Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbijagas zatražio od Vlade Srbije poskupljenje gasa na 19,72 dinara po kubiku:
Ukrajinci kradu gas namenjen Srbiji
Srbija se još uvek nalazi u režimu redukovane isporuke gasa iz Rusije, pa umesto 10 miliona kubnih metara gasa dnevno stiže oko 8,6 miliona kubika. Dešava se nešto što nije pod našom kontrolom, odnosno izvesne količine gasa uzima Ukrajina. To ne pogađa samo nas, već i Grčku, Tursku i Italiju, koje su takođe u režimu redukovane isporuke - izjavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Miloš Tomić, generalni direktor Javnog preduzeća Srbijagas i dodao da je od Vlade Srbije zatraženo da odobri poskupljenje gasa za stanovništvo sa 15,11 na 19,72 dinara po kubnom metru. Prema njegovim rečima, kapaciteti kojima su opterećeni tranzitni gasovodi nikada nisu bili veći, jer Gazprom želi da puštanjem velikih količina gasa u cevi zadovolji sve svoje potrošače. Tomić je podsetio da je prilikom prošlonedeljne posete zamenika predsednika Gazproma Aleksandra Medvedeva dobijeno obećanje da će se snabdevanje gasom stabilizovati, ali do toga nije došlo. Srbiji je, prema Tomićevim rečima, ostalo da jedino svakodnevnom diplomatskom aktivnošću, pre svega kroz kontakte s ambasadama Ukrajine i Rusije, pokuša da utiče na rešenje krizne situacije. Tomić je naglasio da će za oko mesec dana skladište gasa Banatski Dvor biti izdvojeno iz sastava Srbijagasa a da će strateški partner za izgradnju podzemnog skladišta biti dobijen nakon tendera na kome će moći da učestvuju svi zainteresovani. - Deo poslova u vezi sa izgradnjom skladišta gasa Banatski Dvor biće završen do jula ili avgusta ove godine. Nakon toga sledi ubacivanje 100 miliona kubika gasa koji će se koristiti naredne zime ukoliko isporuka prirodnog gasa iz Rusije bude smanjena. Završetak prve faze izgradnje skladišta Banatski Dvor omogućilo bi skladištenje oko 300 miliona kubika gasa, što su zalihe za potrošnju od mesec dana. U drugoj fazi izgradnje biće uloženo još oko 80 miliona dolara kako bi se kapacitet podigao na 800 miliona kubika gasa. Izvor: "Danas".

Smanjenje budžetskih rashoda najveći izazov za fiskalnu politiku, procenjuju u NBS:
JELAŠIĆ: Moramo se navići na veću fluktuaciju dinara
Poslovne banke u Srbiji odobrile su prošle godine 150,9 milijardi dinara više kredita nego godinu dana ranije. Praktično,svakog meseca bilo je obezbeđeno 12,5 milijardi dinara više sredstava za kredite. Ono što je pritom posebno značajno jeste da je prvi put glavni izvor kreditiranja bila domaća štednja, i to ona u devizama, a ne zaduživanje banaka u inostranstvu - rekao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić. Uz napomenu da je privreda pokazala znake pregrejane tražnje, on je naglasio da je centralna banka, naročito u poslednjem kvartalu prošle godine, na sve izazove odgovorila pojačanim merama restriktivne monetarne politike čiji će se rezulati videti tek u prvom kvartalu ove godine. Prema najavama guvernera januarska inflacija bi trebalo da bude između 0,5 i 0,7 odsto, a već najavljeno poskupljenje nafte i lekova moglo bi da "osigura" inflaciju u februaru od minimum 0,5 odsto. Nabrajajući ono što je iz svog domena učinila NBS, Jelašić je posebno apostrofirao činjenicu da kurs nije korišćen kao nominalno sidro za obaranje inflacije objašnjavajući da su na vrednost dinara banke uticale sa čak 61 odsto, a NBS sa 39. - Ogromna ponuda deviza pred novogodišnje praznike samo je zahvaljući NBS, koja se pojavila kao kupac, sprečila da kurs sklizne ispod nivoa od 85,5 dinara za evro, kao što i sada prodajom deviza centralna banka sprečava daleko brže klizanje dinara - kaže Jelašić napominjući da će takva politika biti nastavljena i u ovoj godini, ali da se svi moramo navići na veću fluktuaciju domaće valute. Ističući da je inflacija od 17,7 odsto u 2005. godini značajno premašila projektovanu, Diana Dragutinović, viceguverner NBS potencirala je da je priliv kapitala od oko tri milijarde evra najviše doprineo rastu monetarnih agregata pa samim tim i agregatne tražnje, uprkos tome što je NBS repo operacijama i trajnim prodajama hartija od vrednosti sterilisala 18,1 milijardi dinara, a podizanjem stope obavezne rezerve 96 milijardi dinara. - Priliv kapitala iznad deficita platnog bilansa, a upravo nam se to dogodilo lane, podgreva tražnju i monetarna politika nije u stanju da sama to pitanje reši - tvrdi Dragutinović dodajući da je uloga fiskalne politike i dalje ključna sa stanovišta inflacije. Dragutinović je podsetila da je lane ostvaren suficit od 1,9 odsto BDP i dodala da se Vlada obavezala da celokupan iznos prihoda iznad planiranih, uštedi. Međutim, rast državnih depozita od 34 milijardi dinara u uslovima priliva po osnovu privatizacije, donacija i zaduživanja u inostranstvu od gotovo 55 milijardi dinara značilo je upumpavanje dodatnih dvadesetak milijardi dinara u monetarni sektor. Stoga je smanjenje rashoda budžeta, po oceni Dragutinović, najveći izazov za fiskalnu politiku u ovoj godini. Spoljni dug premašio 13 milijardi evra Ukupan nivo spoljnog duga Srbije je u 2005. godini porastao za 3,3 milijarde evra i sada iznosi 13,1 miljardi evra. Međutim, dok je javni spoljni dug uvećan za samo 500 miliona evra, privatni spoljni dug zabeležio je skok od 1,7 milijardi evra, što je i dovelo do povećanja učešća privatnog duga u ukupnom zaduženju sa 32,3 odsto u 2004. na 40,6 odsto u prošloj godini. Izvor: "Danas".

Predsednik IV APV Bojan Pajtić podržao predlog Privredne komore Srbije o otpisu dugova preduzeća:
Po uzoru na Pariski i Londonski klub poverilaca
Predsednik Izvršnog veća Vojvodine Bojan Pajtić podržao je inicijativu koju je Privredna komora Srbije uputila Vladi Srbije da se dugovi preduzeća prema bankama koje su postale državno vlasništvo na regulišu u skladu sa dogovorom o otpisu duga prema Pariskom i Londonskom klubu poverilaca. - Tako bi pod ravnopravnim uslovima i država i privreda regulisali svoje dužničke obaveze. Osim toga, predlog PKS bi i mnogim vojvođanskim firmama, kao što su Hemofarm, Sintelon, Toza Marković, Livnica, Potisje i druge, omogućio da uspešno servisiraju svoje obaveze, izjavio je Pajtić u razgovoru sa predsednikom Privredne komore Srbije Slobodanom Milosavljevićem i predsednikom Privredne komore Vojvodine Nikolom Stojšićem. Milosavljević je istakao da bi država, kao većinski vlasnik u bankama u kojima je stekla akcije po osnovu konverzije potraživanja, trebalo da isti model otpisa i reprograma duga primeni i prema krajnjim dužnicima poverilaca Pariskog i Londonskog kluba, a to znači otpis 66 odsto duga prema Pariskom klubu i 62 odsto prema Londonskom klubu. Na taj način bili bi stvoreni uslovi da se uredno servisiraju dugovi, što bi ujedno bilo i pravedno rešenje koje bi obezbedilo rasterećenje privrede i njen oporavak. Na sastanku u IV APV dogovoreno je da se podrže i sinhronizuju akcije na projektima u kojima Vojvodina učestvuje u okviru Evroregije Dunav-Kriš-Moriš-Tisa. Jedan od tih projekata jeste osposobljavanje reke Begej za plovidbu i rečni transport. Dogovoreno je da na tom projektu zajedno rade pokrajinska vlada i PKV I PKS. Izvor: "Danas".

Lekovi poskupeli, neki i za 14 odsto:
Domaći proizvođači kažu da je ovo samo početak otklanjanja razlike koja postoji između cene medikamenata kod nas i u zemljama okruženja
Svi domaći lekovi poskupeli su u proseku za osam odsto, dok je cena stranih lekova povećana za četiri odsto. Novi cenovnik usvojila je Republička vlada pre dva dana, a nove cene će biti primenjivane od kraja sledeće sedmice. Iako nije prošlo ni pola godine od poslednjeg poskupljenja, medikamentima je ponovo povećana cena. Domaći proizvođači lekova kažu da je ovo samo početak otklanjanja razlike koja postoji između naših i cene lekova u zemljama okruženja - Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji... Uredbom koja je stupila na snagu ne pravi se razlika između domaćih i stranih lekova - jer su svi poskupeli. - Lekovi, čija je cena na veliko niža za 35 odsto od prosečne cene u pomenutim zemljama, koje se nalaze na pozitivnoj listi lekova i plaća ih Republički zavod za zdravstveno osiguranje, poskupeće 14 odsto, dok će lekovi čija je cena na veliko iznad 35 odsto i takođe se nalaze na pozitivnoj listi lekova, poskupeti četiri odsto. Najvećem broju naših proizvoda cene će biti povećane samo za četiri odsto. Ostali lekovi koji se ne nalaze na pozitivnoj listi poskupiće linearno za četiri odsto - objašnjava dr Dragan Marisavljević, predsednik grupe domaćih proizvođača lekova u Privrednoj komori, i dodaje da je ovo prvi put da se različito vrednuju lekovi na pozitivnoj listi od onih koji se nalaze u slobodnoj prodaji. On kaže da naša zemlja do avgusta 2009. godine mora da prilagodi domaću industriju evropskim standardima, a to znači da mora da bude ispravljena i razlika u ceni lekova koji su sada tri puta jeftiniji od istih u zemljama okruženja. - Procenili smo da je domaćim proizvođačima lekova potrebno više od 100 miliona evra da bi domaću proizvodnju lekova prilagodili evropskim standardima. U više navrata vodili smo razgovor s Vladom Srbije. Grupacija koju čije domaći proizvođači lekova predložila im je da se kroz petogodišnji period otklone sve razlike da bi 2009. godine cene lekova doveli na evropski nivo. Fabrike vrhunskog kvaliteta prave se više godina tako da se u naredne tri godine ogroman novac mora uložiti u unapređenje tehnologije farmaceutske industrije. Sva dosadašnja poskupljenja uglavnom predstavljaju usklađivanje sa kursom evra. Važno nam je da se steknu uslovi kako bismo počneli sa investiranjem - kaže dr Marisavljević. On je najavio da ukoliko inflacija tokom ove godine bude veća od tri do četiri odsto, biće i novog poskupljenja lekova. Cene lekova poslednji put su povećane avgusta prošle godine i tada su i domaći i strani medikamenti poskupeli za tri odsto. Ovim povećanje cena proizvođači lekova bili su nezadovoljni jer cene pre toga nisu menjane od 2001. godine, a od tada - "skočio" je evro, povećane su carine i putarine, poskupeli su energenti... Razlika u ceni "Hemofarmov" hemomicin pre poskupljenja mogao se u apotekama kupiti za 370,9 dinara, a ubuduće će građani ovaj lek plaćati oko 420 dinara, dok isti "Plivin" proizvod, sumamed, košta oko 1.080 dinar. "Galenikin" bensedin koštao je 35,20, njegova nova cena je oko 37 dinara, dok će se zamena, "Krkin" lek apaurin, u apotekama prodavati za oko 75 dinara. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta