Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ekonomska politika Vlade Srbije posle završetka trogodišnjeg aranžmana sa MMF:
Obaranje inflacije i rast zaposlenosti prioriteti
Prošle godine pokušali smo da poreskim olakšicama stimulišemo zapošljavanje starijih od 50 godina i tako utičemo na smanjivanje nezaposlenosti. Ove godine Vlada će krenuti sa agresivnijom nacionalnom politikom zapošljavanja mladih kako bismo ostvarili veći rast zaposlenosti. U paketu koji čine četiri mere iz nadležnosti Ministarstva finansija predviđeno je da poslodavci budu oslobođeni svih plaćanja poreza i doprionosa za prijem pripravnika mlađih od 30 godina, a delimično prilikom zapošljavanja mladih do 35 godina. Iz Fonda za razvoj mladi preduzetnici početnici moći će da računaju na povoljne "start up" kredite, mladi talenti na stipendije i nagrade iz Fonda za mlade talente u ukupnom iznosu od 10 miliona evra. Za subvencionisanje stambenih kredita za mlađe od 45 godina obezbeđeno je 60 miliona evra, a već od 1. marta taksa koju će oni plaćati na hipoteku kao obezbeđenje tog kredita biće 2.000, a ne 80.000 dinara. Sve to moguće je realizovati zahvaljujući suficitu u budžetu za 2005. godinu od 1,6 odsto GDP i planiranom suficitu za ovu godinu od 2,5 odsto GDP - izjavio je juče na konferenciji za novinare ministar finansija Mlađan Dinkić govoreći o merama ekonomske politike posle zaključenja trogodišnjeg aranžmana sa MMF. On je naglasio da je jedan od prioriteta obaranja inflacije ispod 10 odsto, ali je dodao da je došlo vreme da uz rast izvoza od 20 odsto i visok nivo privredne aktivnosti počne da raste i zaposlenost. Januarska inflacija od 0,4 odsto dokaz je da se dobro startovalo a uveren sam da ćemo projektovanu inflaciju ostvariti jer sada imamo više mehanizama kojima to možemo da postignemo. Zatvorili smo ventile pritiska koji su prošle godine dolazili sa lokalnog nivoa, preostaje da izmenama antimonopolskog zakona obezbedimo da ako cene proizvođača padaju, to osete i potrošači, a ne da trgovci ubiraju kajmak - istakao je Dinkić. Prema njegovim rečima, posle prošlogodišnjeg pilot programa sa Vranjem, Kragujevcom i Borom koji je dao dobre rezultate, sada 25 opština u Srbiji u kojima je prosečni dohodak na nivou jedne trećine republičkog proseka, može da računa na kredite iz Fonda za razvoj na pet godina uz godinu dana počeka i kamatu od samo jedan odsto. Iznoseći lični stav u vezi sa kretanjem kursa dinara, Dinkić je istako da je sve dotle dok ne bude oborena inflacija, kurs morati da bude čvrst. Uloga monetarnih vlasti je tu presudna, tvrdi Dinkić, dodajući da je za razliku od prošle godine centralna banka sada pripremljena da steriliše očekivani priliv stranih direktnih investicija od minimalno dve milijarde dolara i da će to činiti i pojačanim repo operacijama i operacijama sa hartijama od vrednosti. Ministartvo finansija pomoći će u tome čvrstom fiskalnom politikom u kojoj neće popustiti u zahtevima za povećanjem plata nikome, kako je naglasio, "pa ni policijacima koji ispred Vlade protestuju" kao i planom izdavanja državnih zapisa na duži rok. KOSTREŠ: A, gde je tu Vojvodina Novi Sad - Davanjem koncesija na autoputeve čiju izgradnju najavljuje ministar Dinkić, Vlada Srbije bi mogla da izgradi autoput do Čačka i tako ispuni želje ministra za kapitalne investicije Srbije Velimira Ilića. To je praktičan način da ispune svoje grandiozne planove, zadovolje Ilićeve ambicije, a autoput Horgoš-Beograd ostave na korist onima koji su u njega i ulagali, a to su građani Vojvodine - zaključio je predsednik Skupštine APV Bojan Kostreš. Pozitivan domino efekat Svetska banka dala je pozitivnu ocenu o srednjoročnoj kreditnoj sposobnosti naše zemlje u čemu je jedan od odlučujućih momenata bio uspešno okončan sporazum sa MMF. To će nam omogućiti da pod veoma povoljnim uslovima konkurišemo za zajmove za razvoj privredne infrastrukture. Očekujemo da veoma brzo i japanske banke krenu sa investiranjem u Srbiji jer su i one čekale vest o završetku sporazuma sa MMF, i ti krediti će u najvećoj meri ići ka lokalnim samoupravama a komercijalne banke će finansirati preduzeća. Očekujemo ubrzo i novi rejting Agencije "Standard and Poor", a u obavljenim razgovorima sa ambasadorima OECD od kojih ćemo formalno zatražiti otpis 15 odsto duga prema Pariskom klubu, tražićemo i ispitivanje našeg za sada slabog rejtinga u ovoj organizaciji jer je to osnov za utvrđivanje nacionalnih rejtinga zemalja kreditora - naglasio je Dinkić. Izvor: "Danas".

U Agenciji za privatizaciju otvorene ponude za izradu strategije privatizacije telekomunikacija:
U igri tri ponuđača
U Agenciji za privatizaciju juče su otvorene tehničke ponude tri ponuđača zainteresovanih za davanje konstultantskih usluga za izradu strategije privatizacije Telekomunikacija Srbije. Ponude su do 8. februara dostavili konzorcijum Goldman & Saks i Detekon internešnel iz Bona, konzorcijum MEKKINSI & Ko i Vest LB iz Dizeldorfa, kao i konzorcijum Boston konsalting grup, Ces mekon i Lazard iz Budimpešte. Ponuđači su, između ostalog, dostavili podatke o izvođačima i podizvođačima, njihovim referencama, podatke o ekspertskom timu, radni plan i vremenske aktivnosti, model ugovora, kao i bankarske garancije u iznosu od 4,5 miliona dinara. Finansijske ponude tri konzorcijuma biće otvorene nakon ocene tehničkih ponuda. Reč je o okvirnom roku od 15 do 21 dan, nakon čega će Tenderska komisija uputiti Vladi Srbije na usvajanje predlog za izbor najpovoljnijeg ponuđača. Nabavka je finansirana iz budžetskih sredstava, a najpovoljniji ponuđač za izradu strategije može dobiti najviše 150 miliona dinara. Poziv za učešće na tenderu objavljen je 20. maja 2005. u Službenom glasniku, Politici i Fajnenšel Tajmsu i do 20. juna prijavilo se 12 kompanija ili konzorcijuma. U narednu fazu kvalifikovalo se šest ponuđača, a do juče ponude je dostavilo tri. Postupak je više puta prekidan jer su podneta tri zahteva za zaštitu prava nadležnoj Komisiji za zaštitu prava. Četvrti zahtev podnet je 3. februara ali je Komisija donela rešenje da taj zahtev ne zadržava postupak i da nabavka može biti nastavljena do donošenja odluke o dodeli ugovora. Pobednik na tenderu biće u obavezi da izvrši analizu sektora telekomunikacija u pogledu konkurencije, regulative, liberalizacije i preduzeća koja u njemu posluju, kao i analizu izvodljivosti izdavanja licenci novim operatorima fiksne i mobilne telefonije. U obavezi je i da predloži metode privatizacije preduzeća u sektoru telekomunikacija. Pobednik će morati da se pozabavi i zamršenom situacijom nastalom posle oduzimanja licence Mobtelu i da proceni da li je bolje privatizovati tu kompaniju ili eventualno Telekom Srbija. Izvor: "Danas".

Strani investitori okupljeni u forumu Evropski okrugli sto ukazali na probleme ulaganja u Srbiju:
Labus: Očekujemo dve milijarde evra investicija
Sa predstavnicima foruma Evropski okrugli sto, koji okuplja najveće evropske firme koje već rade i investiraju u Srbiji, razgovarali smo o procesu pridruživanja naše zemlje Evropskoj uniji i reformama u ekonomskoj sferi, ali i o još nekim konkretnim pitanjima koja interesuju strane ulagače. Reč je pre svega o dozvolama za osnivanje novih preduzeća, pojednostavljivanju carinske procedure na granici i taksama za zaštitu okoline. Dogovorili smo se da nastavimo dijalog i da predstavnike velikih stranih kompanija uključimo u proces pripreme zakona, kako bismo izgradili investicionu klimu pogodniju za ulaganja - izjavio je juče posle razgovora sa predstavnicima Evropskog okruglog stola, potpredsednik Vlade, Miroljub Labus. On je podsetio da je prošle godine realizovano oko 1,4 milijarde evra stranih investicija, da se u ovoj godini očekuje oko dve milijarde evra. Potpredsednik Vlade istakao je da je bilo reči i o sudovima jer "investitori insistiraju na efikasnosti pravnog sistema, ali nije želeo da komentariše izjavu ministra finansija Mlađana Dinkića da će demontirati trgovinske sudova". Vlatko Sekulović, državni sekretar za ekonomske odnose sa inostranstvom u republičkoj vladi, izjavio je da je održavanje prve ovogodišnje sesije Evropskog okruglog stola u Beogradu pokazatelj da je Srbija postala atraktivna za strana ulaganja. - Evropski okrugli sto okuplja 45 velikih firmi EU među kojima su i grčka kompanija Delta Holding, Unilever, OMV, Lafarž, Titan, koje zapošljavaju oko 4,5 miliona Evropljana i mogu da utiču na stavove privrednika Evropske unije koji će se zalagati za brži ulazak Srbije i Crne Gore u EU. Nakon razgovora sa predstavnicima foruma Evropskog okruglog stola očekujemo da će rejting Srbije kao destinacije pogodne za investiranje biti dodatno poboljšan - izjavio je Sekulović. Prema rečima Dimitrisa Daskalopulosa, predsedavajućeg Evropskog okruglog stola i predsednika grčkog Delta Holdinga, cilj je da se potencijalnim investitorima iz Evrope ukaže na potrebu ulaganja u privredu Srbije kako bi se konkurentnost te privrede podigla na viši nivo. - Optimisti smo kada je reč o pristupanju SCG Evropskoj uniji - naglasio je Daskalopulos i dodao da delegacija Evropskog okruglog stola predstavlja kompanije koje su već investirale u srpsku privredu. Na pitanje novinara koliko je Srbija stvarno atraktivna za strane investitore Daskalopulos je ponovio da će brže razrešenje izazova koje EU postavlja pred Srbiju povećati i interesovanja stranih investitora. Izvor: "Danas".

Bord direktora MMF ocenio:
Reforme ubrzale ekonomski rast Srbije
Ubrzavanje strukturnih reformi doprinelo je jačanju ekonomskog rasta i izvoznih performansi Srbije i Crne Gore, dok su restrukturisanje i privatizacija banaka, kao i unapređenje poslovne klime, podstakli ulaganja, ocenjuje se u najnovijem izveštaju Međunarodnog monetarnog fonda. Prema rečima En Kruger, prvog zamenika direktora MMF, makroekonomski debalansi su počeli da popuštaju kao rezultat znatnog fiskalnog pritezanja. Kao razloge za brigu MMF je naveo visoku inflaciju i veliki deficit tekućih plaćanja. Fond je takođe ocenio da usporeno restrukturisanje javnih i preduzeća u društvenom vlasništvu ograničava potencijal za rast ali i "manevarski prostor" koji ostaje vlasti za prilagođavanje politike. Što se tiče monetarne politike, onai će i dalje biti čvrsta, kako bi se zauzdala ekspanzija kredita. MMF je ocenio da znatna kreditna ekspanzija, rast kredita indeksiranih u stranoj valuti i povećanje nenaplativih zajmova ukazuju na potrebu jačanja bankarskog nadzora. U Crnoj Gori je potrebna čvrsta makroekonomska politika da bi se unapredila konkurentnost. Posebno će biti neophodno odbiti pritiske za povećanje zarada na javnom sektoru dok će srednjoročno strukturne reforme biti od izuzetnog značaja za unapređenje konkurentnosti i rasta, kao i za smanjenje spoljnih debalansa, navodi se u izveštaju MMF. JELAŠIĆ: Potreban novi aranžman sa MMF Beograd - Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić zatražio je od Evropske unije da se založi kod srpske vlade da što pre otpočne pregovore o novom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom. On je predstavljajući ekonomske prilike u Srbiji ambasadorima članica EU u Beogradu ocenio da je novi aranžman neophodan jer je dogovor sa MMF pomogao da se izvrše sve pripreme za finaliziranje predstojećih reformi u ovoj godini. Jelašić je pozvao strane investitore da, nezavisno od postojće političke i ekonomske situacije, nastave ulaganje u Srbiji i kazao da pozitivna iskustva ulagača u bankarskom sektoru potvrđuju da je srpsko tržište atraktivano za profitabilne insveticije. Izvor: "Danas".

EPS na uvozu uštedeo 12 miliona evra

Iako je Srbiju i u februaru zahvatio talas hladnog vremena, Elektroprivreda Srbije odustala je od planiranog uvoza 268 miliona kilovat-sati električne energije i na taj način uštedela 12 miliona evra. U EPS objašnjavaju da je uvoz izostao zbog zadovoljavajućeg stanja na deponijama i veoma povoljne situacije na akumulacijama, koje su 85 odsto iznad predviđenog bilansa. Beleži se rekordna proizvodnja, pa je tako prekjuče EPS proizveo 145 miliona kilovat-sati električne energije, što je najveća dnevna proizvodnja ikad ostvarena. U januaru je proizvedeno više od četiri milijarde kilovat-časova električne energije, što je za 9,1 odsto više od bilansa i za četiri odsto više nego u istom mesecu prethodne godine. - Februarski ledeni talas dočekujemo uz punu pogonsku spremnost postrojenja, potkrepljenu dobrim stanjem u rudarskom delu, naročito u proizvodnji otkrivke, jer otkrivenog uglja ima više nego što su polugodišnje potrebe. Pošto smo u mogućnosti da odustanemo od uvoza struje, obezbedićemo i potrebna sredstva za vitalne projekte u 2006. godini - ističu u EPS. U tom preduzeću naglašavaju da je visok proizvodni ritam iz decembra zadržan i početkom ove godine i da su kapaciteti EPS spremno dočekali zimski period. Tokom januara je iz domaćih izvora proizvedeno i više od 142 miliona kilovat-sati električne energije, što je omogućilo da se, uz ranije dogovoreni i za taj period predviđen uvoz, prati izuzetno velika potrošnja električne energije, koja je recimo 26. januara premašila 150 miliona kilovat-sati. Izvor: "Danas".

Kako funkcioniše otpis dugova preduzeća po modelu Pariskog i Londonskog kluba poverilaca:
Kucanje na otvorena vrata
U želji da podstakne i ubrza privatizaciju preduzeća i poboljša njihovo pozicioniranje u procesu traženja strateškog partnera, Vlada Srbije je posle izmena Zakona o privatizaciji, stvorila uslove za otpis dela neizmirenih kreditnih obaveza tih preduzeća. Reč je o kreditima dobijenim od poverilaca Pariskog kluba, gde je država od evropskih vlada dobila otpis 51 odsto duga (posle uspešno završenog aranžmana sa MMF, otpisano je još 15 odsto) i Londonskog kluba gde su međunarodne komercijalne banke otpisale 62 odsto duga, a ostatak kreditnih obaveza treba da se izmiri u narednih dvadeset godina, uz grejs period od pet godina i kamatom koja je znatno niža od tržišne. Po oceni ministra za privredu Predraga Bubala, ovo rasterećenje zaduženih preduzeća popravilo je rezultate privatizacije u prošloj godini, ali za sličan model rešavanja problema dugova iz prethodnog perioda, zainteresovana su i javna preduzeća i firme koje su privatizovane pre izmena Zakona o privatizaciji, kao i banke preko kojih su krediti podizani, a koje žele da očiste svoje bilanse. Zato je Agencija za osiguranje depozita krajem decembra prošle godine, dostavljajući Vladi Srbije informaciju o potraživanjima po ovom osnovu, inicirala da se i kod ovih dužnika primeni sličan princip. U međuvremenu je Vojvođanska banka kod koje je bio najveći deo obaveza, a u nastojanju da sa čistim bilansima uđe u privatizaciju, podnela tužbe protiv preduzeća krajnjih dužnika, uglavnom iz užičkog kraja, zahtevajući od njih izmirenje duga pod ugovorenim uslovima, umesto pod onim koje je država dobila od stranih poverilaca. Ipak, Upravni odbor ove banke prihvatio je preporuku države da se i kod tih dužnika primeni isti model, ali ovaj potez je inicirao da se oglasi Privredna komora Srbije, na zahtev privrednika i zatraži da se "Vlada založi kod banaka koje su u vlasništvu države, da krajnjim dužnicima otpišu obaveze pod istim uslovima koji su odobreni državi od strane Pariskog i Londonskog kluba". To je bilo kucanje na otvorena vrata, jer je Agencija već započela tu proceduru sa firmama koje su privatizovane pre izmene Zakona. Od oko 40-tak firmi iz ove grupacije, čija dugovanja prema poveriocima Pariskog kluba dostižu oko 53 miliona evra, a prema Londonskom klubu oko 12,5 miliona dolara, sa desetak firmi zaključeni su ugovori a u Agenciji očekuju da taj posao sa većinom dužnika završe u prvoj polovini godine. Njima će, nakon usaglašavanja stanja na dan 30.11.2005. potraživanja biti otpisana u istom procentu u kome su strani poverioci to odobrili državi. Kada je reč o javnim preduzećima, Agencija je do sada usaglasila stanje duga sa osam javnih preduzeća, a ona će svoje obaveze prema državi koja je preuzela otplatu izmirivati pod istim uslovima kao i preduzeća, samo će rokovi otplate biti vezani za dospeća države prema stranim poveriocima. U Agenciji za osiguranje depozita ističu da je izmena zakona o privatizaciji stvorila pravni osnov koji je omogućio da se velikom broju preduzeća koja su bila u procesu privatizacije i restrukturiranja otpiše deo dugovanja, a preostali iznosi reprogramiraju pod povoljnijim uslovima. Takođe, od banaka koje su ušle u postupak prodaje akcija - Jubanke, Novosadske, Kontinental i Niške banke, Agencija je za račun države otkupila u celosti rezervisana bilansna potraživanja. Ona se odnose na oko 60 krajnjih korisnika čije je ukupno dugovanje oko 7,5 milijardi dinara, ali da li će i država od njih uspeti da naplati preuzeta dugovanja nije sasvim izvesno, jer su neka od njih otišla u stečaj. Preduzeća duguju 4,3 milijarde evra Prema podacima Agencije za osiguranje depozita, sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka, na dan 31.12.2004. godine, nakon otpisa koji je državi odobrili Pariski i Londonski klub, ukupna dugovanja naših preduzeća premašuju 4,3 milijarde evra. Najveći deo odnosi se na poverioce Pariskog kluba, 2,5 milijarde evra, Londonskom klubu se duguje 1,3 milijarde evra a ostalim međunarodnim finansijskim institucijama, ukupno oko pola milijarde evra. Javna preduzeća dužna su 1,2 milijarde, preduzeća u restrukturiranju oko 600 miliona, a dugovanja ostalih preduzeća iznose nešto više od dve milijarde evra. Izvor: "Danas".

Trgovinski sud u Kragujevcu poništio privatizaciju firme PKB Transport:
Okončana agonija radnika PKB Kragujevac
Nakon dvoipogodišnjeg neprekidnog štrajka zaposlenih u PKB Kragujevac, privatizacija PKB Transporta (firma koju su radnici PKB Kragujevca osnovali sredinom 90-ih prošloga veka) i zvanično je poništena. "Iz Trgovinskog suda u Kragujevcu stigao je dopis da je privatizacija PKB Transporta poništena. Dosadašnji vlasnik te firme Dragoljub Milovanović ima pravo žalbe na rešenje kragujevačkog Trgovinskog suda Višem trgovinskom sudu u Beogradu, ali, ako je suditi po činjenici da je taj beogradski sud naš slučaj svojevremeno vratio u nadležnost suda u Kragujevcu smatram da je privatizacija PKB Transporta definitivno poništena - izjavio je za Danas direktor PKB Kragujevac Novak Vitković. - Rešenjem Trgovinskog suda u Kragujevcu o poništenju privatizacije PKB Transporta, došao je kraj dvoipogodišnjim mukama zaposlenih u PKB Kragujevcu. Dve i po godine bili smo, praktično, na ulici, bez plata, doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje i elementarnih uslova za golo preživljavanje. Zato ćemo sada sudskim putem tražiti da dosadašnji vlasnik PKB Transporta Dragoljub Milovanović nadoknadi svu materijalnu štetu zaposlenima, ali i firmi čiju je imovinu uzurpirao i, pokazalo se, nezakonito koristio, ubirajući prihode. Podnećemo i krivičnu prijavu protiv Milovanovića za sve mahinacije koje je počinio prilikom privatizacije PKB Transporta i nakon toga - poručio je direktor PKB Kragujevac Novak Vitković. PKB Transport privatizovan je na aukciji, održanoj 30. juna 2003. godine u Kraljevu, a kupio ga je dotadašnji direktor te firme Dragoljub Milovanović... Već početkom jula 2003. radnici firme PKB Kragujevac koji su sredinom 90-ih formirali PKB Transport, stupili su u generalni štrajk zahtevajući da se privatizacija PKB Transporta poništi. Iako su tvrdili da je kupac, Dragoljub Milovanović, kao dotadašnji direktor PKB Transporta, falsifikovao aukcijsku dokumentaciju te firme. PKB Transport je na aukciji prodat za oko 30 hiljada evra, iako je firma vredela oko tri miliona evra. Izvor: "Danas".

Za tri nedelje savetnik i za "Mobtel"?

Devet meseci posle raspisivanja oglasa Komisija za izbor privatizacionog savetnika za telekomunikacije juče je obavila javno otvaranje tri konačne ponude koje su dali konzorcijum "Detekon" iz Bona i investiciona banka Goldman Saks iz Londona, Mekinzi iz Češke i Vest LB iz Dizeldorfa, kao i konzorcijum "Boston konsalting", "Lazard" i "Ces Mekon". Uslov za prihvatanje ponude bila je i bankarska garancija od 4,5 miliona dinara s rokom važnosti od tri meseca. U roku od tri nedelje znaće se koji je međunarodni konzorcijum dobio ovaj unosan posao, s tim da će Komisija za izbor privatizacionog savetnika posebno rangirati tehnički i finansijski deo ponude. Javni oglas za privatizacionog savetnika objavljen je maja prošle godine, da bi u junu pristiglo čak 12 ponuda. Savetnik za telekomunikacije je trebao da bude izabran do kraja avgusta prošle godine, ali je zbog žalbe jednog ponuđača koji nije prošao selekciju od šest konzorcijuma, ceo postupak prolongiran. Privatizacioni savetnik treba da predloži Vladi Srbije strategiju privatizacije državnog udela u domaćim telekomunikacionim kompanijama, uz mogućnost uvođenja i trećeg mobilnog operatera. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta