Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U očekivanju domaćih investicionih fondova:
Ulaganjem do dobitka
Formiranje i ulazak domaćih investicionih i privatnih penzionih fondova na srpsko tržište kapitala, koji se očekuje početkom naredne godine, omogućiće građanima Srbije da postanu značajni investitori u domaću privredu, ostvarujući pri tom prinose veće od kamata na štednju. Privreda, koja decenijama pati od oskudice kapitala, na taj način dobiće izvore finansiranja jeftinije od bankarskih kredita. Jer, prodajom novoemitovanih akcija i obveznica za finansiranje razvojnih projekata, na tržištu kapitala moći će da prikupi potrebni novac od stanovništva, ne zadužujući se po često zelenaškim kamatama. Vrednosni papiri, vlasnički ili dužnički, na taj način i kod nas mogu postati značajan alternativni način finansiranja, kao što je to u drugim ekonomijama, ukazuje Miroljub Ristić iz Odeljenja Beogradske berze za analize tržišta. Prinos viši od kamate Zahvaljujući fondovima, tj. institucionalnim investitorima, svi koji imaju višak sredstava moći će da ih plasiraju na tržište kapitala, s ciljem da zarade više od bankarske kamate na štednju, i to bez preterano visokog znanja o investiranju i truda oko analiziranja investicionih mogućnosti, što je prethodnica svake investicione odluke. Investicioni fondovi će biti profesionalno osposobljeni za pronalaženje tržišno atraktivnih i kvalitetnih hartija kojima će trgovati i tako svojim ulagačima obezbeđivati profit. Od pre dve godine na našem tržištu kapitala strani investicioni fondovi gotovo svakodnevno dominiraju u berzanskom prometu akcijama, čime su postali veoma aktivni u procesu privatizacije, već i ubiraju, za račun svojih akcionara, ogromne kapitalne dobitke u Srbiji. Iako je tržište kapitala reosnovano 1989. godine, mogućnost da, koristeći usluge profesionalaca, uvećaju svoje oskudne budžete nije, međutim, do sada data građanima Srbije, jer je zakon, koji je pre neki dan faktički stupio na snagu, usvojen tek pre pola godine. Srbija je tako kao poslednja zemlja u regionu dobila Zakon o investicionim fondovima, koji se „krčkao” više od decenije, što je onemogućilo domaće stanovništvo da se aktivnije uključi u promet akcijama. Zbog toga, na primer, sem onih koji su akcije dobili besplatno, naši ljudi uglavnom nisu mogli da učestvuju u profitu od prodaje „Hemofarma”, koji je pripao građanima drugih zemalja zahvaljujući posredovanju investicionih fondova. Strani investicioni fondovi, koji štednju svojih klijenata plasiraju na tržišta kapitala širom sveta, dominiraju u vlasništvu najatraktivnijih kompanija na srpskoj berzi, čije akcije formiraju indeks BELEX15. Najkvalitetnije hartije van berze Pojavom domaćih investicionih fondova na relativno plitkom tržištu kakvo je naše tražnja će se povećati, pa se može očekivati i rast cena akcija, a time i kapitalnih dobitaka. Najveći problem s kojim će se suočiti budući menadžeri investicionih fondova jeste asortiman hartija u koje treba uložiti. Premda je tržišna kapitalizacija Beogradske berze nadmašila 10 milijardi dinara, primetno je da na tržištu nema najvećih domaćih kompanija takozvanih „blue chip”-ova. Kompanije za čije akcije su institucionalni investitori, poput investicionih i privatnih penzionih fondova ili osiguravajuće kuće, najviše zainteresovani jesu sadašnja javna preduzeća – NIS, Telekom, EPS, Aerodrom, jer time dobijaju priliku da ulažu u najkvalitetnije hartije. Istovremeno, te kompanije bi stekle priliku da prodajom postojećih ili akcija iz dokapitalizacije prikupe svež kapital za restrukturisanje i razvoj koristeći akumuliranu domaću štednju. Država kao većinski vlasnik tih preduzeća bi prodajom manjinskih paketa, ne ugrožavajući svoju dominantnu poziciju, mogla da na tržištu utvrdi cenu akcija, tako da, u slučaju prodaje, ne bi bilo mogućnosti za formiranje cene dogovorom „dlan o dlan”, niti bi bilo sumnjičenja da je neko uzeo proviziju u zamenu za prodaju ispod cene. Pri tom, prodaja manjinskih paketa akcija javnih akcionarskih društava ne utiče na opredeljenje države kad će, u kojoj meri i s kojim strateškim partnerom podeliti svoje suvlasništvo. Međutim, ukoliko se ova preduzeća na pojave uskoro na berzi, investitori neće imati dovoljno kvalitetnih hartija u koje mogu da ulažu, pa će prinose tražiti u drugim zemljama. Nije isključeno da Srbija zbog toga dođe u paradoksalnu situaciju – da izvozi kapital, a da, istovremeno, privredu guši dužnička omča. Izvor:"Politika".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta