Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Labus: Pregovori sa MMF počinju u maju

Potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus najavio je da će razgovori sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) formalno započeti u maju. "Već u aprilu ćemo, kad budem išao na redovnu prolećnu Skupštinu MMF i Svetske banke, početi da razgovaramo o novom dizajnu budućeg aranžmana", rekao je on u intervjuu u najnovijem broju beogradskog nedeljnika Vreme. Prema rečima Labusa, Srbiji je važnije da se iskaže razumevanje za novi dizajn, novi oblik sporazuma o makroekonomskoj politici, nego da li će se dogovoriti o povlačenju novih zajmova kod Fonda, jer joj sada nisu neophodni dodatni krediti. Novi sporazum sa MMF, kako je istakao, imaće mnogo više strukturnih zahteva nego što je imao upravo završeni trogodisnji aramžaman. Na pitanje na kakav sporazum sa MMF treba ići, on je rekao da je Srbija tu ograničena pravilima te finansijske institucije. "To znači da zemlja koja se zaduži iznad jedan i po puta svog kapitala u MMF, mora da prihvati pojačano praćenje administracije MMF, a mi smo takva zemlja", rekao je Labus. Izvor: "Danas".

Austrijsko-britanska kompanija Rio Tinto dobila pravo na istraživanje i iskopavanje rude bora u Jar
Prva rudarska koncesija u Srbiji posle 70 godina
Republički ministar rudarstva i energetike Radomir Naumov i komercijalni direktor australijsko-britanske kompanije Rio Tinto, Adam Per potpisali su juče u Beogradu koncesioni ugovor o geološkim istraživanjima i iskopavanju rude bora u Jarandolskom basenu kod Baljevca. - Posle više od 70 godina u Srbiji je potpisana prva rudarska koncesija, a procenjeno je da rezerve rude bora iznose oko 7,5 miliona tona. Ukupna vrednost investicije je 149 miliona evra a posao će dobiti oko 700 radnika što će znatno unaprediti ovaj siromašan kraj i sprečiti nepovoljna demografska kretanja - istakao je Naumov. Prema njegovim rečima veoma je značajna i indirektna korist za domaću industriju pošto se rafinisana borna kiselina najviše koristi u keramičkoj i staklarskoj industriji, proizvodnji izolacionih materijala, poljoprivredi i proizvodnji deterdženata. Planirana proizvodnja, tvrdi Naumov, biće dovoljna da podmiri domaće potrebe, a biće rude i za izvoz. Uz konstataciju da je tenderska procedura koju je propisala Vlada Srbije za dobijanje ovog posla, bila veoma precizna i transparentna komercijalni direktor kompanije Rio Tinto, istakao da će se koncesionar postarati da se u rudniku obezbede kvalitetni i profesionalni uslovi za rad a da će se posebna pažnja usmeriti ka zaštiti životne sredine. On je podsetio da je Rio Tinto, preko svoje ćerka firma Rio Sava, u Srbiji prisutan od 2002. godine i da je dosad u razne poslovne projekte uloženo oko ti miliona evra. Multinacionalna kompanija Rio Tinto zapošljava više desetina hiljada radnika širom sveta, a akcije kompanije se kotiraju na berzama Velike Britanije i Australije. Ova kompanija je najznačajniji proizvođač rude bora u svetu, a spada u red najvećih proizvođača drugih industrijskih minerala. Izvor: "Danas".

Konstituisan Poslovni savet za saradnju sa Češkom Republikom:
Česi grade elektranu u Zaječaru
U Privrednoj komori Srbije juče je konstituisan Poslovni savet za saradnju sa Češkom Republikom. Za predsednika srpskog dela saveta izabran je Vladimir Malbašić, predsednik PK Srema. - Češka je tradicionalni privredni partner Srbije, a međusobni odnosi uglavnom se zasnivaju na robnoj razmeni koja beleži stalni rast, ali je obim izvoza srpske privrede prilično nizak. Srpska privreda izvezla je prošle godine robu vrednu 67,2 miliona dolara, dok je na uvoz potrošeno 193,9 miliona dolara. Najveći izvoznici su U.S.Steel Serbia , Valjaonica bakra Sevojno, MK Komerc , HIP Petrohemija, a uvoznici Auto Čačak, Nelt Beograd, DIN Niš i drugi. U Češkoj Republici posluje oko 40 domaćih firmi, među kojima su Interkomerc, Simpo, Hemofarm - izjavila je Olivera Kiro, sekretar Odbora za ekonomske odnose sa inostranstvom PKS. Svatopluk Čeh, ekonomski savetnik Ambasade Češke Republike u Beogradu naglasio je da su češki privrednici zainteresovani i za ulaganje u delove Elektroprivrede Srbije, proizvodnju industrijskog đubriva, osiguranje i železnicu. Češka firma Moravija energo priprema se za gradnju elektrane u Zaječaru u koju će uložiti 70 miliona evra. Bitan potencijal za saradnju čeških i srpskih privrednika čini i uslužni sektor, u kojem prednjače turizam, saobraćaj i informacione tehnologije. Srbija i Crna Gora nalaze se među osam zemalja koje imaju prioritet u dodeli razvojne pomoći. Tako je prošle godine iz budžeta Češke Republike izdvojeno 3,2 miliona evra za realizaciju projekata u oblasti industrije i trgovine, kao i zaštite životne sredine. Izvor: "Danas".

Povodom odluke Agencije za privatizaciju da ne deponuje akcije Optike oglasila se kompanija Midhal i
Oleg Stupar: Neopravdani strah od ruskog kapitala
Povodom odluke Agencije za privatizaciju da ne deponuje većinski paket akcija preduzeća Optika, čime je ponuda kompanije Midhal investments proglašena neuspelom, oglasio se direktor kompanije Midhal Investments, Oleg Stupar. U izjavi prosleđenoj medijima, on je naveo da je "odluka Agencije da ne deponuje akcije u postupku preuzimanja akcija Optike u suprotnosti sa proklamovanom investicionom politikom, kojom se promoviše privlačenje stranog kapitala i da ceo postupak baca senku na transparentnost i objektivnost preuzimanja Optike." - Ovaj slučaj će sigurno odvratiti veliki broj investitora zainteresovanih za ulaganje u Srbiju. Verujemo da povratak na početak procesa prodaje Optike šteti kompaniji, akcionarima, kao i ugledu Srbije i Crne Gore u međunarodnim okvirima - ističe Stupar izražavajući sumnju da je možda upravo činjenica da su vlasnici Midhala ruske nacionalnosti doprinela da budu ignorisani kao ozbiljni investitori. On podseća da je Midhal Investments deo velikog holdinga koji čine evropske i ruske kompanije. U sastavu holdinga nalazi se i gigant Kontaktor poznat kao vlasnik nekoliko fabrika i proizvodnih pogona širom Rusije i Evrope, a uz to je i partner kompanije Simens. Stupar dodaje da su namere te kompanije bile da nakon preuzimanja Optike očuva proizvodnju, poboljša poslovanje i tržišno učešće preduzeća najpre u Srbiji, a zatim i u inostranstvu. Razmatrana je čak i mogućnost proizvodnje sopstvenih stakala u cilju smanjenja troškova sirovina. Podsetimo da je kompanija Midhall Investments od svih šest ponuđača ponudila najvišu cenu po akciji - 5.581,35 dinara i to za otkup minimum 50 odsto plus jednu akciju, a maksimum 100 odsto akcija, čime bi početna investicija iznosila 317.690.442 dinara, odnosno oko 3,6 miliona evra. Međutim, kako je u vlasništvu Akcijskog fonda bio većinski paket Optike (48 odsto) od odluke te državne institucije zavisila je uspešnost ponude za preuzimanje. Kako se fond odlučio da ne deponuje svoje akcije, ni sve deponovane akcije malih akcionara nisu bile dovoljne da ponuda uspe, jer njihov udeo ne premašuje 31 odsto učešća u ukupnom kapitalu Optike. Izvor: "Danas".

Nemački VAC protiv košarkaša Vlada Divca

Medijska grupa VAC, koja je pre godinu dala ponudu za kupovinu Novosti, zatražila je od državnih organa da na "zakonit način privatizuje ovu domaću novinsku kuću". Srđan Kerim, predstavnik VAC-a u jučerašnjem saopštenju podsetio je da su uz ponudu dali i bankarsku garanciju i da zato očekuju da se prodaja Novosti nastavi tako da nijedan od učesnika ne bude privilegovan. Iako se nijednom rečju u ovom saopštenju ne spominje Vlade Divac, VAC se obratio javnosti, nakon informacija da naš košarkaš kupuje akcije Novosti, preko udela akcionara kompanije u novoosnovanoj firmi. VAC je upozorio da će svako ponašanje protivno postupku privatizacije smatrati narušavanjem "politike otvaranja prema inostranim investitorima", kao i da će u tom slučaju zatražiti od evropskih institucija da reaguju. VAC je inače i suvlasnik i domaće medijske kuće Politika i svih njenih izdanja, a zanimljivo je da ovo vlasništvo nije stekao transparentnim putem iako je kompanija Politika u tom trenutku bila u većinskom privatnom vlasništvu, odnosno poslovala je kao akcionarsko društvo. Činjenica je da akcionari Politike od ove transakcije nisu dobili ni dinara i da ni do danas ne mogu da iznesu svoje akcije na berzu. VAC je, inače, u međuvremenu postao vlasnik i novosadskog Dnevnika, pa bi eventualnom kupovinom Novosti na medijskom tržištu Srbije bio monopolista. Srbija, međutim nema odgovarajući zakon za ovu oblast, pa ne postoji ni strah od sankcija. Inače, zabrana trgovine akcijama Novosti postoji od 20. jula, nakon što je Trgovinski sud iz Beograda doneo privremenu meru kojom zabranjuje državnoj zajednici SCG, kao uknjiženom vlasniku 30 odsto akcija Novosti, da njima raspolaže. Ovo rešenje doneto je posle tužbe Republike Srbije koja tvrdi da je ona, a ne SCG, pravi vlasnik ovoga dela. Međutim, Trgovinski sud je doneo rešenje u korist SCG, ali je javni pravobranilac posle toga podneo žalbu Višem Trgovinskom sudu. Inače, Trgovinski sud je od 10. februara doneo zabranu trgovine i nad sedam odsto akcija Novosti koje su kod PIO fonda. VAC je prošloga juna u ponudi za preuzimanje izrazio želju za kupovinu svih 100 odsto akcija kompanije Novosti. Pravobranilaštvo uknjižava imovinu Vlada Srbije je na jučerašnjoj sednici usvojila "informaciju o statusu nepokretnosti koje koriste Novosti, Borba i Štamparija Borba" i zadužila Republičko javno pravobranilaštvo da u javne knjige i evidenciju nepokretnosti izvrši uknjižbu prava svojine nad nepokretnostima ovih kompanija koje se nalaze na teritoriji Srbije. Ministarstvo privrede je zaduženo da izvrši reviziju vrednosti i vlasničke strukture kapitala kao i titulara akcija ovih kompanija kako bi se utvrdilo vlasništvo državnog kapitala. Ovo ministarstvo je zaduženo i da obustavi sve aktivnosti oko emitovanja akcija ovih firmi dok se ne okonča postupak, navodi se u saopštenju vlade. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta