Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Vlada Srbije raspisala tender za izbor privatizacinog savetnika za telekomunikacije:
Od prodaje Mobtela oko milijardu evra
Vlada Srbije odlučila je da raspiše tender za privatizacionog savetnika za sektor telekomunikacija. Reč je, kako je na konferencji za novinare nakon sednice Vlade Srbije objasnio Milan Parivodić, ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom, o raspisivanju tendera za privatizacionog savetnika za preduzeće koje predstavlja neku vrstu pravnog sledbenika Mobtela kome će biti izdata nova licenca za mobilnog operatara. Postupak će sprovesti Agencija za privatizaciju, rok za dostavljanje ponuda je 31. mart 2006, a rok za dodelu licence 15. april 2006. - Očekujemo učešće 20 svetskih kompanija koje su specijalizovane za privatizaciju mobilne telefonije i prodaju licenci. One su o tome već obaveštene i trebalo bi da dostave svoje ponude na osnovu kojih ćemo izabrati najboljeg ponuđača - rekao je Parivodić i dodao da Vlada od te transkacije očekuje visok prihod. Na pitanje po kojoj ceni bi mogao da bude prodat Mobtel, Parivodić je rekao da se procene kreću između 700 miliona i milijardu evra. Parivodić je istakao da je Vlada donela odluku i o prodaji svog paketa akcija u Nacionalnoj štedionici EFG banci - prodato je 37 odsto, odnosno ceo paket. On je najavio i kampanju međunarodnog brendiranja i formirana je komisija, a sam posao trebalo bi da bude poveren jednoj od velikih agencija specijalizovanih za brendiranje država. Slobodan Lalović, ministar rada, zapošljavanja i socijalne politike, istakao je da je Vlada na jučeršnjoj sednici dala saglasnost za pokretanje privatizacije u JP Podzemna eksploatacija uglja. Tom odlukom, kako je kazao, stavlja se tačka na proteste rudara, a na pomolu je i trajno reševanje problema. - Odlučeno je da to preduzeće uđe u proces restrukturiranja kako bi se zaštitilo od poverilaca koji jednostavno ne daju mogućnost da se ono oporavi. Istovremeno je stvoren osnov za postepenu privatizacija delova tog preduzaća Radi se o više rudnika od kojih samo nekoliko ima perspektivu. Vlada će tokom godine pristupiti raščišćavanju situacije - oni rudnici koji nemaju šansu da opstanu biće zatvoreni, ali će pre toga biti ponuđeni na prodaju - naglasio je Lalović. Izvor: "Danas".

Gorivo skuplje za dinar?

Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije uputiće danas na adrese Ministarstva finansija i Ministarstva trgovine i turizma zvaničan zahtev za poskupljenje benzina, rečeno je Danasu u Ministarstvu rudarstva i energetike. Prema rečima Željka Martinovća, portparola Ministarstva rudarstva i energetike predlog za poskupljenje naftnih derivata posledica je skoka cene za 2,21 odsto sirove nafte na svetskom tržištu zbog čega bi gorivo u maloprodaji trebalo da poskupi u proseku za jedan dinar. On je podsetio da je Ministarstvo rudarstva i energetike dužno da redovno prati kretanje cena sirove nafte na svetskom tržištu kao i kurs dolara i u slučaju rasta ili pada predlaže korekciju cene benzina u Srbiji. U kompaniji Petrobart-AVIA takođe ističu da bi, shodno skoku cene sirove nafte na svetskom tržištu i rastu kursa dolara, nova cena benzina MB 95 i BMB 95 trebalo da iznosi 84,23 dinara za litar, D2 bi koštao 71,51 dinar, a litar evro dizela - 77,87 dinara. Na pumpama u Srbiji benzin MB 95 i BMB 95 može se kupiti po ceni od 83,3 dinara po litri, D2 košta 70,5 a evro dizel - 76,6 dinara. Podsećanja radi, Vlada Srbije je 17. decembra donela odluku da se Uredba o formiranju cena derivata nafte koriguje na svakih 15 dana u slučaju da ukupna cena sirove nafte izražena u dinarima podlegne promeni od 1,5 odsto. Izvor: "Danas".

Privredna delegacija SCG boravila je juče u Mančesteru:
Bubalo: Investiciona klima u Srbiji nikad bolja
Delegacija privrednika iz SCG posetila je juče Trgovinsku komoru Mančestera, najveću i najstariju Privrednu komoru u Britaniji, gde je razgovarala sa privrednicima tog regiona o budućoj saradnji. Na prezentaciji privreda jednog i drugog regiona naše ministre i privrednike gotovo je zaprepastio podatak da ovaj region koji ima oko sedam miliona stanovnika od izvoza godišnje ostvari čak 26 milijardi evra. - Mančester vama decenijama poznat po tekstilu, prerađivačkoj i teškoj industriji danas više nije to. Mi se danas bavimo visokim informacionim tehnologijama, medijima, sportskim turizmom, a glavni brend ali i promoter regiona u svetu nam je Mančester Junajted. Da bi se to postiglo potrebna su velika ulaganja u obrazovanje ali i u razvoj saobraćaja - objašnjavaju britanski privrednici. Ministar za privredu Srbije Predrag Bubalo naglasio je da 15 srpskih firmi koje čine delegaciju SCG imaju odlične programe, većina njih je već prisutna na ovom tržištu, poput, recimo, Tigra koji ovde pokriva pet odsto tržista. On je ukazao britanskim privrednicima da investiciona klima u Srbiji nikada nije bila bolja i pozvao ih da se pridruže britanskim investitorima poput Britiš amerikan tobaka, koji veoma uspešno posluje u Srbiji. Razgovori o investiranju nastavljaju se danas u Londonu gde srpsku delegaciju u Komori Londona dočekuju predstavnici oko 70 britanskih kompanija zainteresovanih za saradnju. Izvor: "Danas".

Jurij Bajec, saradnik Ekonomskog instituta, o nacionalnoj strategiji privrednog razvoja Srbije do 20
Prešli smo Rubikon od 3.000 dolara dohotka po stanovniku
Znamo gde smo, znamo i kuda želimo da stignemo. Nije da ne znamo i kako, samo je pitanje postoji li konsenzus u vezi sa tim. Nije, međutim, realno da Srbija za šest godina sustigne čak ni najnerazvijenije nove članice EU, ali je realno da makar značajnije smanjimo jaz koji sada postoji između nas i njih, naročito između nas i Hrvatske, Bugarske i Rumunije koje su nam direktni konkurenti na putu ka EU. Da bismo taj zastoj nadoknadili neophodno je da Srbija do 2012. godine napreduje bržim tempom nego što je to činila od 2001. do 2005. godine. I te kako smo svesni da nije lako na nivou na kome smo povećavati GDP za pet odsto godišnje. Još teže je obezbediti rast od sedam odsto. No, sve naše analize pokazuju da efekti bržeg razvoja nadmašuju napore koje valja uložiti - ocenjuje Jurij Bajec, saradnik Ekonomskog instituta i jedan od koordinatora tima koji je angažovan na pripremi Nacionalne strategije privrednog razvoja Srbije do 2012. godine. On napominje da je ključni element buduće strategije privrednog razvoja njena primena, zbog čega se insistira na političkoj podršci, ali i novoj ulozi države u toj strategiji. - Država se danas nalazi u tranziciji tranzicije. Iz niže faze razvoja seli se u srednju, prešli smo Rubikon od 3.000 dolara po stanovniku, ali ova faza obuhvata raspon od 3.000 do 9.000 hiljada dolara, i to je nivo koji nećemo postići do 2012. U igri su sada novi kriteriji - ne samo jeftini imputi nego efikasna upotreba resursa. To je veoma delikatna pozicija jer je država još jednom nogom u početnoj fazi tranzicije, a drugom je zakoračila u višu fazu. Uradila je nešto na makroekonomskoj stabilizaciji, privatizaciji i liberalizaciji, ali nedovoljno, i stalno joj se to vraća kao bumerang, bilo kroz visoku inflaciju, bilo kroz monopolizaciju tržišta. Praktično, nije ni zakoračila u drugu fazu, gde je čeka restrukturiranje javnog sektora i izgradnja institucija, što je preduslov za stvaranje privlačnog poslovnog ambijenta. Kako je i tu slaba, to joj se kao bumerang vraća na tekućem planu, a rešavajući te probleme, nema vremena za suštinske reforme. Država jednom mora da pređe sa prvog sprata na drugi, i što pre to učini biće bolje - tvrdi Bajec, napominjući da će uslovi za to biti povoljniji ukoliko ove godine budu razrešeni problemi u vezi sa Hagom, Kosovom i Crnom Gorom. Naš sagovornik ukazuje na dva paralelna cilja. S jedne strane, trebalo bi da raste međunarodna konkurentnost Srbije, što podrazumeva skok sa 80. na 30. ili 40. mesto, a drugi cilj je rast stope zaposlenosti. - Do 2008. godine mala i srednja preduzeća prihvataće samo onaj deo otpuštenih radnika iz firmi koje se privatizuju ili propadaju. Tek od 2009. možemo da računamo na pozitivnu stopu rasta od oko dva odsto godišnje, što pomenuti scenario omogućava, a onda bi i stopa nezaposlenosti mogla da se svede na 11 do 12 odsto (sa sadašnjih 19,5 odsto) i to bi bio drastičan boljitak. Sprovođenje strategije o kojoj govorimo trebalo bi da omogući da GDP po glavi stanovnika 2012. godine bude između 5.500 i 6.000 dolara, što je otprilike sadašnji nivo u Hrvatskoj. Nacionalna strategija koja bi svoju konačnu verziju trebalo da ugleda krajem leta, počiva na tri prioriteta. Prvi je stvaranje poslovnog ambijenta neophodnog za veći priliv stranih investicija, razvoj privatnog sektora i završetak privatizacije. Drugi se odnosi na podsticanje znanja, a treći prioritet su ulaganja u infrastrukturu - energetiku, telekomunikacije i saobraćaj i tu treba primeniti različita rešenja - zaključuje Jurij Bajec. Žestok ritam reformi Učešće investicija u GDP trebalo bi sa sadašnjih 19 odsto da poraste na 26 osto, što je moguće uz dvocifrene stope rasta od bar 14 do 15 odsto. Učešće izvoza u GDP trebalo bi podići sa 20 na 32 odsto, ali to podrazumeva stopu rasta izvoza od 17 do 20 odsto godišnje. Pod tim uslovima deficit tekućeg bilansa bi mogao da se spusti na 6,5 odsto (sa sadašnjih 8,5 odsto), stopa servisiranje duga pala bi na oko 20 odsto, a učešće spoljnog duga trebalo bi da se spusti na oko 36 odsto GDP. Ovakav ritam bi omogućio da lična potrošnja raste po stopi od četiri do 4,5 odsto do 2010. godine, a nakon toga čak sedam odsto, što je bitno sa stanovišta podrške reformama. To, takođe, znači da bi od 2008. godine inflacija morala da bude oko pet odsto na godišnjem nivou, s tim što bi se ove godine startovalo sa 11 odsto, a iduće godine sa devet odsto - tvrdi Bajec. Izvor: "Danas".

Do kraja godine dve milijarde dolara investicija, najavili predstavnici Ministarstva za ekonomske od
Brendiranje Srbije podiže investicioni rejting
Ako budemo imali jasnu viziju razvoja, Srbija će za deset godina biti članica Evropske unije sa najdinamičnijim privrednim rastom u jugoistočnoj Evropi, zasnovanom na visokim tehnologijama i znanju, i porastu životnog standarda - sa više od 10.000 dolara BDP po glavi stanovnika - izjavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare, ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić. On je, predstavljajući rezultate tog ministarstva ali i buduće projekte naglasio da je u 2005. godini u Srbiju uloženo više od 1,5 milijardi dolara, a do kraja godine očekuje se da investicije premaše dve milijarde dolara. - Ukoliko nastavimo sa ovakvim tempom realno je očekivati da se u narednoj deceniji priliv stranih investicija kreće od 2,5 do sedam milijardi dolara godišnje - naglasio je on i dodao da je potvrdu da Srbija "tu viziju" može da ostvari dobio i u kontaktu sa potencijalnim investitorima iz inostranstva". Kao jedan od glavnih zadataka ministar je izdvojio rad na realizaciji Strategije za strana ulaganja, koju je Vlada Srbije nedavno usvojila. Prema njegovim rečima, brendiranje Srbije je možda od najvećeg značaja za privlačenje stranih investicija. - Promocija Srbije kao dobrog mesta za ulaganje, uvećanje izvoza promenom percepcije kvaliteta srpskog proizvoda, predstavljanje Srbije kao turističkog područja i snažna ekonomska diplomatija na kraju će dati očekivani rezultat - rekao je Parivodić. Državni sekretar, Vlatko Sekulović ocenio je da je najznačajniji rezultat u 2005. godini porast izvoza od 30 odsto i smanjenje spoljnotrgovinskog deficita. - Ta tendencija nastavljena je i u prva dva meseca ove godine, a nadamo se da će taj trend biti prisutan do kraja godine - rekao je Sekulović. On je kao "plod" najnovijih aktivnosti Ministarstva naveo upravo zaključenje ugovora o prvoj koncesiji posle 70 godina u Srbiji koju će realizovati drugi najveći rudarski konglomerat u svetu - Rio Tinto, a u toku su pregovori za koncesije za bakar, zlato i prateće metale na Crnom Vrhu. Osim toga, aktivnosti Ministarstva usmerene su i na prikupljanju razvojne pomoći i donacija. S tim u vezi Sekulović je izneo podatak da je u 2005. godini, realizovano više od 700 miliona dolara, a ugovoreno je još 360 miliona dolara ovakvih vidova podsticaja ekonomskog razvoja. Izvor: "Danas".

Triglav osiguranje preuzima Kopaonik osiguranje

Slovenačko Triglav osiguranje postiglo je dogovor sa 25 najvećih akcionara Kopaonik osiguranja o kupovini njihovog udela od 72,55 odsto u toj osiguravajućoj kući iz Beograda. Triglav osiguranje je dalo najbolju ponudu na međunarodnom tenderu za prodaju većinskog udela Kopaonik osiguranja, koja je poboljšana u direktnim pregovorima tokom ove godine, saopštila je Atlas grupa koja je ovlašćeni predstavnik najvećih akcionara Kopaonik osiguranja. Kupoprodaja akcija obaviće se javnom ponudom za preuzimanje po ceni od 27,3 evra po akciji, a Triglav osiguranje se obavezalo da ponudi otkup svih 100 odsto akcija Kopaonik osiguranja. Ukoliko bi se otkupile sve akcije, ukupna cena koju bi Triglav osiguranje platilo za preuzimanje Kopaonik osiguiranja bila bi 19,5 miliona evra, navodi Atlas grupa. Trigav osiguranje je najveće osiguravajuće društvo u Sloveniji koje ima više od 50 odsto tržišnog udela, a njegova ukupna prošlogodišnja premija iznosila je preko 620 miliona evra. Kopaonik osiguranje je na šestom mestu od 19 osiguravajućih društava u Srbiji sa prošlogodišnjom premijom od 11 miliona evra. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta