Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
POLOVINOM MARTA TENDER ZA PRIVATIZACIJU 14. OKTOBRA:

Agencija za privatizaciju Srbije će polovinom marta ponovo raspisati tender za privatizaciju 54,79 odsto kapitala Industrije mašina i komponenata 14. oktobar iz Kruševca. Predsednik Samostalnog sindikata 14. oktobra Ljubiša Velimirović podsetio je da prethodni tender, koji je raspisan novembra 2004. godine, nije uspeo jer niko nije otkupio tendersku dokumentaciju. Izvor: "Danas".

Danas se očekuje završetak trogodišnjeg aranžmana sa MMF:
Srbiji je potreban novi sporazum
Srbiji je potreban nov sporazum sa Međunarodnim monetarnim fondom s obzirom na to da on povećava njen rejting u svetu, ali ne u formi koja je bila primenjena kod sklapanja postojećeg trogodišnjeg finansijskog aranžmana, često su u poslednjih nekoliko meseci ponavljali zvaničnici srpske Vlade ne nagoveštavajući kada će zvanično od MMF zatražiti početak pregovora na tu temu. I danas, kada se očekuje da će Bord direktora MMF pozitivno oceniti izveštaj Misije MMF za Srbiju i Crnu Goru o šestoj reviziji trogodišnjeg aranžmana, čime se praktično sklapaju korice čitavog sporazuma sklopljenog maja 2002. godine, ova dilema nije razrešena. MMF zvanično tvrdi da samo od vlada Srbije i Crne Gore zavisi kada će ovu inicijativu pokrenuti. Guverner NBS Radovan Jelašić objašnjava da takvih inicijativa do sada ni «usmeno ni pismeno nije bilo, a trebalo je», a članovi Vlade Srbije se ne upuštaju u procene kada će zvaničan zahtev biti poslat u Vašington. Ali, ako je suditi po izjavi ministra finansija Mlađana Dinkića, to bi moglo da se desi tek pošto bude poznat ishod referenduma u Crnoj Gori, kako bi se kao što je rekao »znalo sa kojom državom MMF treba da pregovara», mada se MMF u tome i do sada dobro snalazio pregovarajući sa Srbijom i Crnom Gorom kao «potpuno nezavisnim privrednim sistemima». To im je, prema sopstvenom priznanju, stvaralo male teškoće tek kada je trebalo sačiniti konačni izveštaj za sednicu Borda direktora jer je samo tu figurirala državna zajednica, ali i tada sa «dva posebna podizveštaja». U očekivanju zvaničnog zahteva vlada iz Beograda i Podgorice za sklapanje novog aranžmana u formi ili stand by ili post moritoriga, vest iz Vašingtona o završetku postojećeg trogodšnjeg finansijskog aranžmana koji je devizne rezerve podupreo sa skoro milijardom dolara, za srpske zvaničnike je iznad svega važna zbog toga što donosi i dodatni otpis od 700 miliona dolara duga prema poveriocima Pariskog kluba. Prihvatajući naime 2002. godine da Srbiji otpišu deo duga, vlade najvećih evropskih država su se dogovorile da 51 odsto duga otpišu odmah, a u nastojanju da ohrabre tadašnju vladu u najavljenim reformama, ugradile su u sporazum i «šargarepu» o dodatnom otpisu 15 odsto duga ukoliko Srbija bude u život sprovela ono našta se obavezala sklapajući sporazum sa MMF. Procenjujući da sa krhkom makroekonomskom stabilnošću koja je obezbeđena u prvih godinu i po dana sprovođenja reformi, zahvaljujući i podršci koju je dao MMF kroz jednogodišnji aranžman sklopljen 2001. godine, Srbija neće biti u stanju da uđe u duboke, a nužne, strukturne reforme sam MMF je predložio trogodišnji finansijski aranžman težak 995 miliona dolara. Ta finansijska pomoć stvaranju stabilnih deviznih rezervi zemlje trebalo je da obezbedi pre svega stabilnost domaće valute, što je i postignuto. Sve ostalo bilo je na vladama obe države članice koje su, to treba posebno naglasiti, same predlagale, a MMF to prihvatao, redosled poteza koje će činiti kako bi jačale makroekonomsku stabilnost i smanjivale deficite u bilansima koji su bili evidentni. Ta činjenica je posebno važna zbog toga što je na nju često Misija MMF tokom prethodne tri godine često podsećala tražeći od vlasti u Beogradu i Podgorici da ispune ono našta su se obavezale. Svako odugovlačenje, oklevanje ili odustajanje od ulaska u nužne strukturne promene, bilo je propraćeno opomenama iz Vašingtona, koje su u našoj javnosti ne tako retko doživljavane kao ultimatumi i ucene. Naročito je taj pritisak bio očit na Srbiju od polovine 2004. godine jer je procenjeno da zbog populizma postoji opasnost da dogovoreni kurs reformi bude u velikoj meri napušten. Zaostatak u ostvarivanju dogovorenih ciljeva rezultirao je na kraju zahtevom Srbije za polugodišnjim produženjem roka za okončanje sporazuma, ali se ispostavilo da i taj novi rok nije bio dovoljan da bi se MMF uverio da će vlada u Beogradu, pošto sa Podgoricom nije bilo nikakvih problema, ispoštovati sve ono što je obećala prilikom poslednje posete čelnika MMF. Tek analiza politike u javnim finansijama tokom 2005. godine i rezultati koji su na tom planu postignuti, koja je tokom januara poslata u Vašington, bila je kako se i očekivalo ta koja je presudno uticala na stav Borda direktora MMF o završetku aranžmana. A šta će biti dalje, koliko i kako će MMF biti uključen u dalje tokove reformi, ostaje da se vidi. Izvor: "Danas".

Divac: Ne odustajem od investiranja u Novosti

Košarkaš Vlade Divac, izjavio je da želi da ostane "jedan od potencijalnih investitora u kompaniju Novosti", što znači da "ne odustaje od namere da investira u Srbiju, a pogotovo u Novosti". "Želim da učestvujem u građenju i stvaranju boljeg društva i boljeg standarda i sredstva koja sam zaradio odlučio sam da investiram u Srbiji, jer želim da budem deo ovog društva", rekao je Divac posle sastanka sa malim akcionarima te kompanije. On je u "zatvorenom" razgovoru sa predstavnicima Asocijacije malih akcionara Novosti, u koju su udruženi vlasnici 40 odsto ukupnog kapitala te kompanije, izrazio spremnost da zastupa te akcionare na vanrednoj skupštini kompanije Novosti čije sazivanje je hitno zatraženo. Divac je prethodnih dana kontaktirao male akcionare Novosti nudeći kupovinu njihovih akcija, ali je iz Vlade Srbije obavešten o nemogućnosti prodaje tih akcija dok se za to "ne steknu uslovi". Na vanrednoj skupštini Novosti trebalo bi da se o budućnosti te kompanije izjasne predstavnici tri paketa akcija te kompanije - država koja poseduje 30 odsto akcija, Konzorcijum Novosti u kojem su akcionari koji poseduju 22 odsto akcija i Asocijacija malih akcionara u koju su udruženi akcionari u čijem posedu je 40 odsto akcija. Zastupnik Asocijacije malih akcionara kompanije Novosti, advokat Dragan Tomić rekao je da članovi te asocijacije poseduju između 2.200 i 2.400 akcija, što je između 34 odsto i 35 odsto od ukupnog broja akcija. "Bilo je predviđeno da bude zaključen predugovor, i mali akcionari su bili spremni da tih 35 odsto akcija unesu u preduzeće koje je Divac osnovao, ali je bila ostavljena i mogućnost da se do sledećeg petka priključi još akcionara", rekao je Tomić. On je dodao je da je Divac odlučio da odloži potpisivanje predugovora zbog stava Vlade Srbije da se nisu stekli uslovi za prodaju akcija te kompanije i da je svako trgovanje akcijama pre rešenja spora pred Trgovinskim sudom nelegalno i nelegitimno. Tomić je naveo da je mogućnost priključivanja ostalih akcionara ostavljena "jer Divac nije rekao da će kupiti akcije samo od malih akcionara i bio je spreman da razgovara sa članovima Konzorcijuma Novosti, za koje je takođe važila ponuda". E.R. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta