto moglo kasnije da se dogodi", odgovorio je Mils na direktno pitanje novinara. A što se tiče rada sa stanovništvom, to će, kako su istakli Pandi i Mils, zavisiti od toga kakva potražnja za tom vrstom usluga bude prisutna. U svakom slučaju, dolazak Siti banke neće, po njihovoj oceni, direktno uticati na pad kamata na našem tržištu, kako mnogi očekuju. Izvor:"Danas".

Šta pokazuje devetomesečni saldo bankarskog sektora:
Banke u minusu od 4,4 milijarde dinara
Vreme lakih i visokih prinosa na kapital, koje su iskoristile one banke koje su se prve pozicionirale na tržištu Srbije je prošlo. Devetomesečni finansijski rezultati poslovanja bankarskog sektora siguran su znak da polako počinje da se oseća kriza u sticanju profita zasnovanom na pozajmljenim sredstvima, odnosno na visokom rastu depozita i visokim zaduženjima kod matičnih banaka. S obzirom na to da je u uslovima velikog priliva kapitala u zemlju čija privreda to ne može da apsorbuje realno očekivati intervenciju centralne banke u pravcu kanalisanja deviznih priliva ka dugoročnim izvorima, gotovo je izvesno da će se i banke prilagoditi strategiji poslovanja u novim okolnostima. Jer, bankari sigurno ne žele da i dalje srljaju u gubitke koji su krajem septembra iznosili 4,4 milijarde dinara. Podaci upozoravaju da je od 38 banaka samo 17 ostvarilo uz dobit od oko 6,5 milijardi dinara, dok je 21 banka poslovala s gubitkom od 10,9 milijardi dinara. To je drastičan pad u odnosu na kraj 2005. godine, kada je zabeležena dobit od 7,2 milijarde dinara, ali i u odnosu na šestomesečni bilans kada je neto gubitak bio 3,7 milijardi dinara. Međutim, u NBS procenjuju da će finansijska slika na kraju godine biti popravljena, jer je najvećem pojedinačnom gubitniku, Poštanskoj štedionici, država sanirala gubitak, čime je ukupna neto dobit bankarskog sektora krajem oktobra iznosila oko 200 miliona dinara. Ovakav optimizam zasnivan je i na podatku da je adekvatnost kapitala u bankama gotovo duplo veća od zakonom propisanih 12 odsto. Ocenjujući razloge zbog kojih je bankarski sektor iz plusa ušao u minus, bankari navode pre svega oštre kriterijume NBS pri klasifikaciji aktive odnosno u povećanim izdvajanjima za rezervacije po osnovu potencijalnih gubitaka. U nekim slučajevima tu su i nezaobilazne knjigovodstvene "igre" u cilju prikazivanja željenog finansijskog rezultata. Nema sumnje da je na pad profitabilnosti uticalo i povećanje obavezne rezerve što se naročito odrazilo na banke sa većinskim stranim kapitalom. Činjenica je da je lista prvih 10 banaka po profitabilnosti krajem septembra bila znatno drugačija od ostalih lista (po kapitalu, aktivi, depozitima i plasmanima) jer na njoj nema velikih banaka, čiju su poziciju zauzele neke manje banke koje su napravile veliki prodor i uzburkale tržište. Reč je, pre svega, Agrobanci, čije su akcije pravi hit na berzi. AIK banka koja je po aktivi, zbog spajanja nekih banaka, ispala sa liste prvih 10 banaka i dalje stoji čvrsto na prvoj poziciji po profitabilnosti sa 18,8 miliona evra profita. Odmah iza nje je Komercijalna banka koja se za samo tri meseca popela za pet stepenica naviše i sa profitom od 13,6 miliona evra zauzela drugo mesto i bolja je od Banke Inteza koja se nalazi na trećem mestu. Sa više nego upola manjim profitom od njih na četvrtom mestu je Kulska banka, a potom slede Vojvođanska, JUBMES, Prokredit, Srpska banka, Univerzal banka i Agrobanka koja zaključuje ovu listu sa profitom od 1,9 miliona evra. Izvor:"Danas".

Stupio na snagu Zakon o investicionim fondovima:

Zakon o investicionim fondovima, koji je usvojen pre šest meseci, stupio je juče na snagu. Primenom tog zakona obezbeđeni su uslovi da se, prvi put, u Srbiji osnivaju investicioni fondovi u koje će pravna i fizička lica moći da ulažu svoj novac. Investicioni, kao i dobrovoljni penzijski fondovi, ne mogu da dobiju dozvolu za rad ukoliko nemaju društva za upravljanje fondom i portfolio menadžere, za koje licencu izdaje Komisija za hartije od vrednosti. Do sada je izdato šest takvih licenci, a u januaru će biti novo testiranje kandidata za to zvanje. Na snagu je stupio i Zakon o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata, koji treba da obezbedi bolju zaštitu učesnika na tom tržištu. Izvor:"Danas".

Ofra Štraus, predsednik Upravnog odbora kompanije Štraus - Elit, posetila gradilište nove fabrike
Za Ela kafe centar deset miliona evra
Ofra Štraus, predsednik Upravnog odbora Štraus - Elit, multinacionalne kompanije u čijem sastavu posluje i Donkafe, posetila je juče gradilište nove fabrike. Reč je o grinfild investiciji vrednoj deset miliona evra, koja bi trebalo da bude puštena u pogon krajem 2007. godine. Izgradnjom fabrike i preradom oko 30 hiljada tona kafe godišnje Donkafe će postati regionalni centar za proizvodnju kafe za jugoistočnu Evropu i snabdevaće ostale zemlje u regionu u kojima posluje ova izraelska kompanija. - Ponosna sam na rezultate Donkafe i ovu investiciju. Rezultati ostvareni u ovoj godini potvrđuju da sigurnim korakom idemo ka osvajanju liderske pozicije na Balkanu, kao i da ćemo ambiciozno postavljene planove za narednu godinu uspešno realizovati - izjavila je Ofra Štraus, otkrivajući tablu sa novim imenom fabrike u Šimanovcima koja će se zvati Ela kafe centar. Gradilište fabrike Donkafe posetili su juče i ambasadori Izraela i Brazila u Beogradu, brojni gosti i predstavnici lokalne samouprave koja u narednom periodu očekuje još oko 160 miliona evra investicija u opštini Pećinci. Izvor:"Danas".

Zakon o investicionim fondovima stupio na snagu:
Građani na berzi
Zakon o investicionim fondovima, koji je skupština donela sredinom ove godine, juče je konačno stupio na snagu. Time su stvoreni preduslovi za formiranje prvih domaćih takozvanih portfolio investitora. Očekuje se da bi se prvi srpski investicioni fondovi mogli pojaviti na tržištu kapitala krajem ove ili početkom naredne godine. Na donošenje ovog zakona čekalo se gotovo deceniju te je Srbija poslednja zemlja u regionu koja je stvorila šansu za male ulagače da investiraju u hartije od vrednosti, pre svega u akcije profitabilnih kompanija, s osnovnim ciljem da ostvare kapitalni prinos, na razlici između kupovne i buduće prodajne cene. Doduše, mnoge atraktivne kompanije stekle su takozvane strateške investitore koji su „u posed” ušli metodom preuzimanja ili dokapitalizacijom. Posledica je da se njihove akcije retko i u zanemarljivim količinama ili nikako ne pojavljuju na berzi. Neke od najatraktivnijih firmi nikada se nisu ni pojavile na berzi, poput Luke Beograd, već su po netržišnim cenama stekle većinskog vlasnika. Zato je veliko pitanje u čije će akcije i druge hartije investicioni fondovi moći da ulažu, pogotovo ukoliko država ne dozvoli prodaju dela kapitala sadašnjih javnih preduzeća na berzi. Sada se, naime, na berzi promeću akcije svega oko 200 od više od 1.000 registrovanih kompanija, a sem obveznica stare devizne štednje drugih državnih papira i nema, pa se investicioni izbor na plitkom i nedovoljno likvidnom tržištu svodi maltene na onu narodnu: „Evo ti ništa – drž’ ga dobro!” Donošenje Zakona o investicionim fondovima jeste preduslov za razvoj ovog segmenta finansijske industrije, premda je i dalje nedovoljno jasna strategija da li će Srbija razvojne ciljeve realizovati posredstvom tržišta kapitala, ili će se privredni rast finansirati „na dug”, uzimanjem skupih bankarskih kredita, ili kombinovano. U zemljama u kojima preovlađuje tržišna logika, berza je mesto za prikupljanje svežeg kapitala za razvoj, što podrazumeva da dobre firme, s prepoznatljivim brendovima, snažnom tržišnom pozicijom i izvoznim atributima, emituju nove akcije za finansiranje profitabilnih programa i prodaje ih na tržištu. U tom slučaju, kupci, deleći rizik s emitentom, tipuju na buduću dobit, a ne na vlasništvo i upravljanje kompanijama. Upravo takvi kupci su investicioni fondovi, koji za račun svojih akcionara investiraju u hartije koje obećavaju veliki kapitalni rast. Investicioni fondovi, kao nova vrsta finansijskih kompanija u Srbiji, u svetu postoje od 19. veka, a njihova imovina u tranzicionim zemljama je, takođe, u stalnom porastu i pokazuje znatno brži trend rasta u odnosu na klasičnu štednju. Stoga bi razloge za dugo oklevanje da se donese zakon na osnovu kojeg bi se formirali domaći investicioni fondovi trebalo, najverovatnije, tražiti u otporu snažnog bankarskog lobija, s jedne strane, i interesima tajkuna nevoljnih da se za akcije dobrih firmi bore na tržištu u snažnoj konkurenciji, s druge. Dok se na formiranje domaćih investicionih fondova još čeka, u Srbiji uveliko posluju strani investicioni fondovi, tako da je stranim građanima omogućeno da budu vlasnici akcija elitnih srpskih kompanija i da na taj način prisvoje zamašne kapitalne dobitke, dok su domaća fizička lica, u žestokoj konkurenciji, teško dolazila do pojedinih atraktivnih akcija. Formiranjem fondova i naši građani će dobiti priliku da budu portfolio akcionari ne samo atraktivnih srpskih kompanija već i kompanija u inostranstvu, jer Zakon omogućuje ulaganje petine kapitala fondova preko granice. Izvor:"Politika".

Svetska finansijska korporacija otvara predstavništvo u Srbiji:
Siti grupa pozajmice sprema samo za firme
Siti grupa, jedna od najvećih svetskih kompanija za pružanje finansijskih usluga zvanično je juče najavila da će otvoriti svoje predstavništvo u Srbiji. Prema rečima Vilijama Milsa, predsednika i generalnog direktora Siti grupe za korporativno i investiciono bankarstvo za Evropu, Bliski Istok i Afriku, ovakav ulazak na srpsko tržište predstavlja tek "prvi korak" u okviru kojeg će se banka baviti korporativnim klijentima, a za nekoliko godina će razmotriti i mogućnost da svoje poslovanje proširi i na potrošače, odnosno građane. Ipak, kako je dodao, Siti će za sada zapošljavati samo jednog ili dva bankara, koji će se baviti korporativnim i investicionim bankarstvom. Oni će klijentima pružati širok spektar usluga, od finansijskih transakcija, pozajmica, preko konsaltinga u vezi sa sjedinjavanjem i preuzimanjem kompanija, pa sve do pomoći domaćim korporacijama koje planiraju da prošire delatnost i na tržište EU ili Sjedinjenih Američkih Država. Direktor Siti grupe za korporativno bankarstvo za Centralnu i Južnu Evropu Laslo Belaši je naglasio da će u fokusu interesovanja ove banke na ovdašnjoj finansijskoj sceni, biti kompanije iz takozvanih kor delatnosti - telekomunikacija, energije, infrastrukture i farmaceutike. Odgovarajući na nedavne medijske navode o interesovanju Sitija za kupovinu Poštanske štedionice, Mils je istakao da do sada nije bilo nikakvih razgovora o preuzimanju bilo koje banke. On je podvukao da u sledećih nekoliko godina Siti sigurno neće poslovati sa stanovništvom, ali i dodao da ako se u budućnosti ukaže povoljna prilika, ne isključuje mogućnost da njegova banka preuzme neku ovdašnju. - Mislim da Siti grupa nikada nije ušla u neku zemlju i kupila neku banku, a da pre toga nije bila prisutna na tom tržištu. Inače, Srbija je prva država u kojoj je Siti banka u poslednje tri-četiri godine otvorila svoje predstavništvo. U bankarskoj branši ne možete da dođete na neko tržište i da odete posle godinu dana, ako sve ne prođe najbolje. Mi smo ovde došli sa dugoročnim planovima jer Srbija ima potencijal da preuzme vodeću ulogu u regionu i zato predstavlja veliku priliku za nas, zajedno sa celom centralnom Evropom, koja ima ogroman potencijal razvoja ekonomije i kompanija - rekao je Mils. Upitan da li je Siti grupa na bilo koji način učestvovala u kupovini Telekoma Srpske od strane Telekoma "Srbija", Mils je rekao da "nije u poziciji da govori o tome zbog zaštite poverljivosti klijenata", ali da generalno može da kaže da se ta banka bavi investiranjem u sektoru telekomunikacija. Izvor:"Glas javnosti".

Grčka banka nije preuzela ključeve Vojvođanske banke:

Predstavnici Nacionalne banke Grčke završavaju formalnosti u Agenciji za osiguranje depozita Srbije u vezi sa akvizicijom Vojvođanske banke, piše novosadski Dnevnik, prenosi Srna. Ugovor je potpisan 12. septembra, a 360 miliona evra uplaćeno je na račun Republike Srbije. Ostaje da se ovaj posao proknjiži preko Centralnog registra, koji prati akcije i da, zatim, novi gazda dobije ključeve Vojvođanske banke. Time posao ipak neće biti završen do kraja jer je ugovor o kupovini Vojvođanske banke sklopljen u iznosu od 385 miliona evra. Dodatak od 25 miliona evra ostaje na posebnom računu do sredine 2008. godine, a oslobađanje tog novca zavisi od naplate problematičnih kredita, koje je Vojvođanska banka odobravala domaćim preduzećima. Cena koja je postignuta za Vojvođansku banku je četiri puta veća od kapitala banke, a za to Nacionalna banka Grčke dobija učešće od 6,2 odsto na srpskom tržištu, 175 filijala i 680.000 klijenata od kojih su 600.000 pravna lica. Vojvođanska banka pokriva celo srpsko tržište i ima 2.448 zaposlenih, a novi vlasnik Nacionalna banka Grčke, obavezao se da će u ovu banku investirati 40 miliona evra za nabavku savremenije tehnologije i širenje mreže. Izvor:"Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta