Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Milko Štimac, predsednik Komisije za hartije od vrednosti, potvrdio da nije stigao novi zahtev za p
"Državni paket" blokirao akcionare
Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac, izjavio je juče da na adresu te institucije nije stigao novi zahtev za preuzimanje akcija Kompanije Večernje novosti. Prema njegovim rečima, čak i da se pojavi zahtev za odobravanje ponude, Komisija neće moći da započne proces preuzimanja, sve dok Trgovinski sud u Beogradu "ne odluči ko je vlasnik oko 30 odsto akcija Kompanije Novosti". - Iako ponuda za preuzimanje može da se odnosi samo na preuzimanje dela kapitala, svi vlasnici akcija moraju da budu u istoj poziciji kada je reč o toj ponudi. Zbog toga je važno da sud opredeli vlasničku strukturu te kompanije - rekao je Štimac. On je, međutim, upozorio da bi akcionari Novosti mogli da formiraju društvo sa ograničenom odgovornošću na koje će svoje akcije preneti kao ulog, što bi, po mišljenju Štimca, moglo da dovede do povlačenja akcija sa tržišta kapitala. - Problem je što se ta procedura ne može sprečiti jer je zakonita. Iako smo više puta upozoravali na takve posledice i predlagali da se izmene odredbe Zakona o privrednim društvima po kojima bi onaj ko svoje akcije daje kao ulog, morao da položi toliki iznos i u novcu, ali naš prodlog nije usvojen - naglasio je Štimac. Najava košarkaša Vlade Divca da želi da bude jedan od potencijalnih investitora u kompaniju Novosti uzburkala je ponovo strasti u ovoj novinskoj kući koja je delom privatizovana, po prethodnom Zakonu o privatizaciji. Prema podacima iz rešenja Centralnog registra, koje je svojevremeno izneo srpski ministar privrede Predrag Bubalo, u oktobru 2004. godine u posedu malih akcionara nalazi se 63,34 odsto akcija, pravna lica poseduju 36,66 odsto, PIO fondu pripada 7,15 odsto, a kao vlasnik 29,1 odsto akcija pojavljuje se državna zajednica. Kompanija Novosti ima dva udruženja akcionara - Udruženje malih akcionara i Konzorcijum akcionara. Udruženje malih akcionara poseduje 34 odsto akcija, Konzorcijum ima 22 odsto, a državi pripada oko 30 odsto akcija. Konzorcijum akcionara zalaže se za to da akcionari koji su stvarali Novosti i oni koji rade u toj kompaniji, ostanu većinski vlasnici i tvrde da bi vrednost akcije trebalo da bude duplo veća. To udruženje formiralo je posebno preduzeće - Novosti koje funkcioniše, kao samostalno pravno lice i koje će i samo moći da konkuriše za kupovinu akcija. - Veći problem je u još nerazgraničenim međusobnim odnosima firmi na trgu Nikole Pašića. Naime, još 2000. godine Savezna vlada je formirala komisiju koja je trebalo da obavi finansijsko razgraničenje između Novosti, Borbe i Štamparije. Predloženo je da se postojeći dugovi namire ustupanjem društvenog kapitala dužnika prema poveriocima. Dužnik je najvećim delom bila Borba, a poverioci Večernje novosti i Štamparija. Savezna vlada je prihvatila izveštaj komisije, ali po tom izveštaju niko nije postupao jer su se u igri pojavili i drugi interesi. Pojavio se kupac koji je bio spreman da maloprodajnu mrežu i transport Borbe kupi zajedno sa dugovima - rekao je za Danas Jovan Gorčić, profesor Ekonomskog fakulteta i jedan od članova Komisije i dodao da su Večernje novosti tada ostale po strani, očekujući naplatu svojih potraživanja od Borbe. Podsetimo da je model osnivanja d.o.o već ranije odlično poslužio akcionarima C marketa, kako bi odblokirali trgovanje njihovim akcijama. Iako taj model nikad nije zaživeo, on je u neku ruku poslužio kao pretnja preuzimačima akcija (Primeru C i drugima) da će akcije nestati sa tržišta kapitala i da od njihove kupovine neće biti ništa. Praktične posledice bile su da je Primer C povukao svoju tužbu protiv Centralnog registra, što je značilo da se preuzimanje nastavlja. Ortačka društva izlaz iz pat pozicije? Prema Zakonu o privrednim društvima, ortačko društvo mogu da osnuju dva ili više ortaka ali što je veći broj to je procedura komplikovanija zato što sa svakim pojedinačno mora biti sklopljen ugovor. Akcionari Novosti bi hipotetički mogli da se uortače i da svoje akcije unesu u firmu kao osnivački kapital, a da zatim tu firmu prodaju Divcu. Osim Divca, kao pretendenti na Novosti pominju se i britanski Daily Miror i nemački WAZ. Sve dileme u vezi sa trgovinom akcijama Novosti uskoro bi trebalo da budu razrešene jer se očekuje da Trgovinski sud donese odluku da li je, bar u slučaju Novosti, zajednica SCG još "živa". Ukoliko jeste, onda će prodaja Novosti ići znatno teže nego što se očekuje - procenjuju berzanski stručnjaci. Trgovinski sud protiv zabrane trgovine akcijama Beograd - Trgovinski sud u Beogradu doneo je presudu kojom se odbacuje zahtev javnog pravobranioca Srbije da se zabrani trgovina akcijama kompanije Novosti, potvrđeno je Beti u tom sudu. Ta odluka je, prema rečima portparola Trgovinskog suda Ivanke Kozić-Knežević, krajem prošle nedelje prosleđena zainteresovanim stranama i na nju postoji mogućnost žalbe Višem trgovinskom sudu. Zahtev za zabranu trgovine akcijama Novosti upućen je prošle godine, sa obrazloženjem da nisu raščišćeni vlasnički odnosi u toj kompaniji. Zvaničnu ponudu za preuzimanje akcija Novosti dostavio je krajem maja prošle godine nemački medijski koncern WAZ, nudeći 2.000 evra za jednu akciju. Taj postupak je obustavljen dok se ne okonča sudski postupak povodom zahteva za zabranu trgovine akcijama Novosti. Vlasništvo u Novostima je osporavano jer nije precizirano da li Srbiji ili državnoj zajednici pripada oko 30 odsto akcija te kompanije. Izvor: "Danas".

Više od polovine proizvodnje Nisala završava na inostranom tržištu:
Aluminijumske legure za nemačke avione
Prošle godine Nisal je na inostrano tržište plasirao više od tri hiljade tona aluminijumskih proizvoda, što je 60 odsto godišnje proizvodnje ove niške fabrike. Prema informacijama koje je nedavno na konferenciji za novinare saopštilo poslovodstvo te kompanije, aluminijumske legure Nisala Nemci kupuju za svoju avionsku i automobilsku industriju, jer su te legure po tehničkim karakteristikama ravne čeliku, a znatno su lakše i otpornije na spoljne uticaje. Istaknuto je, takođe, da bi ove godine izvoz aluminijumskih profila i građevinske galanterije trebalo da premaši 10 miliona evra. - Ambicija naše kompanije je da postane balkanski lider u proizvodnji aluminijumskih profila i galanterije i da se uskoro nađe i na tržištu Rusije, Libije i arapskih zemalja, kao i da na domaćem tržištu uđe u konkurenciju sa Grcima i Turcima, koji su ovde do sada dominirali. Već imamo ugovorenu proizvodnju za ovu godinu, a naši magacini su prazni, jer sve proizvodimo za poznatog kupca, tako da se proizvodi odmah isporučuju - ističe generalni direktor Nisala Dragan Jovanović. On je podsetio da je većinski vlasnik ove fabrike (od oktobra 2003. godine) beogradski Domal- inženjering. Novi vlasnik se obavezao da će u prvih pet godina investirati 3,1 milion evra u novu opremu, pogone i tehnologiju, a već za prve dve godine uloženo je četiri miliona evra. Od privatizacije do danas, proizvodnja je utrostručena, produktivnost je povećana šest puta, a rentabilnost je na svetskom nivou. Gasifikacijom su smanjeni "energetski" troškovi, opremljeni su novi pogoni za plastifikaciju i elektro-hemijsku zaštitu aluminijuma, rekonstruisana je presa od 1500 tona, nabavljene nove peći za "nitriranje" alata i "starenje" profila. - Morali smo, ipak, da broj zaposlenih prepolovimo uz odgovarajući socijalni program, tako da sada imamo 675 zaposlenih. Prosečna neto plata od oko 17 hiljada dinara nije velika jer smo se opredelili da ulažemo u budućnost. Odnedavno svi proizvodni pogoni Nisala se sami bore za veću produktivnost i zarade jer funkcionišu kao posebni profitni centri. Menadžeri tih centara moraju da odu sa te "funkcije" ukoliko ne ispune plan koji su prethodno prihvatili. Za te menadžere praktično ne postoji radno vreme, ali oni najbolji mesečno zarade i više od 100 hiljada dinara - kaže Jovanović. Izvor: "Danas".

Radovan Jelašić guverner NBS o zasedanju Borda direktora MMF:
U martu otpis duga prema Pariskom klubu
I pored nekih pridmedaba koje prate izveštaj MMF podnet Bordu direktora na usvajanje, iznenađenje bi bilo da naša zemlja ne dobije pozitivnu ocenu o šestoj reviziji trogodišnjeg finansijskog aranžmana a time i okonča sporazum potpisan u maju 2002. godine koji je devizne rezerve zemlje uvećao za 995 miliona dolara - izjavio je juče šef našeg pregovaračkog tima i guverner SCG u MMF Radovan Jelašić. Prema njegovim rečima, posle formalnog izveštaja o odluci MMF, realno je da nam do poslednje dekade marta bude otpisano i 15 odsto preostalog duga prema povericima Pariskog kluba tako da obaveze prema stranim kreditorima koje tada dospevaju plaćamo na glavnicu umanjenju za 700 miliona dolara. Jelašić je još dodao da je u ovom momentu glavno pitanje šta posle okončanja trogodišnjeg aranžmana s obzirom na to da Srbiju čekaju veoma ozbiljne reforme u javnom sektoru uz stalan imperativ održanja makreoekonomske stabilnosti. Jelašić je ocenio da će pregovaračka pozicija našeg tima u nekim budućim pregovorima oko aranžmana sa MMF biti mnogo bolja nego što je bila 2002. godine "kada nam je otpis 15 odsto duga prema poveriocima Pariskog kluba stavljen kao dodatni teg". Otpis 15 odsto duga za naše građane u svakom slučaju znači manja poreska plaćanja, rekao je Veroljub Dugalić, predsednik Udruženja banaka Srbije, objašnjavajući šta donosi završetak sporazuma sa MMF. - Za pravna lica to znači povoljnosti prilikom zaduživanja u inostranstvu s obzirom na to da poboljšava kreditni rejting zemlje. Što se tiče novog sporazuma mora se znati da svaki aranžman sa MMF ima dve strane. Jedna je ona da nas MMF prisiljava da završimo ono što moramo, a nekada ne bismo jer to nije prijatno, a druga je da ako uđemo u takv odnos, onda svesno ekonomski suverenitet u dobroj meri redukujemo i manevarski prostor za neka autonomna delovanja značajno sužavamo. To je, međutim, cena aranžmana, i potebno je izvagati dobro i jednu i drugu stranu - naglasio je Dugalić. Izvor: "Danas".

U Komisiji za hartije od vrednosti otvorene ponude za kupovinu akcija Optike:
Investicioni fond sa Sejšela dao najvišu cenu
U Komisiji za hartije od vrednosti juče su otvorene ponude za kupovinu akcija beogradskog preduzeća za izradu i prodaju optičke robe Optika. Najvišu cenu ponudio je Investicioni fond Midhol investment sa Sejšela koji je spreman da po ceni od 5.581,35 dinara za jednu akciju otkupi minimum 50 plus jednu akciju, a maksimum 100 odsto akcija Optike. Od ostalih pet ponuđača u igri su još kompanija Delta maxi koja je ponudila 5.270 dinara za jednu akciju, Veterinarski zavod čija ponuda glasi na 4.130 dinara za jednu akciju i firma Mega tabak koja je ponudila 3.830 dinara po akciji. Preostale dve ponude - italijanske firme Liepota okijali (njena ponuda glasi na 2.642 dinara po akciji) i Sani d.o.o iz Šapca (2.643 dinara po akciji) zadržale su se na inicijalnoj ponudi pa su tako praktično ispale iz daljeg "nadmetanja". Osim Delta maksija i italijanske firme Liepota okijali, koji su zainteresovani za otkup najviše 60 odsto akcija, ostali ponuđači spremni su da otkupe 100 odsto akcija sa pravom glasa. Podsećanja radi, knjigovodstvena vrednost akcija Optike je 4.022 dinara - 48 odsto kapitala poseduje Akcijski fond Srbije, 10 odsto, Fond penzijsko-invalidskog osiguranja, oko tri odsto akcija je u društvenoj svojini, dok oko 31 odsto akcija poseduju mali akcionari. Kao što se i pretpostavljalo ponuđene cene su znatno "nadmašile" knjigovodstvenu. Međutim, predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac napomenuo je da ni one nisu tržišne. On je dodao da bi "polemisanje oko postignute cene kapitala u znatnoj meri bilo otklonjeno kada bi se akcijama firmi koje se preuzimaju prethodno trgovalo na berzi". - Da imamo zakon o preuzimanju ne bismo imali dilemu da li je procenjena vrednost niska ili visoka, jer bi se nakon šestomesečnog trgovanja na berzi, kako je predviđeno ovim zakonom znala tržišna cena - rekao je Štimac. Na pitanje kako komentariše to što se Narodna kancelarija predsednika Srbije obratila Ministarstvu privrede, a ne Komisiji za hartije od vrednosti u vezi s potcenjenom vrednošću akcija Optika, Štimac je odgovorio da se "Kancelarija najverovatnije rukovodila time da država ima interese jer Akcijski fond ima veliki ulog u Optici". - Kada je reč o procenjenoj vrednosti kapitala nju određuje revizor. Ko god da je nezadovoljan tim izveštajem - akcionar, uprava, Narodna kancelarija ili Komisija, problem je u tome što ništa ne može da se učini u vezi sa tim jer nemaju od koga da traže superviziju. Za razliku od Srbije, mnoge razvijene zemlje imaju neku vrstu revizorskih sudova ili komora, koje su nadležne u tim slučajevima - rekao je Štimac i naglasio da bi taj problem mogao biti rešen usvajanjem zakona o računovodstvu i reviziji. Izvor: "Danas".

Četiri preduzeća u stečaju na prodaju 9. marta

Agencija za privatizaciju Srbije zakazala je za 9. mart javno nadmetanje za preduzeća u stečaju Agrocentar, Rade Končar - Elektrouređaji, Zemljoradničke zadruge Riđica i Modna iz Niša. Kako je objavljeno, početna cena preduzeća Agrocentar iz Novog Sada je 3,793 miliona dinara, a pravo učešća u javnom nadmetanju imaju sva pravna i fizička lica koja otkupe prodajnu dokumentaciju po ceni od 10.000 dinara i uplate depozit u iznosu od oko 1,47 miliona dinara. Početna cena prodaje imovine somborskog preduzeća Rade Končar - Elektrouređaji je 24,068 miliona dinara, a pravo učešća imaju sva lica koja otkupe prodajnu dokumentaciju po ceni od 20.000 dinara i uplate depozit od 9,627 miliona dinara. Početna cena Zemljoradničke zadruge Riđica iz istoimenog mesta je 103,2 miliona dinara, a pravo učešća u javnom nadmetanju za kupovinu te zadruge imaju svi koji otkupe prodajnu dokumentaciju po ceni od 30.000 dinara i uplate depozit u iznosu od 41,288 miliona dinara. Tekstilno preduzeće Modna, iz Niša, prodaje se po početnoj ceni od oko 30,5 miliona dinara. Izvor: "Danas".

Bez izveštaja Kreditnog biroa, banke neće odobravati kredite

Zajmotražioci čija dokumentacija ne sadrži izveštaj Kreditnog biroa ubuduće će imati znatno manje šanse za dobijanje kredita od svoje poslovne banke, suština je sporazuma koji su juče potpisali guverner NBS Radovan Jelašić i generalni sekretar Udruženja banaka Veroljub Dugalić. Nepostojanje izveštaja Kreditnog biroa automatski će za posledicu imati prebacivanje zajmotražioca u nižu kategoriju kreditne sposobnosti (iz grupe A u grupu B). Po rečima guvernera, u centralnoj banci razmišljaju o dodatnom pooštravanju uslova pa je vrlo verovatno da će odobravanje kredita bez izveštaja Kreditnog biroa uskoro biti potpuno onemogućeno. Što se tiče kreditne sposobnosti pravnih lica i preduzetnika, u toku je testiranje baze podataka. Kako kaže generalni sekretar Udruženja banaka Veroljub Dugalić, najverovatnije od 1. aprila Kreditni biro će biti u stanju da bankama dostavlja i izveštaje o trenutnoj zaduženosti preduzeća. Od početka rada 2004. godine Kreditni biro je dostavio 1,3 miliona izveštaja čija se cena, zavisno od vrste zahteva, iznosi od 65 dinara do 230 dinara. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta