Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Esmeralda Hernandes Aragones, predsednik Evropske komisije u SCG:
Državna preduzeća prepreka na putu ka tržišnoj ekonomiji
Oslanjajući se na dokument koji je Savet Evrope usvojio pre dva dana i koji stupa na snagu 10. februara Evropska komisija će dati uputstva na kojim reformama svaka zemlja treba da radi. U ekonomskom delu Srbija i Crna Gora treba da ispune tri ključna zahteva - održivu makroekonomsku stabilnost, uklanjanje sive ekonomije i restrukturiranje i privatizaciju velikih državnih kompanija - izjavila je na jučerašnjem brifingu za novinare predstavnik Evropske komisije u SCG Esmeralda Hernandes Aragones. Prema njenim rečima, održiva makroekonomska stabilnost potrebna je da bi bilo nastavljeno fiskalno prilagođavanje radi smanjivanja spoljnih debalansa i inflatornih pritisaka, održavanja čvrste monetarne politike i odgovarajuće devizne politike, reforme penzionog sistema i sistema osiguranja. Eliminisanje sive ekonomije obezbediće jačanje upravljanja javnom potrošnjom i reformu poreskog sistema. - Državna preduzeća su velika prepreka na putu ka tržišnoj ekonomiji. Svesni smo veličine socijalnog troška koji bi donelo njihovo restrukturiranje, ali to mora biti urađeno pre ili kasnije - ocenila je Aragones. Kao glavne ciljeve ovog dokumenta ona je navela i dalji rad na primeni evropskih standarda u oblasti standardizacije, akreditacije i sertifikacije radi promovisanja trgovine, unapređenju zaštite potrošača, konkurencije, intelektualne svojine, unapređenju carinske službe, sistema javnih nabavki... - Glavni cilj Komisije jeste da se uklone sve prepreke trgovini i investicijama, kao i da se promoviše ekonomski i socijalni razvoj. Jedna od ideja je da se unapredi proces zaključivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i produže autonomne trgovinske mere koje omogućavaju zemljama Zapadnog Balkana da slobodno izvoze u EU - rekla je Aragones i dodala da su autonomne trgovinske mere produžene do 2010. godine. Ona je ukazala i na značaj ispunjavanja evropskih pravila o poreklu robe jer je zbog njih nastao i problem sa izvozom šećera iz Srbije. Pravilima o poreklu robe predviđeno je da najmanje 51 odsto proizvoda mora biti proizvedeno u zemlji iz koje dolazi. Aragones je napomenula da će dijagonalna kumulacija otvoriti prostor za kombinovanje pravila o poreklu robe među zemljama. Punu korist od dijagonalne kumulacija zasad će imati samo zemlje koje imaju zaključen SSP. - Regionalna trgovinska integracija je veoma važna za politiku EU i na istoj smo liniji sa inicijativom Pakta za stabilnost da se svi sporazumi o slobodnoj trgovini u regionu pretvore u jedan sporazum. Očekujemo da bude zaključen sredinom ili u drugoj polovini ove godine i da stupi na snagu 2007 - istakla je Aragones i dodala da će Komisija nastaviti da pruža pomoć SCG i BIH na putu ka članstvu u Svetskoj trgovinskoj organizaciji. Novi instrument pomoći biće program IPA koji će zameniti CARDS. Reč je o predpristupnim sredstvima za zemlje kandidate i predkandidate za članstvo u EU. IPA program imaće pet komponenti. Prva će se odnositi na izgradnju institucija i stabilnost, a druga na regionalnu saradnju. Ostale tri namenjene su zemljama kandidatima kao što su Hrvatska i Makedonija. Na raspolaganju će im biti poljoprivredni, regionalni i socijalni fondovi. Izvor: "Danas".

Fajnenšel tajms o stvaranju regionalne zone slobodne trgovine na Balkanu:
Korak ka političkom povezivanju regiona
Preporuka Evropske unije za stvaranje regionalne zone slobodne trgovine na Balkanu najnoviji je potez koji uliva nadu da bi taj region jednog dana mogao da se pridruži Uniji, ocenjuje Fajnenšel tajms. Učesnici pregovora o trgovini pokrenuli su ambiciozan projekat povezivanja zemalja bivše Jugoslavije, izuzev Slovenije, ali sa Albanijom. Uz napomenu da je dalja fragmentacija tog prostora i dalje moguća, pre svega u Srbiji i Crnoj Gori zbog težnji Crne Gore i Kosova da proglase nezavisnost, londonski dnevnik prenosi ocene zvaničnika EU da bi bolji ekonomski odnosi bili podsticaj i za političko povezivanje regiona. Šefovi diplomatija Evropske unije podržali su u Briselu izveštaj Evropske komisije o Zapadnom Balkanu, u kojem se traži jačanje "solunskog procesa" pridruživanja regiona evropskim strukturama i stvaranje regionalne zone slobodne trgovine. Veliki iskorak bilo je stvaranje Energetske zajednice jugoistočne Evrope, u koju su uključene SCG, Rumunija, Bugarska, BIH, Hrvatska, Makedonija i Albanija, mada će biti potrebno izvesno vreme i ulaganje od oko 13 miliona evra dok ne bude formirano jedinstveno energetsko tržište, piše list. Izvor: "Danas".

Rusi nude Srbiji dve milijarde dolara:
Aleksandar Medvedev, potpredsednik "Gazproma", izjavio da je sa potpredsednikom Miroljubom Labusom dogovoreno da ova firma investira u gasovod Niš-Dimitrovgrad i skladište Banatski Dvor
Podzemno skladište gasa Banatski Dvor za više od mesec dana trebalo bi da bude izdvojeno iz javnog preduzeća "Srbijagas". Na taj način stvorili bi se uslovi da se lakše pronađu strani partneri za njegov završetak - najavio je juče Miloš Tomić, direktor "Srbijagasa" i dodao da bi skladište trebalo da bude spremno za čuvanje gasa do sledeće grejne sezone. Da imamo skladište gasa, Srbija se poslednjih dana ne bi suočavala sa problemima u snabdevanju domaćih potrošača. Isporuke gasa ni juče nisu u potpunosti normalizovane, pa već više od dve nedelje dobijamo 8,6 miliona kubika gasa dnevno umesto deset miliona. Najviše je oštećena privreda koja će, prema prvim procenama, imati milionske gubitke. Tomić ističe da je planirano da se do jula ili avgusta završi tehnički deo poslova. "Posle toga uslediće upumpavanje takozvanog "jastučnog" gasa. Kada se to završi, ubacićemo i oko 100 miliona kubika gasa koji ćemo koristiti sledeće zime da bismo imali redovne isporuke i u slučajevima kada se dese problemi u isporukama iz Rusije", objašnjava Tomić. Za tehnički deo poslova oko skladišta gasa odnosno kupovinu opreme, prema ranijim procenama, potrebno je oko sedam miliona dolara i još 43 miliona za "jastučni" gas. Završetak prve faze omogućio bi skladištenje oko 300 miliona kubika gasa, što su zalihe za potrošnju od mesec dana. U drugoj fazi potrebno je uložiti još oko 80 miliona dolara da bi se kapacitet podigao na 800 miliona kubika. S obzirom na to da su za završetak skladišta zainteresovani ruski "Gazprom" i mađarski MOL, posao bi, verovatno, brzo mogao da se privrede kraju. Potpredsednik "Gazproma" Aleksandar Medvedev izjavio je, prenose agencije, da je ova firme spremna da u Srbiju uloži čak dve milijarde dolara i da je dogovoreno sa potpredsednikom vlade Miroljubom Labusom da se deo para investira u gasovod Niš - Dimitrovgrad i skladište Banatski Dvor. I vlada i predsednik Srbije podržali su ovaj posao svesni koliko bi to značio za redovno snabdevanje, ali će i samo oni, kako kažu upućeni, biti krivi za propadanje ovog posla. Sama činjenica da projekat skladišta nije dosad realizovan govori da postoje suprotstavljeni interesi stranih kompanija koji se preslikavaju na naše političke stranke zbog čega se sve odlaže. Još jedna posledica loših političkih odluka je i ispumpavanje "jastučnog" gasa. "Završetak prve faze skladišta bio bi mnogo jeftiniji i brži da u vreme sankcija i vladavine Slobodana Miloševića nisu izvučene sve količine gasa iz Banatskog Dvora", kažu stručnjaci . Skladište gasa pravi se obično u starim ležištima, čija eksploatacija više nije dovoljno isplativa. Tada se ne crpi sav gas, već se ostavlja određena količina koja se naziva "jastučni" gas. Ugrožena i obnova hidroelektrane "Đerdap" "Gazprom" je juče saopštio da srpski dug ovoj kompaniji iznosi 235,2 miliona dolara. Na taj način Rusi su nas još jednom podsetili da bez njih nećemo moći da uradimo puno u ovom sektoru. Naime, još krajem 2003. dogovoreno je da se dug za gas od oko 250 miliona dolara delom prebije klirinškim potraživanjima SFRJ od SSSR, a da se ostatak od oko 50 miliona dolara uloži u gasovodni sektor Srbije. Deo naših potraživanja bio bi iskorišćen da nam Rusi za oko 100 miliona dolara obnove "Đerdap", što je jeftinije za oko 50 miliona dolara nego što su Rumuni platili za remont svoje hidroelektrane. Izvor: "Glas javnosti".

"Prva iskra" rasprodaje fabrike:
Novi vlasnik preuzima radnike, koji dve godine ne mogu biti tehnološki višak, a dugovi prema državnim poveriocima se otpisuju
Šest od 16 preduzeća "Prve iskre" iz Bariča prodaće se na licitaciji 28. februara. Agencija za privatizaciju juče je oglasila prodaju Fabrike nestandardne opreme po početnoj ceni od 6,2 miliona dinara, Pogona polistirola za 21,3 miliona, Fabrike armature Frak za 54,9 miliona dinara, Fabrike za proizvodnju poliuretana po 48,8, Fabrike montaže za 11,7 miliona, kao i Fabrike procesne standardne opreme čija je početna cena 13,9 miliona dinara. Jelena Sadžaković, finansijski direktor "Prve iskre", podseća da je ovo preduzeće u restrukturiranju i da nije reč o klasičnoj aukcijskoj prodaji. - Prodaje se imovina, što znači da novi vlasnik ne kupuje firmu sa dugovima, već se oni prebacuju na holding. Uslov je, međutim, da kupac preuzme sve radnike koji dve godine ne mogu ostati bez posla kao tehnološki višak, a tri godine mora da se zadrži proizvodnja - kaže Sadžakovićeva. Inače, ovo je druga po redu prodaja dela "Prve iskre" jer je prvi njihov pogon "Pan" kupio "Univerzal holding" decembra 2004. godine za 411.000 evra, kao jedini zaintresovani. Prodaju fabrika pokrenuo je holding 26. januara odlukom Skupštine akcionara, očekujući da konsultant Agencije za privatizaciju privuče na licitaciju zainteresovane firme. Prodaja ostalih devet fabrika u sastavu "Prve Iskre" nije još planirana zato što je nerešen problem hipoteke koji "Beobanka" ima nad njihovom imovinom. Nekada jedan od najprofitabilnijih pogona "Lab" ne radi još od 1999. godine, a šansa da se ipak pokrene proizvodnja je nestala nakon što je deo postrojenja uništen u NATO bombardovanju. "Prva iskra" sada ima oko 500 radnika jer je blizu 2.000 kroz socijalni program napustilo firmu. Zarade su ipak male, tek toliko da se preživi, ali ima i pogona kao što je "Lab" gde mesecima nije bilo plata. U šest fabrika koje će se u februaru ponuditi na licitaciju zaposleno je oko 300 radnika. Restrukturiranje ovog holdinga, uz smanjenje broja zaposlenih i odvojenu prodaju zavisnih preduzeća, bio je jedini način da "Prva iskra", zbog ogromnih dugova ne ode u stečaj. Prema nezvaničnim informacijama, najveći problem će biti prodaja holdinga kojem će biti otpisani dugovi prema državnim poveriocima, ali će ostati znatni komercijalni. Ipak, zbog blizine Beograda i činjenice da u svom okviru ima i deo specijalne proizvodnje procenjeno je da od "Prve iskre" treba spasiti šta se može. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta