Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Privatizacioni savetnici posetili NIS

Predstavnici konzorcijuma Meril Linč i Rajfajzen investment koji su izabrani za privatizacionog savetnika za nacionalnu naftnu kompaniju danas su se prvi put sastali sa rukovodiocima NIS. U saopštenju NIS se navodi da su rukovodioci naftne kompanije upoznali Privatizacionog savetnika sa detaljnim potencijalima i tržišnom pozicijom kompanije u zemlji i okruženju, i ponudili niz odgovora koji će im omogućiti stvaranje jasne slike o mogućim konceptima privatizacije. Delegaciju NIS-a predvodio je predsednik Upravnog odbora Željko Popović, Privatizacionog savetnika predstavnik američke kompanije Meril Linč Skot Luis, a sastanku su kako se dodaje u saopštenju prisustvovali i predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike, Agencije za privatizaciju i reprezentativnih sindikata radnika NIS. Izvor: "Danas".

SLOVENCI ZAINTERESOVANI ZA PRIVATIZACIJU KAMIONA

Slovenačka transportno-proizvodna kompanija Viator vektor ponudila je Zastava Kamionima zajedničku proizvodnju mini buseva, odnosno autobusa sa brojem sedišta 30 plus jedan. Reč je o autobusima koje Viator proizvodi u pogonima bivšeg TAM u Mariboru i koji su namenjeni gradskom prevozu. U Kamionima, prema informaciji iz te firme, analiziraju ponudu slovenačke kompanije, čije prihvatanje znači da bi se u Kragujevcu najpre otpočelo sa sklapanjem tih autobusa, a paralelno sa tim startovala bi i proizvodnja delova i pozicija za tzv. prvu ugradnju. Osim toga, Viator vektor je, saznaje Danas, zainteresovan i za privatizaciju Zastavine Fabrike kamiona. Pozivni tender za prodaju udela kapitala u Kamionima (67 odsto Zastavinog kapitala i 33 odsto kapitala italijanske firme Iveco) trebalo bi da bude raspisan do kraja februara. Ukoliko bi Viator postao vlasnik kapitala kragujevačke fabrike, onda bi u Kragujevcu, pored privrednih vozila i autobusa mogla da započne i proizvodnja oklopnih vojnih transportera, koji su, takođe, deo proizvodnog programa slovenačke kompanije. Viator vektor je od maja prošle godine većinski vlasnik Zastavine transportne firme Zastava Šped. Izvor: "Danas".

Mišković i Beko smenili direktora najveće trgovine:
Radulović gubi "Ce market"
Slobodan Radulović od subote nije više generalni direktor "Ce marketa". Na čelo ovog trgovinskog lanca umesto njega za vršioca dužnosti postavljen je Vojislav Glavinić, koji je doveden iz "Pekabete". Radulović i dalje sedi u istoj kancelariji da bi završio predaju bilansa preduzeća za prošlu godinu. Radulović je bio na čelu "Ce marketa" skoro 16 godina, po čemu sa, možda Draganom Tomićem, predsednikom kompanije "Simpo" drži rekord u Srbiji. U subotu je u direkciji "Ce marketa" održan Kolegijum direktora sa Miroslavom Miškovićem, vlasnikom "Delte" i Milanom Bekom, nekadašnjim ministrom za privatizaciju i sadašnjim krupnim biznismenom, koji su od decembra vlasnici ove trgovine. Na tom sastanku izvršena je smena rukovodećih ljudi koji su istoga dana morali da vrate pečate firme. Toga dana nije bio dozvoljen čak ni ulazak zaposlenima, pa su mnoge službenice otišle uplakane kući misleći da su ostale bez posla. Kadrovska čistka je prvi potez u obimnom poslu sređivanja stanja u ovoj kompaniji, a veruje se da uskoro sledi otpuštanje ljudi kao tehnološkog viška uz minimalne, odnosno zakonske otpremnine. Preduzeće ima čak 3.540 zaposlenih od kojih je 100 do 120 pred penzijom. Propao plan Zvanično, kupac ovog trgovinskog preduzeća i novi vlasnik 74 odsto akcija od decembra je firma "Primer Ce" čiji je osnivač i direktor bio prvo Slobodan Radulović. Međutim, kada je propala njegova namera da na ovaj način zajedno sa konzorcijumom domaćih preduzeća kupi akcije od malih vlasnika "Ce marketa", bilo je izvesno da su njegovi dani kao generalnog direktora odbrojani. U međuvremenu je "Merkator", koji je prvi pre godinu i po dana hteo da kupi ovu trgovinu zbog političkih igara oko "Ce marketa" odustao, isto je učinio i "Ašmor", da bi se nakon godinu dana kao jedini igrači zadržali Mišković i Beko. Iako je Mišković hteo sam da kupi ovo preduzeće, priča se da je premijer Vojislav Koštunica letos to stopirao zbog monopola koji bi time vlasnik "Delte" stekao u oblasti srpske trgovine. Na kraju je, priča se, postignut dogovor da Mišković bude većinski, a Beko manjinski vlasnik "Ce marketa". Ipak, zvanično u tapijskim knjigama Miškovića i Beka nema nigde jer je formalno kupac "Primer Ce" na čelu sa direktorom Vukom Delibašićem. Osnivač "Primera Ce" je firma "Novafin" iz Luksemburga, koja je izbrojala 45 miliona evra za kupovinu 74 odsto akcija. Naš izvor tvrdi da će "Delta", preko neke od svojih firmi, kupiti uskoro i 16 odsto državnih akcija, a potom i preostalih sedam odsto koje će biti podeljene besplatno svim sadašnjim i bivšim radnicima "Ce marketa". Dobra zarada Ove akcije će se, kako nezvanično saznajemo plaćati po 300 evra. To znači da ni Radulović neće ostati kratkih rukava jer će sa 1.421 akcijom, koje još uvek ima, zaraditi blizu pola miliona evra, tačnije 426.000 evra. Deo akcionara koji je prodao u decembru svoje akcije po 300 evra po komadu, tvrdi da su zakinuti jer im nije isplaćen novac dobijen prodajom vlasničkog udela "Ce marketa" u Nacionalnoj štedionici i Centrobanci koje su kupile EFG banka i kiparska Laiki banka. Novi direktor "Ce marketa" Vojislav Glavinić juče nije našao vremena da nam odgovori na pitanje kakvi su dalji planovi u poslovanju ovog trgovinskog lanca. Firma svetska, a plate male Mišković je sa 58,5 odsto većinski vlasnik "Pekabete" nakon što je na berzi pre dve godine počeo da kupuje akcije ove trgovine. Odmah je smanjen broja radnika, pa je više od polovine njih, dobrovoljno uz zakonske otpremnine napustilo firmu. Renovirane su sve radnje, a nerentabilne su zatvorene. Ipak, to nije uvećalo plate trgovaca koje su samo 150 evra. "Ce market", gde su zarade oko 15.000 dinara, ima više od 220 maloprodajnih objekata, ali su iz "Delte" još ranije poručili da neće biti ni sa ovom kupovinom monopolisti u trgovini u Srbiji. Izvor: "Glas javnosti".

Pomoć za mala i srednja preduzeća na jugu Srbije

Predstavnici Vlade Srbije, Evropske unije, Razvojnog programa UN (UNDP) i vlada Austrije, Švedske i Norveške juče su zvanično otvorili drugu fazu programa MIR2, za razvoj i oporavak 13 opština Pčinjskog i Jablaničkog okruga, u kojoj je predviđeno da međunarodni partneri u naredne dve godine ulože više od deset miliona evra. Ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu u Vladi Srbije Zoran Lončar ocenio je da se radi o važnoj podršci. Predsednik Koordinacionog centra za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa Rasim Ljajić kazao je da je Vlada Srbije za protekle četiri godine finansirala te tri opštine sa dve milijarde dinara, a međunarodne organizacije sa 1,5 milijardu. Ljajić je ponovio da su četiri glavna cilja u odnosu na jug Srbije u ovoj godini izgradnja infrastrukture, za šta će biti uložen najveći deo sredstava, potom pomoć razvoju malih i srednjih preduzeća, dovršetak procesa privatizacije i povećanje obima poljoprivredne proizvodnje. On je najavio i da će američka vlada izdvojiti u ovoj godini deset miliona dolara za jug Srbije, a oni će biti uloženi kao 50 odsto sredstava u projekte za koje će isto toliko obezbediti i vlada, prenosi Fonet. Izvor: "Glas javnosti".

Može li Srbija da postavi investicioni rekord:
Očekuju se dve milijarde evra
Dve milijarde evra direktnih stranih investicija koje se očekuju u ovoj godini, najvećim delom biće rezultat privatizacije, ali i koncesionih aranžmana, posebno u oblasti saobraćaja i energetike. Novih radnih mesta, na osnovu ovog priliva, nažalost ne treba očekivati u onom broju koji je nezaposlenima u Srbiji potreban. Ove velike investicije značajne su jer će privući nove manje, a ukoliko dolaze od respektabilnih svetskih kompanija, omogućava se otvaranje i najkvalitetnijih radnih mesta. Milan Parivodić, ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom, za „Blic“ kaže da se najveći deo stranih direktnih investicija očekuje u sektoru telekomunikacija, kroz prodaju hardvera „Mobtela“ i licence, kao i izdavanja treće licence za mobilnog operatera. Neće samo sektor telekomunikacija biti „zlatna investiciona koka“, već će značajan priliv novca doći i od privatizacije banaka u državnom vlasništvu, prevashodno „Vojvođanske banke“ i „Panonske banke“, a i privatizacija NIS-a doneće prihode. - Počeće i izgradnja dela puta Horgoš-Požega koji je dat u koncesiji, kao i autoput od Leskovca prema makedonskoj granici. Očekuju se i investicije u energetskom sektoru, izgradnja gasovoda i gradnja gasne elektrane u Nišu - ističe dr Parivodić. Očito je da su privatizacioni prihodi najveći. U ovoj godini nade se polažu i u prodaju IMT-a, možda i IMR-a, zatim prodaje hotela koji su izdvojeni u procesu restrukturiranja javnih preduzeća, kao što je hotel „Slavija“. Biće prodat i „Metropol“, a izvesnih ulaganja, po rečima Parivodića, biće i u hotel „Interkontinental“. Kada investicije dolaze od respektabilnih svetskih kompanija, onda se, po rečima ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom, otvaraju i najkvalitetnija radna mesta. U tome je, kako kaže Parivodić, boljitak za sve. Bez obzira na to što je uspešno okončan aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, ova godina i dalje će biti obeležena političkim događajima, a manje ekonomskim, smatra dr Goran Pitić, potpredsednik Saveta stranih investitora. - Sve što se dešava u ekonomiji i što će se dešavati jeste pod političkim rizikom, zato je i teško očekivati klasične grinfild investicije. Ima osnova za optimizam da će u 2006. biti priliva od dva miliona evra direktnih stranih investicija, ali to ne znači da postoje dramatično atraktivni sektori za strane uloge - naglašava dr Pitić i objašnjava da se ovaj priliv između ostalog očekuje zbog prodaje „Mobtela“, kao i jedne velike domaće banke i osiguravajućeg društva. Strane kompanije koje u Srbiji ulažu svoj kapital donose boljitak jer se korišćenjem njihovih kanala prodaje u inostranstvu povećava izvoz. Tipičan primer je „Ju-Es stil“. Po rečima našeg sagovornika, veliki strani kapital u stopu prati i mali. Ipak, rešenje problema otvaranja novih radnih mesta, kako kaže Pitić, treba tražiti u razvijanju preduzetničke inicijative. - Nezaposleni moraju da konačno mentalno raščiste sa tim da će država za njih tražiti nova radna mesta. Zato i mora akcenat da se stavi na preduzetničke ideje i projekte, koji su prava kompenzacija za propala društvena preduzeća - zaključuje dr Pitić. Izvor: "Blic".

Aktuelna procena domaćih ekonomista:
Cena goriva i inflacija
Povećanje cena derivata nafte na pumpama u Srbiji za oko 6,5 odsto imaće, prema mišljanju ekonomista, znatan uticaj na februarsku inflaciju, jer su benzin i struja osnov za svaku proizvodnju. Ovo poskupljenje će podići stopu inflacije u februaru najverovatnije za 0,5 odsto, izjavio je ekonomsta Milan Kovačević i dodao da se u razvijenim evropskim zemljama poskupljenje derivata ublažuje sniženjima drugih proizvoda, što u Srbiji nije slučaj, tako da će sekundarni efekat poskupljenja goriva posebno biti snažan. Stručnjak Instituta za tržišna istraživanja, Vladana Hamović, ocenjuje da se svako pokupljenje struje i benzina odrazi na cene proizvoda i usluga. Sa njom je saglasan i ekonomista Miladin Kovačević koji dodaje da postoji mogućnost da, ako bude pada cene sirove nafte na svetskom tržištu, cene derivata u Srbiji budu korigovane unazad, što se do sada nikada nije dogodilo. Izvor: "Blic".

Aktuelna procena domaćih ekonomista:
Cena goriva i inflacija
Povećanje cena derivata nafte na pumpama u Srbiji za oko 6,5 odsto imaće, prema mišljanju ekonomista, znatan uticaj na februarsku inflaciju, jer su benzin i struja osnov za svaku proizvodnju. Ovo poskupljenje će podići stopu inflacije u februaru najverovatnije za 0,5 odsto, izjavio je ekonomsta Milan Kovačević i dodao da se u razvijenim evropskim zemljama poskupljenje derivata ublažuje sniženjima drugih proizvoda, što u Srbiji nije slučaj, tako da će sekundarni efekat poskupljenja goriva posebno biti snažan. Stručnjak Instituta za tržišna istraživanja, Vladana Hamović, ocenjuje da se svako pokupljenje struje i benzina odrazi na cene proizvoda i usluga. Sa njom je saglasan i ekonomista Miladin Kovačević koji dodaje da postoji mogućnost da, ako bude pada cene sirove nafte na svetskom tržištu, cene derivata u Srbiji budu korigovane unazad, što se do sada nikada nije dogodilo. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta