Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Oprezno sa ocenama januarskea inflacije od 0,4 odsto, upozoravaju ekonomisti:
Cena nafte i monopoli na vrhu liste inflatornih pritisaka
Iako su ocene o tome šta je prošle godine najmanje uticalo na inflaciju od 17,7 odsto bile različite, u 2006. godini će bar jedan element manje delovati inflatorno. Reč je o porezu na dodatu vrednost kome je u lanjskom "inflatornom kolaču" pripala zasluga za rast cena od dva odsto. Problem je, međutim, što će sve ostale komponente prošlogodišnjeg rasta inflacije i ove godine, u manjoj ili većoj meri, delovati. Sudeći prema izjavi ministra finansija Mlađana Dinkića, za razliku od 2005. godine kada su cene komunalnih usluga "iznenadile" Vladu, sada je ta opasnost otklonjena, jer su, kako tvrdi, "uspostavljeni mehanizmi kontrole cena komunalija". Osim što je uvedena zakonska obaveza obaveštavanja Ministarstva finansija o svim korekcijama cena na lokalnom nivou, ministru finansija dato je ovlašćenja da obustavi sve isplate iz budžeta opštinama i gradovima koji podignu cene "komunalija" iznad odobrenog nivoa. Kako ovaj mehanizam posredne kontrole cena važi od 15. decembra prošle godine sve lokalne samouprave koje su htele da izbegnu bilo kakava ograničenja pretekle su vladu time što su odluke o korekcijama cena donele početkom decembra Otuda, ekonomisti i upozoravaju da treba biti veoma oprezan prilikom ocenjivanja januarske inflacije od samo 0,4 odsto i tvrde da bi bilo najcelishodnije decembarski i jauarski porast cena zbrojiti i izvući prosek. Ako se primeni taj model, onda se dolazi do proseka od 1,3 odsto što ukazuje na to da bi ovogodišnja inflacija mogla da bude negde između 14 i 16 odsto. Drugim rečima, ekonomski analitičari tvrde da je prošlogodišnji komunalni šok izbegnut, samo je, kao što je lane akontiran uvoz zbog najavljenog uvođenja PDV, sada akontirano poskupljenje komunalija. Na prošlogodišnji rast cena u velikoj meri uticalo je poskupljenje nafte na svetskom tržištu i to je faktor sa kojim kreatori ekonomske politike i ove godine moraju da računaju. Ministar Dinkić tvrdi da će kao što je prošle godine rasla cena nafte, ove godine će i padati, ali dobri poznavaoci kretnja na svetskoj pijaci kažu da više ne treba računati na cene nafte kakve su bile pre njihovog prošlogodišnjeg skoka. Naprotiv, njihove prognoze idu u smeru stalnog, ali umerenijeg rasta. Ako je uticaj tih cena na inflaciju u Srbiji lane bio kako je zvanično procenjeno 2,4 odsto, taj uticaj ni ove godine neće biti mnogo manji, osim ako ne dođe, a ima i takvih najava, do promene u određivanju pondera. Više puta tokom prošle godine upravo iz kabineta ministra Dinkića, kao i potpredsednika srpske vlade Miroljuba Labusa stizale su primedbe na metodologiju izračunavanja inflacije, bilo da je reč o uticaju cena nafte bilo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Labus je tada izašao u javnost sa podatkom da četiri proizvoda - paradajz, jabuke, kafa i nafta utiču na rast cena sa preko dve trećine, ali ocena zvanične statistike je da je prošlogodišnji izuzetno visok rast cena poljoprivrednih proizvoda uticao na inflaciju samo jedan odsto. Komentari koji su pratili pozitivne ocene šeste revizije sporazuma sa MMF takođe pokazuju da i stručnjaci ove međunarodne institucije inflaciju vide kao veoma otpornu boljku srpske ekonomije. Lek koji preporučuju je ubrzavanje strukturnih reformi što podrazumeva ukidanje svih vrsta monopola i čvrsta monetarna i fiskalna politika. Koliko su nišanske sprave vlade i centralne banke usmerene ka tom cilju, i koliko će biti efikasne, u ovom trenutku nije zahvalno procenjivati. Jer, kako upozoravaju ekonomski stručnjaci, niko nije izmerio koliki je uticaj inflatornih očekivanja na rast cena, a ona su faktor koji je delovao i lane, a deluje i sada. Ključni argument za to je podatak da je bazna inflacija, dakle ona koju proizvode sami proizvođači lane premašila 14 odsto i za tri odsto je nadamšila onu iz 2004. godine. Prema oceni zvaničnika, glavni krivac za to su monopoli koji su uspostavljeni u trgovini, i otuda najava promene antimonopolskog zakona, što se neće dogoditi u ovom kvartalu. A ako prvi kvartal bude i približno sličan prošlogodišnjem, bitka za jednocifrenu inflaciju je na startu izgubljena, tvrde stručnjaci. Februar startovao sa poskupljenjem lekova Februar je startovao sa nizom poskupljenja, čak i u onim oblastima gde država cene drži na režimu kontrole ili saglasnosti. Samo poskupljenje lekova u proseku za osam odsto i redovno usklađivanje cena benzina shodno vladinoj Uredbi, doneće kako se procenjuje porast cena od 0,5 odsto. Kako to nisu jedina poskupljenja koja će biti evidentirana do 20. u mesecu kada se "snima" stanje, procene su da će februarska inflacija svakako premašiti jedan odsto čime se realnijom čini tvrdnja ekonomista da je projektovna jednocifrena inflacija u ovoj godini neostvariva. Trgovci se nerado odriču marži U Deltinim prodajnim objektima marža se kreće oko 17 odsto i već dugo nije menjana. Poskupljenje proizvoda u maloprodaji diktiraju proizvođači koji promenu cena najčešće opravdavaju poskupljenjem energenata ili promenom deviznog kursa dinara što poskupljuje nabavku uvoznih sirovina. Činjenica je, takođe da se računi uglavnom plaćaju gotovinom, pa trgovci nemaju potrebu da čekaju naplatu, kaže za Danas Dragan Filipović, direktor Delta maloprodaje komentarišući izjavu ministra Dinkića da bi trgovci trebalo da se odreknu dela sopstvenih marži kako bi proizvodi u maloprodaji bili jeftiniji. Za razliku od Delta maloprodaje gde od početka godine nisu zabeležena poskupljenja artikala, u Cemarketu, gde je prosečna marža takođe oko 17 odsto, neki proizvodi dobili su nove, više cene. "Reč je pre svega o uvoznim proizvodima, zamrznutom povrću, nekim proizvodima hemije, dok osnovne životne namirnice nisu menjale cene," rekao je Tihomir Todorović, zadužen za odnose sa javnošću C marketa. " Prosečna marža u Pekabeti kreće se od 18 do 19 odsto i najveći deo tog prihoda "potroši" se na zarade zaposlenih - oko 50 odsto. Ostatkom prihoda pokrivaju se troškovi grejanja, telefona, prevoza robe", kaže za Danas Vojislav Glavinić, direktor Pekabete, uz opasku da tržište i konkurencija polako, ali sigurno deluju. Izvor: "Danas".

Uskoro sporazum o izgradnji Panevropskog naftovoda

Sporazum o izgradnji Panevropskog naftovoda biće potpisan 21. i 22. marta u Trstu, potvrđeno je juče u Zagrebu na sedmom sastanku Međudržavnog komiteta za praćenje realizacije tog projekta. U Ministarstvu rudarstva i energetike Srbije kažu da Panevropski naftovod sve više dobija na značaju i da će iz regionalnog prerasti u evropski značajan infrastrukturni objekat. Naftovod će povezati kaspijski i ruski region bogate naftom sa zemljama Evropske unije. Naftovod dužine 1.319 kilometara prelaziće preko teritorije Rumunije, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije, a vrednost tog objekta se procenjuje na oko dve milijarde dolara. Izvor: "Danas".

RTB Bor na prodaju bez duga

Odluka Pariskog kluba da se Srbiji oprosti oko 700 miliona dolara duga najviše je obradovala poslovodstvo RTB-a Bor. Taj basen oslobođen je vraćanja 200 miliona dolara duga inostranim poveriocima. Istovremeno, ostatak obaveza od 540 miliona dolara ukupnog zaduženja, najviše prema državi, biće uskoro otpisan, što će omogućiti brzu privatizaciju cele kompanije. Finansijski savetnik privodi kraju imovinsko-pravnu regulativu, posle čega predstoji raspisivanje tendera za prodaju celog ili pojedinačnih delova sistema. Koncesija za rudnike Potencijalni kupci već se javljaju, a s nekima od njih, kao što je kanadska firma "Dandi - plemeniti metali", za dva-tri dana biće potpisan ugovor o korišćenju koncesija za tri rudna ležišta na Crnom vrhu. Krajem ove godine basen Bor, prema svim očekivanjima, trebalo bi da dobije novog vlasnika. - Sigurno je da će privatizacija uspeti. Pokušaćemo najpre da prodamo bazni deo kombinata, a ako ne bude zainteresovanih, na tenderu će se pojedinačno pojaviti atraktivne fabrike, pa i rudnik "Belorečki peščar" i krečana "Zagrađe". Na primer, u sklopu Rudnika bakra i "Topionice i rafinacije" više je fabrika i pogona atraktivnih za prodaju. Ko kupi rudnike "Veliki Krivelj", "Jamu" ili rudno ležište "Borska reka" pazariće i najmlađi, napušteni rudnik "Cerovo". Rude bakra i plemenitih i retkih metala u Boru i okolini nije malo. I danas bi mogli, najviše zahvaljujući rekordnoj ceni bakra na svetskoj berzi, profitabilno da poslujemo, s tim što su neophodna veća ulaganja u opremu i skidanje raskrivke - kazao je za Glas Borivoje Stojadinović, generalni direktor RTB-a Bor. Prodaja turističkih objekata Stojadinović smatra da će uskoro, dolaskom stranog investitora, biti rešena i egzistencija Majdanpeka. Dokazano je da majdanpečki rudnik ima perspektivu i da je dobro što nije ugašen. Industrija plemenitih metala u posebnom je "paketu" i za njenih 1.000 radnika ne bi trebalo da bude socijalnih nedaća. U borskom delu kombinata bakra sada je 9.000 zaposlenih, a socijalnim programom predviđen je odlazak najmanje 2.500 radnika. Oni će od Vlade Srbije dobiti 100 evra po godini staža, ali kombinat će pokušati da prodajom turističkih objekata, zemljišta i poslovnog prostora obezbedi još toliko para za otpremnine. - Sigurno je da će privatizacija uspeti. Pokušaćemo najpre da prodamo bazni deo kombinata, a ako ne bude zainteresovanih, na tenderu će se pojedinačno pojaviti atraktivne fabrike, pa i rudnik "Belorečki peščar" i krečana "Zagrađe". Na primer, u sklopu Rudnika bakra i "Topionice i rafinacije" više je fabrika i pogona atraktivnih za prodaju. Ko kupi rudnike "Veliki Krivelj", "Jamu" ili rudno ležište "Borska reka" pazariće i najmlađi, napušteni rudnik "Cerovo". Rude bakra i plemenitih i retkih metala u Boru i okolini nije malo. I danas bi mogli, najviše zahvaljujući rekordnoj ceni bakra na svetskoj berzi, profitabilno da poslujemo, s tim što su neophodna veća ulaganja u opremu i skidanje raskrivke - kazao je za Glas Borivoje Stojadinović, generalni direktor RTB-a Bor. Prodaja turističkih objekata Stojadinović smatra da će uskoro, dolaskom stranog investitora, biti rešena i egzistencija Majdanpeka. Dokazano je da majdanpečki rudnik ima perspektivu i da je dobro što nije ugašen. Industrija plemenitih metala u posebnom je "paketu" i za njenih 1.000 radnika ne bi trebalo da bude socijalnih nedaća. U borskom delu kombinata bakra sada je 9.000 zaposlenih, a socijalnim programom predviđen je odlazak najmanje 2.500 radnika. Oni će od Vlade Srbije dobiti 100 evra po godini staža, ali kombinat će pokušati da prodajom turističkih objekata, zemljišta i poslovnog prostora obezbedi još toliko para za otpremnine. Prljava mašta Na pitanje da li je tačna informacija, objavljena preksinoć na TV B92, o pretapanju nuklearnog otpada 1999. godine u borskoj topionici, Borivoje Stojadinović je rekao da je to čista izmišljotina i glupost. - O tome nema ni govora. Bilo je i optužbi da smo i crnje stvari radili u topionici, ali je dokazano da je sve to samo plod nečije prljave mašte - rekao je Stojadinović. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta