Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ina najavljuje povratak na srpsko tržište:

Ulazak Srbije u novi Srednjoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) trebalo bi da dovede do ukidanja višegodišnje zabrane uvoza naftnih derivata u tu zemlju, a to bi hrvatskoj naftnoj kompaniji INA trebalo da otvori vrata na interesantno srpsko tržište, piše zagrebački Vjesnik. List podseća da je sporazumom CEFTA predviđeno da sve zemlje potpisnice moraju do ratifikacije sporazuma, odnosno do jula 2007, da ukinu sve mere koje ometaju slobodnu trgovinu. Srpska odluka o zabrani uvoza naftnih derivata ionako nije usklađena s ugovorom o slobodnoj trgovini koji je potpisala s Hrvatskom, ali je Beograd stalno odgađao njeno ukidanje, tvrdi list i dodaje da će Srbija sada konačno to morati da učini. List dodaje da bi na taj način uvoz naftnih derivata u Srbiju trebalo da bude liberalizovan najkasnije do juna naredne godine. List podseća da je Srbija pre više godina zabranila uvoz naftnih derivata kako bi pomogla svojim zastarelim rafinerijama i da je tada dopušten jedino uvoz nafte koja se mora prerađivati u tim rafinerijama, kao i uvoz određenih kvota evrodizela euro 4 kvaliteta, jer srpske rafinerije ne mogu da ga proizvode. INA u ovom trenutku u Srbiju izvozi samo maziva, ukapljeni naftni plin, bitumen, petrolej i bazna ulja, i to u ukupnoj količini od 17.000 tona i vrednosti oko devet miliona dolara, piše list i objašnjava da će, ako Srbija ipak uvede visoke carine na goriva, sva uvozna goriva biti preskupa. "Ali ako se ukine zabrana uvoza i ne uvedu carine, Ini se širom otvaraju vrata za veliki povratak na staro tržište, jer stručnjaci ističu da prevoz derivata rečnim brodovima iz sisačke rafinerije do Beograda gotovo da nije skuplji od prevoza iz novosadske rafinerije", piše list. Stručnjaci procenjuju da bi INA u početku mogla svoj izvoz u Srbiju da poveća na oko 400.000 tona godišnje ili oko deset odsto, što bi tom preduzeću, uz sadašnje cene, donelo prihod od oko 250 miliona dolara. Izvor:"Danas".

Efekti monetarne politike NBS pod lupom domaćih i stranih eksperata:
Kamatna politika ne obara inflaciju
Prvi put se u Srbiji određuju numerički ciljevi inflacije, a fleksibilan devizni kurs nije više cilj nego instrument monetarne politike, sa željom da u narednom periodu postane samo pokazatelj makroekonomskih kretanja. Ali da bi se do toga došlo, mora da prođe vreme i NBS je tek na putu da uđe u režim targetiranja inflacije. Zato možemo da se složimo sa konstatacijom da devizni kurs više oscilira nego ranije, ali da li je to brzo ili ne, nije lako oceniti posle samo tri meseca primene nepotpunog režima targetiranja - rekao je između ostalog David Vavra, češki ekspert za ovu oblast na okruglom stolu posvećenom efektima ciljanja inflacije, apresijacije kursa i spoljnoj neravnoteži u ovoj godini i perpektivama u 2007. koji su organizovali Naučno društvo ekonomista i Fond za razvoj ekonomske nauke. On je kao vidljive efekte nove monetarne politike naveo da su kamatne stope na dnevne operacije stabilizovane i dodao da je zahvaljujući tome došlo do pada kamata na šestomesečne depozite, kao i i obaranja cena. Ono na šta mere NBS nisu mogle da deluju su inflatorna očekivanja a upravo zato je potrebno vreme. Slično mišljenje izneo je i Laurian Lungu, ekonomski analitičar iz Rumunije koji je na iskustvu svoje zemlje pokazao da režim ciljane inflacije tek posle godinu ili dve daje prave rezultate. Prema njegovoj oceni, ni jedna zemlja u tranziciji koja je prešla na ovaj režim, osim možda Češke i Poljske, zapravo još nije u tom sistemu u potpunosti, zato što im nedostaje razvijeno finansijsko tržište koje će povratno delovati smanjenjem kamatnih stopa na promenu kamatne politike centralne banke. Po njegovim rečima, u fazi u kojoj se sada nalazi Srbija, a Rumunija je bila u sličnoj poziciji pre dve godine, ključna je kombinacija mera fiskalne i monetarne politike da bi rezultati bili što uočljiviji, a čitav postupak targetiranja što jeftiniji. Iako pozdravlja prelazak na targetiranje inflacije profesor Đorđe Đukić sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu smatra da u situaciji kada postoji bankarski kartel, kao što je to kod nas, postoji velika skepsa da će banke reagovati na pad referentne kamatne stope obarajući svoje kamate. Otuda i njegova ocena da insitiranje na kamatnoj politici kao instrumentu za obaranje inflacije nije efikasan način da se do željenog cilja dođe. Potpuno suprotan stav izneo je Boško Živković, koji smatra da banke reaguju povećanjem a ne snižavanjem kamata ali ne zbog kamate politike NBS nego zbog apresijacije dinara. Za Pavla Petrovića ostaje otvoreno pitanje da li politika targetiranja inflacije primenom kamatnih mehanizama daje veće efekte na obaranje inflacije ili to čini devizni kurs. Svi su mišljenja da je kurs precenjen, ali da bi se govorilo o precenjenom kurs treba dati odgovor na pitanje kada je on bio ravnotežan, a prema računicama Ces Mekona o ravnotežnom kursu od 2001. se ne može govoriti. Izvor:"Danas".

GRAČANAC: Na prodaju čekaju paketi u 650 kompanija:

Država ima manjinski vlasnički udeo u 650 kompanija u Srbiji, koji mora da proda do kraja 2008. godine, izjavio je Beti direktor Akcijskog fonda Srbije Aleksandar Gračanac. Prema njegovim rečima, za kupce će atraktivne biti samo akcije u nešto više od 100 firmi, kao što su Navip, Savremena, niška Pivara, BAS, Jugoelektro, Fasil, PIK Bečej, Optika, Holding Fadip, Simpo, Jumko, Ikarbus. Gračanac je naveo da je Akcijski fond Srbije do sada prodao manjinske pakete akcija u državnom vlasništvu u 781 kompaniji za 445,2 miliona evra. U ovoj godini, kako je istakao, postignut je rekord jer su prodati vlasnički udeli u 295 kompanija za 65,5 miliona evra. Istorijski dan za razvoj tržišta kapitala u Srbiji, prema rečima Gračanca, bio je 30. april 2002. kada je Akcijski fond izneo prve manjinske pakete akcija na Beogradsku berzu i na taj način uticao na stvaranje tehničko-tehnoloških pretpostavki za unapređenje rada berze i razvoj finansijskog tržišta. Do tada se, kako je dodao, na Beogradskoj berzi trgovalo akcijama dve do četiti firme, a sada više od 1.500. Granačac je ocenio da bi među manjinskim vlasnicima firmi bilo mnogo više građana da je ranije donet Zakon o investicionim fondovima. Izvor:"Danas".

Komisiji za hartije od vrednosti stigao prvi zahtev za formiranje fonda:
Delta hoće da prikuplja sitnu štednju građana?
Od kada je 12. decembra stupio na snagu Zakon o investicionim fondovima, Komisiji za hartije od vrednosti stigao je za sada samo jedan zahtev za dobijanje dozvole za osnivanje društva za upravljanje fondom, a kako nezvanično saznajemo, reč je o Delti. Mogućnost osnivanja domaćih fondova je dobra vest zato što je konačno stvoren osnov da se prikupi sitna štednja stanovništva koja će se investirati u hartije od vrednosti. Posle odobrenja Komisije osniva se privredno društvo koje može da upravlja s jednim ili više fondova. Prva verzija ovog zakona, ključnog za prikupljanje sitnih uloga običnih građana, urađena je još 2001. godine, posle ih je bilo više ali su, kako se veruje, politički moćnici dugo prelamali pa odlučili da je pravo vreme za domaće fondove tek 2007. godina. Ipak, to ne znači da u Srbiji nije bilo fondova, doduše stranih koji su novac svojih građana dobro oplodili imajući u vidu enormni rast cena akcija pojedinih srpskih kompanija od 2002. godine do sada. U ovom trenutku u Srbiji bi moglo da deluje najviše šest domaćih investicionih fondova jer toliko ima licenciranih portfolio menadžera. Zakon propisuje da jedan ovakav stručnjak može da brine o investiranju novca samo jednog fonda. Fond se bavi prikupljanjem neiskorišćenog novca iz slamarica da bi ga ulagao u hartije od vrednosti, obveznice ili akcije preduzeća koje na taj način obezbeđuje svež novac za razvoj, što im je povoljnije nego da uzima bankarske kredite. Fondovima nije cilj preuzimanje većinskog paketa akcija firmi, pa se postojeći vlasnici ne moraju plašiti preuzimanja. Fondovi mogu da investiraju i u inostranstvu, ali najviše 30 odsto od ukupnih sredstava. Procene su da bi delovanje domaćih fondova zbog povećane tražnje za hartijama trebalo da dovede do rasta cena na berzi, ali je ograničavajući faktor za njihovo veće prisustvo mali broj likvidnih hartija, odnosno onih koje u svakom momentu mogu da se kupe ili prodaju. U razvijenim, odnosno kapitalističkim privredama to je inače najbezbolniji način da preduzeće obezbedi finansijska sredstva. Pošto im nije namera da postanu vlasnici preduzeća već da ulažu u razne unosne hartije, rizik biznisa sveden je na najmanju meru. I naše zakonske odredbe koje su rađene po međunarodnim standardima limitiraju ulaganje u hartije jednog izdavaoca, bilo da je to preduzeće ili država, do deset odsto, a u novčane depozite jedne banke do 20 odsto. Od tri vrste investicionih fondova, Komisija za hartije od vrednosti nadležna je za davanje dozvola za otvorene i zatvorene fondove. Kod privatnih fondova samo reguliše njihovo delovanje. Za običan svet važni su jedino otvoreni fondovi u koje se kao vid štednje mogu ulagati i mali iznosi. NJihov rad je pod lupom javnosti zato što postoji obaveza da u jednom dnevnom listu određenog tiraža objavljuju indekse zarada pa svaki investitor moći će dnevno da prati sudbinu svog uloga, kažu u Komisiji za hartije od vrednosti. Komentarišući tvrdnju da na ovdašnjoj berzi ima malo atraktivnih hartija, jer je već izvršena koncentracija kapitala u profitabilnim kompanijama, ekonomisti kažu da sada kreće druga faza razvoja finansijskog tržišta. Postoje dve tendencije, grupa preduzeća u kojima je izvršena koncentracija vlasništva prelazi u zatvorena akcionarska društvima, dok će ostali, kroz nove emisije akcija, prikupljati kapital za razvoj, i u tome može da bude vodeća uloga investicionih fondova, objašnjavaju stručnjaci. Izvor:"Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta