Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U očekivanju novog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom:
I dalje pod budnim okom eksperata MMF
Miroljub Labus, potpredsednik vlade Srbije, tvrdi da je nova runda pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom o novom aranžmanu već počela i to ne samo zato što je procenjeno da je to potrebno radi podizanja rejtinga zemlje, nego naprosto i zato što na to obavezuju pravila te organizacije. Naime, sve zemlje koje se kod MMF zaduže preko svoje kvote specijalnih prava vučenja podležu svojevrsnoj kontroli eksperata MMF čime se osiguravaju sredstva koja su iz fondova MMF pozajmljena. Kako je Srbija za gotovo 50 odsto premašila svoju kvotu od 467,7 miliona specijalnih prava vučenja, to će svakako morati da ide u neku vrstu moritoring sporazuma i MMF će imati neposrednu mogućnost praćenja ostvarivanja ciljeva ekonomske politike zacrtanih tokom trajanja prethodnog finansijskog aranžmana. Izveštaj MMF napravljen nakon završetka šeste revizije sada već okončanog sporazuma sa Srbijom i Crnom Gorom najbolje pokazuje koliko se u ovoj instituciji drži do ispunjenja datih obećanja. Naime, dobar deo tog izvešataja posvećen je analizi za nas davno zaboravljene 2002. godine i projekcija na osnovu kojih je trogodišnji aranžman zapravo sklapan. Tadašnja vlada je kao ciljeve svoje ekonomske politike koju je MMF trebalo da podrži sa više od 990 miliona dolara, uz dodatnih 700 miliona dolara otpisa duga prema Pariskom klubu, obećala da će inflaciju sa 20 odsto biti svedena na sedam odsto, deficit tekućeg računa plaćanja sa 12,8 na 8,8 odsto, a fiskalni deficit sa 5,7 na 4,2 odsto GDP i sve to uz prosečan rast privredne aktivnosti od 4,8 odsto. Ispostavilo se, međutim, da je 2002. godina završena sa deficitom u javnim finansijama od 4,5 odsto, a potom je, pre svega, zbog čvrstih zahteva MMF u vezi sa suzbijanjem prekomerne tražnje deficit lane preveden u suficit od 0,9 odsto GDP. Praktično, umesto da deficit u bužetskim kasama bude smanjen za 1,5 odsto, on je smanjen 3,5 puta više, odnosno za 5,4 odsto. To se, međutim, nije odrazilo na prosečnu stopu rasta privredne aktivnosti koja je bila čak i veća od projektovanih 4,8 odsto - od 2002.do 2005.godine ostvaren je rast GDP od 5,1 odsto u proseku godišnje. Ova analiza postavljenih ciljeva i stepena njihove realizacije navela je eksperte MMF da priznaju da je, uprkos njihovim sugestijama, u sprovođenju ekonomske politike Srbije bilo dosta oscilacija, neizvesnosti, odstupanja, kolebanja. Kada je crta podvučena, ispostavilo se da je inflacija otišla daleko iznad performansi sa kojima se računalo, da je privredna aktivnost bila dosta neujednačena, da deficit tekućeg računa nije opao kao što je planirano, što se pripisuje prevelikom zaduživanju poslovnih banaka i privrede u inostranstvu koji su time nadomestili nedostatak domaćih izvora kreditiranja. Ono što ne spore, je smanjenje deficita platnog bilansa zemlje ali ga objašnjavaju prevashodno rastom stranih direktnih investciija i naročito tokom prošle godine rastom domaće devizne štednje. Baveći se ocenama kretanja u prethodnoj godini eksperti MMF posebno upozoravaju na to da su neka pozitivna kretanja s početka godine na kraju preokrenuta u negativnom pravcu. To se naročito odnosi na usporavanje smanjenja spoljnotrgovinskog deficita, rast plata, povećanje inostranog zaduživanja. Otuda i njihova ozbiljna ocena o postojanju velikih rizika u ekonomiji Srbije u kojoj je "inflacija stabilizovana na veoma visokom nivou". Podvlačenje crte Kada su na kraju januara 2005. godine svedeni računi, ispostavilo se da ništa nije onako kako je bilo projektovano pre gotovo četiri godine. Prvo, inflacija u 2002. godini nije bila 20 nego 14,2 odsto na godišnjem nivou, a kraj 2005. dočekali smo sa inflacijom od od 16,6 odsto. Drugim rečima, umesto da inflacija bude snižena za 13 odsto, ona je povećana za 2,4 odsto. Na računu tekućih plaćanja krajnji deficit u odnosu na projekciju iz maja 2002. godine nije bio mnogo veći - tek 0,1 odsto i iznosio je 12,9 odsto GDP. Na kraju 2005.godine sveden je na 10,8 odsto GDP, umesto da bude spušten na 8,8 odsto GDP kako je bilo projektovano. Dakle, i ovde je došlo do odstupanja u odnosu na plan i umesto da deficit bude smanjen za četiri odsto, zabeleženo je smanjenje od 2,7 odsto. Izvor: "Danas".

U Hemijskoj industriji Župa juče je nakon 11 meseci pauze pokrenuta proizvodnja pesticida i aditiv
Start sa dugom od 10 miliona evra
U hemijskoj industriji Župa juče je, nakon gotovo godinu dana, ponovo pokrenuta proizvodnja pesticida, aditiva i premisa za stočnu hranu, a za deset dana počeće utakanje hlora u boce i kontejnere. Kako je za Danas izjavio privremeni zastupnik kapitala u Župi, Miroljub Milojević, koji je na tu funkciju došao 28. novembra prošle godine, ubrzano se radi na konsolidaciji firme, ali će oporavak potrajati više meseci. - Dug prema inostranim partnerima i domaćim dobavljačima premašuje 10 miliona evra. S druge strane, Župa potražuje oko 365 miliona dinara, na ime nenaplećene realizacije velike količine pesticida koji su "napustili" fabriku i otišli u fantomske firme. Račun preduzeća je i dalje u blokadi zbog minusa od 164 miliona dinara. Ništa bolja situacija nije ni kada je reč o dugovanjima prema radnicima kojima zarade nisu isplaćene za poslednjih 17 meseci. Zbog neizmirenih obaveza firmi je bio isključen telefon, priključak na gas, a svim vozilima u voznom parku istekla je registracija - kaže Milojević. Prema njegovim rečima, već se krenulo sa izmirivanjem obaveza. Prioritet su imali radnici kojima je isplaćena zarada za januar i pola akontacije za septembar prošle godine. Takođe, izmireni su i računi za telefon (1,1 milion dinara), regulisano je snabdevanje gasom i delimično aktiviran vozni park. Porezi i doprinosi na lične dohotke, takođe se redovno izmiruju od početka ove godine, dok su prošlogodišnja potraživanja za ove namene izmirena za dug do polovine novembra. Najavljući naredne aktivnosti, Milojević je istakao da je u toku izrada socijalnog programa za oko 600 radnika koji će biti proglašeni tehnološkim viškom. Veći deo se već sada nalazi na prinudnom odmoru, jer ne postoji potreba za njihovim radnim angažovanjem. Imajući u vidu taj problem, država je već najavila da će subvencionisati isplatu otpremnina u iznosu od 100 evra po godini radnog staža. Milojević naglašava će njegova uloga biti da sačuva imovinu države (koja u kapitalu firme učestvuje sa 85 odsto), pokrene proizvodnju i pripremi je za privatizaciju koja bi trebalo da se okonča do 1. jula 2007. godine. Na pitanje, kako je pribavljen novac za izmirivanje obaveza, Milojević kaže da je bez obzira na sve Župa jaka firma, i da na zalihama ima dosta proizvedene robe. Osim toga, država je odobrila subvenciju u iznosu od pet miliona dinara. Kako je otkriveno da je šteta veća nego što se pretpostavljalo, uprava Župe obratila se policiji sa zahtevom da se utvrde sve fantomske firme preko kojih je bivša vlasnica "isisavala kapital". Podsetimo da je u Hemijskoj industriji Župa proizvodnja prekinuta zbog štrajka početkom marta prošle godine, kada su zaposleni tražili isplatu tada šest zaostalih zarada. Početkom leta Agencija za privatizaciju raskinula je ugovor o kupoprodaji većinskog kapitala sa kupcem firmom Vektra M (čiji je vlasnik Violeta Josifova) zbog neispunjenja ugovornih obaveza, a tu odluku potvrdio je i Trgovinski sud u Beogradu krajem prošle godine. Izvor: "Danas".

Ministarstvo privrede: Sumnjivo udruživanje "uz proviziju"

Povodom sve učestalijih oglasa i poziva na udruživanje u asocijacije građana radi upisa akcija oglasilo se Ministarstvo privrede upozoravajući da je takav vid organizovanja "u suprotnosti sa svim pozitivnim propisima kojima je regulisana oblast privatizacije" i da takva udruženja imaju za cilj "sticanje materijalne koristi - kroz članarinu ili naplaćivanje saveta i administrativnih troškova". Ministarstvo podseća građane da prema Zakonu o privatizaciji nije potrebna bilo kakva vrsta upisa, formiranja lista, ili plaćanje provizije. "Zakon predviđa postojanje Privatizacionog registra u kome se evidentira 15 odsto akcija preduzeća koja se privatizuju primenom metoda javnog tendera. Te akcije će biti besplatno podeljene u roku od dve godine od završetka privatizacije koja treba da se okonča 2007. godine. Dakle, rok za besplatni upis akcija će početi da teče od 2009. godine. Pravo na sticanje tih akcija imaće državljani Republike Srbije koji su navršili 18 godina starosti zaključno sa danom stupanja na snagu odluke o prenosu akcija građanima bez naknade, koju tek treba da donese Vlada Srbije - ističe se u saopštenju Ministarstva privrede i dodaje da je o pojavi tzv. "agencija" ili "udruženja" uz "proviziju" već obavešteno Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta