Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Labus: Srbija za zonu slobodne trgovine Balkana

Srbija podržava inicijativu Evropske komisije za stvaranje jedinstvene zone slobodne trgovine na zapadnom Balkanu, izjavio je juče u Briselu potpredsednik srpske vlade Miroljub Labus, koji je zatražio i liberalizaciju viznog režima od Evropske unije (EU). Labus je, posle susreta s evropskim komesarom Benitom Ferero-Valdner rekao da je predložio i da se odmah potpuno aktiviraju postojeći bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini, ne čekajući da sve zemlje regiona potpišu sporazume o stabilizaciji i pridruživanju. Labus je zatražio da EU bar uvede znatne olakšice za poslovne ljude regiona, da bi zona slobodne trgovine postala i od EU željeni "opipljiv korak" ka ubraznom pridruživanju zapadnog Balkana evropskim strukturama. Predlog o formiranju zone slobodne trgovine sadržan je u platformi Evropske komisije za ministarski sastanak EU-Zapadni Balkan, u martu, i Labus je istakao da je srpska strana "veoma zadovoljna što EU ponavlja svoju odlučnost da podrži proces iz Soluna, a to znači evropsku perspektivu svih zemalja zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju i Crnu Goru". On je dodao da je s evropskom komesarkom razgovarao i o praktičnim merama za realizaciju te strategije i preneo predloge Srbije o merama kako bi to tržište na Zapadnom Balkanu bilo efikasnije, uključujući liberalizaciju režima viza. - Naše je mišljenje da nema slobodne trgovine ukoliko ljudi, ili bar poslovni ljudi, ne mogu slobodno da putuju. To je prepreka za slobodnu trgovinu i ako se ona brzo ne ukloni, nećemo imati pune efekte slobodne trgovine. Srbija preuzima obavezu da unapredi i političku stabilnost i klimu za investiranje i da na taj način privučemo i evropske investitore. Ali od Evropljana očekujemo da uklone te barijere za slobodnu trgovinu koje postoje. Srbija je načelno za to da se formira jedno jedinstveno tržište, a ne da imamo bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini. Ali mi tražimo da se, dok se to ne formira, postojeći bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini u potpunosti realizuju - naglasio je Labus. Zagreb: Predlog EU politički, a ne ekonomski koncept - Najnoviji prijedlog Evropske komisije o formiranju prostora slobodne trgovine zemalja zapadnog Balkana podigao je Hrvatsku na noge. Hrvatska gospodarska komora (HGK) ocjenila je da je prijedlog Evropske komisije više politički, a manje ekonomski koncept, te da je u ekonomskom smislu "opravdano govoriti o trgovačkoj zoni zemalja tzv. zapadnog Balkana u kontekstu organizacije CEFTA (Zona slobodne trgovine srednje Evrope), čiji je Hrvatska član. U saopćenju HGK upozorava se da je u političkom smislu koncept trgovačke zone na zapadnom Balkanu opasan, jer pokazuje da EU ni danas nema jasnu koncepciju oko rješavanja pitanja odnosa, prije svega Srbije i Crne Gore, statusa Kosova i Bosne i Hercegovine, ali i dinamike priključenja tih zemalja EU. Izvor: "Danas".

Saša Vučić, lobista Gazproma:
Vladini tajkuni stopirali ugovor sa Rusima
Saša Vučić, lobista Gazproma, optužio je Vladu Srbiju da namerno nije htela da sklopi sporazum sa tom ruskom kompanijom o izgradnji skladišta gasa u Banatskom Dvoru kako bi omogućila Vojinu Lazareviću i Vuku Hamoviću da zarade milijarde dolara. Vučić, koji više od dvadeset godina živi i radi u Švedskoj i Češkoj, istakao je da je u taj posao bila uključena i ruska Vlada i da razočaran odlukom Vlade Srbije, predsednik Rusije Vladimir Putin svojevremeno nije hteo da primi premijera Koštunicu. - Da je taj posao bio realizovan cena gasa bila bi garantovana, 125 dolara po kubnom metru. Umesto toga Srbija danas, uz blagoslov ministra finansija Mlađana Dinkića, kupuje direktno gas od Vojina Lazarevića i Vuka Hamovića i plaća više od 300 dolara po kubnom metru - rekao je Vučić na konferenciji za novinare DHSS, napominjući da nije član ni jedne stranke. On je za prekid pregovora sa tom firmom optužio ministra finansija Mlađana Dinkića, šefa kabineta premijera Aleksandra Nikitovića i direktora NIS Željka Popovića. Vučić je naveo su pregovori o izgradnji skladišta u Banatskim Dvoru bili gotovo završeni u novembru 2003. godine, ali se čekalo na novog ministra finansija zbog toga što je trebalo da se skladište gradi sa 200 miliona dolara koje je bivši SSSR dugovao bivšoj SFRJ. Prema njegovim rečima bilo je dogovoreno da se otpiše 240 miliona duga Srbije prema Gazpromu i 60 miliona dolara duga prema Slovačkoj, kao i da ruska kompanija investira 300 miliona dolara. To bi, kako ističe Vučić, rezultiralo upošljavanjem oko pet hiljada ljudi, a nakon sedam godina Gazprom bi svojih 50 odsto vlasništva prepustio Srbiji. Skladište bi za samo dve godine, prema njegovoj proceni vredelo, oko dve i po milijarde dolara. NIS: Bez komentara Beograd - U Naftnoj kompaniji Srbije nisu želeli da komentarišu optužbe biznismena Saše Vučića izrečene na račun predsednika Uparvnog odbora te kompanije Željka Popovića. "NIS nema nikakav kometar na optužbe Vučića", rečeno je agenciji Beta u toj kompaniji. EFT: Nebulozne optužbe Beograd - Kompanija za trgovinu strujom Enerdži fajnansing tim (EFT) ocenila je juče da su optužbe Vladana Batića i biznismena Saše Vučića na račun suvlasnika te kompanije Vuka Hamovića "nebulozne". "Nebulozne izjave Batića i njemu bliskih ‘biznismena’ ne komentarisemo", rekao je agenciji Beta direktor za komunikacije EFT Nenad Savić. On je naglasio da se EFT isključivo bavi trgovinom struje i da trenutno radi na projektu izgradnje termoelektrane Stanari kod Doboja u Republici Srpskoj. Izvor: "Danas".

Vlada Srbije usvojila program rada Fonda za razvoj:
Za oživljavanje proizvodnje devet milijardi dinara kredita
Vlada Srbije usvojila je na jučerašnjoj sednici program rada Fonda za razvoj. Zbog finansijske discipline koja je podignuta na mnogo viši nivo, Fond će i bez sredstava iz budžeta, privrednim subjekima moći da odobri kredite u vrednosti od devet milijardi dinara što je za trećinu više nego u 2005. - izjavio je na konferenciji za novinare Predrag Bubalo, ministar privrede. Prema njegovim rečima, kamatne stope na kredite kretaće se od jedan do tri odsto, zavisno od regiona i stepena nerazvijenosti. Preduzeća iz nerazvijenih opština mogu da računaju na 80 odsto sredstava Fonda za razvoj, uz kamatu od jedan odsto, dok će ostalima pozajmice biti odobravane uz kamate od tri odsto. - Vlada je usvojila informaciju o davanju odobrenja Vlade za zaključivanje ugovora o kreditu između Erste banke i Fonda za razvoj. Erste banka je privatizovala Novosadsku banku i kao gest dobre volje ponudila je Fondu za razvoj povoljan kredit od 40 miliona evra na sedam godina sa jednom godinom grejs perioda i kamatnom stopom od 4,5 odsto. Ova sredstva će biti isključivo korišćena za podsticaj izvoza - kazao je Bubalo. Vlada je, kako je rekao, usvojila Program korišćenja sredstava za podsticanje regionalnog razvoja, odnosno kreditiranje podsticanja zapošljavanja i oživljavanja proizvodnje u gradu Kragujevcu, opštinama Bor i Vranje i 13 najnerazvijenijih opština u Srbiji - Barajevo, Bosilegrad, Vlasotine, Žagubica, Lebane, Majdanpek, Medveđa, Niška Banja, Preševo, Svrljig, Sjenica, Trgovište, Tutin i Bujanovac. Radomir Naumov, ministar rudarstva novinarima je kazao da je doneta Odluka o utvrđivanju energetskog bilansa Srbije za 2006. On je kazao da je energetska situacija u Srbiji "stabilna" što kako je rekao znači da EPS proizvodi dovoljno struje. Prema rečima ministra poljoprivrede Ivane Dulić- Marković, Vlada je usvojila i uredbe o raspodeli i korišćenju podsticajnih sredstava za investiranje u poljoprivredu i o korišćenju podsticajnih sredstava za unapređenje sela u 2006. Dve milijarde dinara predviđeno je za unapređenje stočarstva, izgradnju skladišnih kapaciteta i kupovinu nove poljoprivredne opreme i mehanizacije... Kako je kazala ministar poljoprivrede, planirano je da 750 miliona dinara bude investirano u raznovrsne vidove proizvodnje i aktivnosti koje doprinose unapređenju sela. Izvor: "Danas".

Evropska agencija za rekonstrukciju prenela na Vladu Srbije vlasništvo nad Revolving kreditnim fond
Za podršku preduzetništvu 26,4 miliona evra
Uspešno četvorogodišnje upravljanje Narodne banke Srbije sredstvima Revolving kreditnog fonda koji je svojim donacijama 2001. godine osnovala Evropska agencija za rekonstrukciju, kvalifikovalo je Srbiju da u vlasništvo Vlade ova agencija EU prenese vlasništvo nad fondom vredno 26,4 miliona evra. - Evropska agencija za rekonstrukciju veoma je zadovoljna što Revolving fond predaje u ruke Vladi Srbije i veruje da će Fond i u narednom periodu predstavljati podršku sektoru malih i srednjih preduzeća kome su kreditna sredstva i te kako potrebna da bi se razvijao željenim tempom - izjavio je na konferenciji za novinare Danijel Đuglaris, šef EAR u Srbiji. Podsećajući da je u poslednjih pet godina Evropska komisija dodelila Srbiji više od 75 miliona evra pomoći namenjene osim za razvoj preduzeća i za obuku zaposlenih i menadžera, ali i druge programe zapošljavanja, pozdravljajući sam čin predaje vlasništva nad Fondom Vladi Srbije, Esmeralda Hernandes Aragones, predstavnik Evropske komisije u SCG ocenila je da je reč o prekretnici u odnosima sa Srbijom čija je Vlada pokazala nizom učinjenih poteza da joj je razvoj malih i srednjih preduzeća u fokusu pažnje. Njene reči potvrdio je i ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić koji je naglasio da je 85 odsto svih odobrenih kredita iz Revolving fonda iskorišćeno za nabavku opreme što potvrđuje tezu da su odobreni krediti koji su u proseku iznosili po 93 hiljade evra i te kako iskorišćeni za otvaranje novih radnih mesta ali i povećanje konkurentne sposobnosti srpske privrede. Viceguverner NBS Ana Gligorijević naglasila da je raduje što je NBS opravdala očekivanje EAR i pokazala da je dobro administrirala, upravljala i nadzirala korišćenje kredita iz tog Fonda. - Početni kapital Fonda je za četiri godine uvećan sa 15 na 26,4 miliona evra, što će omogućiti novim korisnicima da se uključe u program kreditiranja. Značajno je i to što su dobri rezultati pokazani u radu sa Revolving fondom doprineli da država dobije i kreditnu liniju EBRD i italijanske vlade, a ta konkurencija je doprinela padu kamata na srpskom tržištu - naglasila je Gligorijević dodajući da će NBS i dalje biti agent države u Fondu. Izvor: "Danas".

„Planum“ u Maroku izgubio 10 miliona dolara:
Posao propao zbog države?
Premijer Maroka Drif Žetu obećao je podršku našim građevinarima i istakao zainteresovanost marokanske državne kompanije za fosfate za privatizaciju Hemijske industrije „Prahovo“, kaže za „Blic“ ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić. Objašnjavajući šta znače specijalni odnosi sa Marokom, Parivodić podseća da je aktuelna vlast 2004. godine opozvala odluku o priznavanju Zapadne Sahare, a koju je još 1984. godine donela Vlada SFRJ. Nakon dve decenije nepostojanja diplomatskih odnosa, kao gest dobre volje vlada Maroka prihvatila je da podrži naša građevinska preduzeća na poslovima izgradnje mreže autoputeva u toj zemlji. Prema Parivodićevim rečima, specijalni odnosi jesu odnosi posebnog prijateljstva poput onih koji su nekada postojali među članicama Pokreta nesvrstanih. - Ako oni pomognu našim građevinarima da dobiju poslove u Maroku i drugim afričkim zemljama, onda i mi moramo voditi računa o njihovim interesima. A to je, pre svega, zainteresovanost njihove državne kompanije za fosfate za učešće u privatizaciji Hemijske industrije u Prahovu - kaže Parivodić ističući da je ta marokanska kompanija, sa 40.000 zaposlenih, 30 odsto učešća u svetskom tržištu i tri milijarde dolara izvoza u 2005, jedan od najvećih svetskih proizvođača fosfata. Na pitanja kakva je to podrška marokanske vlade kad je zemunski „Planum“ nedavno izgubio deo već dobijenog posla na gradnji deonice autoputa Kazablanka-Marakeš, Parivodić kaže da ne zna zbog čega se to dogodilo, ali da je „Planum“ zapravo probio led jer je dobio posao vredan 50 miliona dolara, i to u vrlo jakoj konkurenciji. Prema nezvaničnim izvorima, Marokanci nisu bili zadovoljni ni kvalitetom puta koji je uradio „Planum“, posebno činjenicom da su na pojedinim delovima postavljene zarđale metalne konstrukcije. Odšteta direkciji za puteve Maroka biće izmirena tako što će „Planum“ besplatno izgraditi deo puta koji mu je naknadno dodeljen, a vrednost tih „besplatnih“ radova iznosi 10 miliona dolara. - Mi smo u Maroku nastupali bez pomoći države, prepušteni sami sebi. Bankarske garancije su zakasnile i mi zbog toga nismo ispoštovali ugovoreni rok. Dakle, podrška države je nula - kaže Lazar Milinković, tehnički direktor „Planuma“. Stručnjak za strana ulaganja Milan Kovačević smatra da odnose među država, ma koliko oni bili specijalni, ne treba fetišizirati. - Ekonomski odnosi među državama vrlo su jednostavni, i tu nema mnogo šta da se doda. Ali taj spoj građevinara i „Prahova“ nije mnogo logičan. Jer mi za rad naših građevinara treba da dobijemo pare. A i za fabriku u Prahovu, ako je prodamo, takođe treba da dobijemo pare - kaže Kovačević. I na kraju, o tim specijalnim odnosima govori i činjenica da je premijer Maroka Drif Džetu do juče bio direktor državne kompanije za fosfate. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta