Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
JAPANCIMA FABRIKA DUVANA U SENTI

Agencija za osiguranje depozita proglasila je kompaniju Japan tobako internešenel prvoplasiranom na tenderu za privatizaciju Duvanske industrije Senta. U saopštenju Agencije se navodi da je JTI 6. marta dostavio obavezujuću ponudu. Duvanska industrija Senta je u vlasništvu države Srbije, odnosno, Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih, Akcijskog fonda i većeg broja manjih akcionara. Agencija za osiguranje depozita raspisala je tender 31. oktobra prošle godine, a pisma o zainteresovanosti su uputila četiri potencijalna investitora - JTI, Tvornica duhana Rovinj, Imperijal tabako i Lendvik grup. U daljem postupku, analizu preduzeća je pored JTI, uradila i TDR, ali je samo japanska kompanija dostavila obavezujuću ponudu. Izvor: "Danas".

HOTEL METROPOL NA AUKCIJI 20. APRILA

Agencija za privatizaciju Srbije objavila je da će na aukciji 20. aprila ponuditi na prodaju beogradski Hotel Metropol, po početnoj ceni od 16 miliona evra. Kako se navodi u oglasu objavljenom u listu Večernje novosti, depozit za učešće na aukciji iznosi 1,12 miliona evra, a zainteresovani kupci mogu da se prijave do 14. aprila. Hotel Metropol, rangiran sa četiri zvedice, izgrađen je 1957. godine i na površini od oko 16.000 kvadratnih metara raspolaže sa šest apartmana i 218 dvokrevetnih i jednokrevetnih soba, sa ukupno 257 ležajeva. Prodajna dokumentacija moći će da se otkupi po ceni od 80.000 dinara od ponedeljka 13. marta, dodaje se u oglasu. Izvor: "Danas".

NBS oštro reagovala na upozorenje MMF da kreditni biro i evroizacija ugrožavaju finansijsku stabil
Kucanje na otvorena vrata
Konstatacije iznete u izveštaju Međunarodnog monetarnog fonda u kojem se ocenjuje stabilnost finansijskog sistema u Srbiji, izvedene su na osnovu analize koju su predstavnici ove finansijske institucije sproveli još u martu i aprilu prošle godine, pa je najveći deo uočenih problema već rešen tokom 2005. godine i zato i nije bio deo programa sa MMF čija je realizacija praćena u okviru dve poslednje revizije njegovog sprovođenja - saopštila je Narodna banka Srbije komentarišući najnoviji izveštaj MMF u kome se ponovo upozorava "da intenzivni rast kredita počinje da podriva finansijsku stabilnost u zemlji". Kada konstatuje da "u Srbiji postoji visok nivo finansijske evroizacije u odnosu na svetske standarde" MMF ponovo ukazuje na činjenicu da je i sada više od dve trećine depozita izraženo u evrima, a gotovo svi plasmani u bankama imaju ugrađenu valutnu klauzulu. Ni Narodna banka Srbije, naravno, ove konstatacije ne osporava. Štaviše, i sama je u februaru donela više mera koje bi trebalo usmeravajuće da utiču na kreditnu aktivnost banaka i podsticanje dinarskih depozita i plasmana. Pitanje je samo koliko insistiranje na tome da se banke striktno drže uslova pod kojima mogu da plasiraju kredite, a naročito promene u iskazivanju aktive mogu da imaju efekte u uslovima ovako visoke evroizacije. Očigledno je, dakle, da ne postoji konflikt između MMF i NBS, mada bi se na osnovu saopštenja NBS mogao steći utisak da su čelnici NBS uvređeni zbog kritika koje su na njihov račun stigle iz Vašingtona pa poručuju da će "i ubuduće voditi restriktivnu monetarnu politiku i ne čekajući da ih na odgovornost koju NBS kao centralna monetarna vlast treba da ima, podseća Međunarodni monetarni fond". I sam guverner NBS Radovan Jelašić obrazlažući februarski paket mera najavio je da će "ukoliko se one ne pokažu delotvornim centralna banka, iako je tržišno opredeljena, pribeći i drugim merama kako bi zaustavila inflaciju". To je u saglasnosti sa stavom MMF da "ukoliko mere za ograničenje kredita ne budu uspešne, mere centralne banke moraju biti oštrije". Osim toga, i guverner i MMF naglašavaju da monetarne mere, bez zaoštrene fiskalne politike i politike dohotka u javnom sektoru ne mogu dovesti do očekivanog pada inflacije, a ministar finansija je upravo proteklih dana priznao da je 60 od 160 opština planiralo veći rast plata od dozvoljenog limita od devet odsto. Nesaglasnosti između NBS i MMF nema ni u njihovom insistiranju na striktnoj primeni novog Zakona o bankama, naročito posle saznanja da su banke pokazale sklonost da centralnoj banci, makar i u anketama, šalju netačne podatke o svom poslovanju. Naravno, čelnici centralne banke moraju se složiti sa MMF i da je naš finansijski sektor dosta neujednačeno razvijen i da tu ima prostora u kome bi trebalo hitno delovati. Slučajno ili ne, pominje se recimo sektor osiguranja, tek MMF s pravom konstatuje da "i pored najava, ništa nije preduzeto na razvoju tržišta kapitala, ni u zakonskoj regulativi ni u javnosti njegovog rada, pa se strani ulagači zbog toga suočavaju sa velikim teškoćama u poslovanju zbog čega Srbija gubi potencijalne investitore". Sve u svemu, iako je za mnoge predstavljao iznenađenje, upozoravajući izveštaj MMF, čini se, stigao je u pravi čas i pre svega je usmeren ka onima koji su uvereni da im za sprovođenje usvojene ekonomske politike i za ostvarivanje projektovane stope inflacije nadzor MMF nije potreban. Poruka je upućena i onima koji ne smatraju da nam je novi aranžman sa MMF potreban i koji žele da pokažu da MMF, bez obzira na formalni izostanak čvrstog aranžmana, "drži na oku" vlasti u Srbiji i dalje jer je to u "opisu rada" te moćne finansijske institucije. I konačno izveštaj će da potvrdi da stav MMF mnogo znači u poslovnom svetu i kada nam se ocene pristigle iz Vašingtona ne dopadaju, kao i kada saopšti da se u zemlji vodi kredibilna ekonomska politika, odnosno da je Srbija na pravom putu. Zato pristigla upozorenja treba shvatiti veoma ozbiljno i paralelno sa pripremom za novi aranžman raditi sinhronizovano na obaranju inflacije na jednocifrenu kao strateškom cilju za ovu godinu, u čemu su kreditni bum i visok stepen evroizacije samo jedan od segmenata te politike. Izvor: "Danas".

Italijani zainteresovani za industrijsku zonu u Šapcu

Skupština opštine Šabac usvojila je odluku o osnivanju zajedničkog preduzeća sa italijanskom firmom Cocecon. Italijani su spremni da ulože 250.000 evra, a šabačka opština nudi 12 hektara uređenog građevinskog zemljišta ili 20 hektara neuređenog, a reč je o industrijskoj zoni koja bi imala bescarinski tretman. Novoosnovano preduzeće će upravljati zonom, i moći će i da osniva i finansira druga operativna preduzeća. Ugovor važi do 2077. godine, ali Italijani insistiraju na izgradnji autoputa od Rume do Šapca. Reč je o praktičnoj realizaciji dogovora postignutog prilikom posete predsednika Srbije Borisa Tadića italijanskoj pokrajini Veneto. Zainteresovanost za ulaganje u Srbiju treba posmatrati u kontekstu ulaska (2007. godine) Rumunije u Evropsku uniju. U Rumuniji je već otvoreno oko 15.000 firmi iz Italije, a samo iz pokrajine Veneto oko sedam hiljada. Inače, pokrajina Veneto, čiji je glavni grad Venecija, ima 5,5 miliona stanovnika i godišnje izvozi robu vrednu oko 55 milijardi dolara. Međutim, DSS u Šapcu, koja je koalicioni partner u opštinskoj vlasti, smatra da nije bilo dovoljno glasova za ovakvu odluku na poslednjoj sednici Skupštine opštine. Upućen je zahtev predsedniku SO Dušanu Radosavljeviću da za dve nedelje sazove novu sednicu i da se utvrde okolnosti pod kojima je doneta odluka o udruživanju sa italijanskom firmom. Zamera se i predsedniku opštine Šabac Milošu Miloševiću da nije valjano obrazložio sve aspekte udruživanja. Izvor: "Danas".

Kazna za monopoliste u visini njihovog profita

Skupština Srbije trebalo bi na redovnom zasedanju zakazanom za 20. mart da izabere članove Saveta Komisije za zaštitu konkurencije, koja ima velika ovlašćenja u sankcionisanju monopolskog položaja na tržištu. Antimonopolska komisija imaće pet članova i biće potpuno nezavisna od Vlade Srbije. Srđan Srećković, pomoćnik ministra za trgovinu, turizam i usluge, kaže da će Antimonopolska komisija, na osnovu Zakona o zaštiti konkurencije, moći da prekršiocima izrekne kazne koje su od jedan do deset procenata poslovnog prihoda ostvarenog u prethodnoj poslovnoj godini. - S obzirom na to da su prosečne profitne stope danas oko deset procenata, to bi praktično značilo da prekršiocu zakona može da se dogodi da plati kaznu koja je na nivou godišnjeg profita - rekao je Srećković. Po njegovim rečima, Komisija će se baviti svim elementima narušavanja konkurencije i analizirati vertikalne i horizontalne monopole, odnosno monopolske dogovore različitih privrednih subjekata na istom nivou reprodukcije - maloprodavaca, veleprodavaca ili proizvođača, kao i takozvanu koncentraciju kapitala. - Koncentracija kapitala podrazumeva da će privredni subjekti koji kupovinom stiču učešće na tržištu veće od 40 odsto morati da traže prethodnu saglasnost Antimonopolske komisije, pred kojom će morati da dokažu da neće zloupotrebljavati dominantan položaj koji stiču na tržištu kupovinom tog drugog pravnog subjekta - rekao je pomoćnik ministra za trgovinu, turizam i usluge, dodajući da činjenica da neko ima učešće na tržištu od 50 ili 60 procenata ne znači samo po sebi kršenje zakona, ali da problem nastaje ako dođe do zloupotrebe dominantnog, odnosno monopolskog položaja. On je podsetio i da je Zakon o zaštiti konkurencije, koji je usvojen prošlog septembra, bio jedan od uslova za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji. Naveo je da je drugi razlog za usvajanje tog zakona postojanje mnogih elemenata monopolskog ponašanja u različitim privrednim granama i delatnostima u Srbiji. Izvor: "Blic".

Dnevni promet na Beogradskoj berzi pao sa 2,9 na 1,6 miliona evra:
Alfa Plam deli dividende
Već drugu nedelju zaredom, indeks najlikvidnijih akcija BELEKS 15 gubi na svojoj vrednosti, beležeći ovonedeljni pad od 1,03 odsto. Uzimajući u obzir komponente indeksne korpe indeksa BELEKS 15, cene akcija 11 kompanija su povećane, tri kompanije su izgubile na vrednosti, dok je cena samo jedne akcije ostala nepromenjena. Rast vrednosti akcija je zabeležen kod farmaceutske kompanije Hemofarm, telekomunikacione kompanije Pupin Telekom, kao i veletrgovine Progres. Akcije Hemofarma u prošloj nedelji su oscilirale oko cene od 9.100 dinara. Glavni protagonista uzlaznog trenda od nedelju dana pre, akcija Takova, ove nedelje je bila znatno niže aktivna, a cena je ostala nepromenjena, odnosno 600 dinara po akciji. Cena akcije Panonske banke opala sa 12.000 na 11.300 dinara. BELEKS fm, kompozitni indeks svih hartija, listiranih na Beogradskoj berzi je napredovao 0,22 odsto, iako je broj kompanija čije su cene akcija opale u posmatranom periodu 50 odsto veći od broja kompanija čije su akcije dobile na vrednosti. Posmatrani indeks je bio u negativnom opsegu prva četiri dana trgovanja posle čega se oporavio u petak, i postigao umereni nedeljni prinos. Prosečan dnevni promet je opao sa 2,9 miliona evra, koliko je iznosio pretprošle nedelje, na 1,6 miliona evra, iako je promet poslednjeg trgovačkog dana prošle nedelje iznosio 2,4 miliona evra. Akcija nedelje je akcija Poštanska štedionica. U petak je zabeleženo prvo trgovanje akcijama Štedionice, i to po ceni koja je 55,4 odsto veća od cene prilikom otvaranja. Poštanska štedionica je završila nedelju na nivou od 18.000 dinara. S druge strane, investitori još mogu da upišu akcije ove banke po ceni od 11,581 dinara. Akcije AIK banke su, posle kraće pauze, ponovo najtrgovanije sa ukupnim nedeljnim prometom od 78,9 miliona dinara, dok je njena cena izgubila 0,3 odsto svoje vrednosti na nedeljnom nivou. Iako nije praćeno značajnim prometom, najveći prinosi su zabeleženi kod Nacionalne štedionice i Rakete iz Sevojna. Zona fluktuacije ovih akcija je povećana, a cena akcije je apresirala za više od 250 odsto. Proizvođač šporeta Alfa Plam objavio je da će 675 dinara po akciji biti distribuirano njihovim akcionarima na ime dividende za 2005. godinu. Prinos dividende, obračunat na osnovu cene akcije Alfa Plama na zatvaranju poslednjeg trgovačkog dana prošle nedelje, iznosi 2,23 odsto. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta