Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kerolin Jungr: Reforme u SCG treba ubrzati

Šef Kancelarije Svetske banke u SCG Kerolin Jungr ocenila je juče da je SCG ostvarila veliki napredak u reformama, ali da je za uspešno okončanje tranzicije ključno da se pojačaju reforme u javnom, privatnom i socijalnom sektoru. Predstavljajući austrijskim privrednicima rezultate dosadašnjih reformi u SCG, ona je u hotelu Hajat kazala da je ostvaren ogroman napredak u poslednjih pet godina, ali i istakla da zabrinjava ponovni rast inflacije i velika javna potrošnja. Navodeći da je javni dug još visok, Jungr je ukazala da je dug od 2001. godine smanjen sa 123 na 52 odsto bruto domaćeg proizvoda. Šef Misije Svetske banke SCG podsetila je da je ta finasijska institucija za reforme u državnoj zajednici od 2005. do 2007. izdvojila 550 miliona dolara. Jungr je izrazila očekivanje da u naredne tri godine neće biti privatizacije Elektroprivrede Srbije, dodajući da je zakonodavstvo u energetskom i sektoru železnice u poslednjih godinu dana unapređeno. Posetu delegacije od 40 austrijskih privrednika organizovala je ambasada Austrije kako bi ih predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj, Svetske banke i Međunarodne finansijske korporacije upoznali sa mogućnostima za uključenje u projekte tih finansijskih institucija u SCG. Predstavnici austrijskih preduzeća su najveće interesovanje pokazali za projekte čišćenja Dunava i projekte u energetskom sektoru, a tokom dana će o mogućnostima za ulaganje razgovarati i sa predstavnicima Ministarstva za kapitalne investicije, Skupstine Beograda i Uprave za javne nabavke. Izvor: "Danas".

Budući vlasnik Vojvođanske banke bez prava na zemljište

Pomoćnik ministra finansija Srbije Goran Anđelić izjavio je da budući vlasnik Vojvođanske banke neće doći u posed i poljoprivrednog zemljišta koje je bilo pod hipotekom. "Vojvođanska banka je svojevremeno dosta kredita odobravala poljoprivrednim kombinatima i preduzećima i pričalo se, bez nekog racionalnog osnova, da će privatizacijom banke novi vlasnik doći u posed poljoprivrednog zemljišta, što nema veze sa logikom i istinom", rekao je on agenciji Beta. Anđelić je podsetio da je Vlada Srbije sredinom 2004. godine usvojila takozvani "karv aut" zaključak, po kojem se visokorizična potraživanja koja su sve državne banke imale i koja su bila rezervisana sto odsto, preuzimaju od banaka i prebacuju na Agenciju za osiguranje depozita. "Time se čisti bilans banke zajedno sa instrumentima obezbeđenja, tako da ta potraživanja prelaze na državu i novi vlasnik kupuje banku bez takvih potraživanja, hipoteka i instrumenata obezbeđenja", kazao je Anđelić i dodao da je kod svih banaka urađeno tako i da nema pomena da će novi kupac ući u posed zemljišta. U trci i Banka Austrija kreditenštalt Beč - Austrijska Banka Austrija kreditenštalt zainteresovana je za kupovinu Vojvođanske banke, piše bečki ekonomski dnevnik Virčaftsblat. Taj list ističe da je BA-CA predala ponudu za preuzimanje Vojvođanske banke, iako to austrijska banka nije želela da potvrdi. Najveća mađarska banka OTP predala je 27. februara ponudu za kupovinu 99,43 odsto kapitala Vojvođanske banke", a za tu banku sa sedištem u Novom Sadu interesovanje pokazuju i italijanska Banka Inteza i francuska Kredi agrikol. Izvor: "Danas".

Zahuktava se privatizacija na Kosovu:
Firme se prodaju, Srbi bez naknade
Kosovska poverenička agencija za privatizaciju uveliko prodaje preduzeća s područja KiM. Na spiskovima zaposlenih koji se objavljuju u oglasima za prodaju isključivo su Albanci, dok izbegli Srbi nisu ni obavešteni da se njihove nekadašnje firme prodaju. A državu, koja je dužna da ih o tome obavesti, privatizacija na Kosovu kao da uopšte ne zanima. - Koordinacioni centar za Kosovo i Metohiju (KC KiM) prekinuo je sa mnom saradnju 7. februara, te sam prinuđen da otkažem punomoćje svim Srbima koje sam zastupao pred kosovskim sudovima - kaže za „Blic“ advokat Nikola Radosavović. U ime Srba koji su radili u firmama s Kosova i koji, na osnovu radnog staža, pokušavaju da ostvare pravo na novčanu nadoknadu, Radosavović je potrebnu dokumentaciju podnosio Specijalnom veću Vrhovnog suda Kosova za pitanja privatizacije. Za svoj angažman i putovanja na Kosovo, kako kaže, od KC KiM dobijao je logističku podršku i novčanu nadoknadu u visini skromne plate, a razlozi prekida saradnje nisu mu poznati. - Dva puta sam se pismeno obraćao Sandi Rašković-Ivić tražeći objašnjenje za prekid saradnje sa Radosavovićem. U usmenom razgovoru potpredsednik KC KiM Milorad Todorović rekao mi je da će se saradnja nastaviti. Odgovora nema, a ovlašćenje Radosavoviću do sada je dalo oko 20.000 ljudi - kaže Života Koprivica, koordinator Saveza samostalnih sindikata Srbije za KiM koji izbeglim licima pomaže u prikupljanju dokumentacije. U Koordinacionom centru pak tvrde da „Radosavović nije bio angažovan od strane KC KiM ni po kom pravnom osnovu, ali je koristio prostorije i opremu KC KiM za obavljanje svoje delatnosti“. U saopštenju pisanom teško razumljivim birokratskim jezikom stoji da su „pravilnikom o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta propusti u unutrašnjoj organizaciji otklonjeni time što je advokatu saopšteno da nema potrebe za njegovim daljim boravkom u KC KiM“. Takođe, piše u saopštenju, za sada ne postoji grupa za pravnu pomoć interno raseljenim licima, ali se planira njeno formiranje. I dok se birokrate iz KC KiM reorganizuju, privatizacija na Kosovu se zahuktava, a u narednom periodu očekuje se objava oglasa za prodaju više od 100 firmi. Po rečima Živote Koprivice u do sada prodatim firmama („Termovent“, „Eenergoinvest“, punionica „Koka-Kole“ u Lipljanu itd.) Srbi su uspevali da ostvare nadoknadu koja se, zavisno od godina staža, kretala od 400-500 do preko 2.000 evra. - I ta crkavica je ljudima mnogo značila. A nakon otkazivanja advokatskog punomoćja, oni koji su radili u firmama čija prodaja tek predstoji ostaju bez mogućnosti da ostvare nadoknadu - kaže Koprivica. Izvor: "Blic".

Rok za prijavu poreza 15. mart

Rok za prijavu godišnjeg poreza na dohodak građana ističe 15. marta. Obavezu da zaključno sa ovim datumom podnesu poresku prijavu imaju domaći obveznici čiji je neto dohodak lane bio veći od 1,22 miliona dinara, dok je za strance i domaća lica koja rade u inostranstvu taj cenzus 3,06 miliona dinara. Poresku osnovicu čini razlika između dohotka za oporezivanje i ličnih odbitaka, pri čemu taj odbitak za samog obveznika iznosi 122.467 dinara, a za svakog izdržavanog člana porodice po 45.925 dinara. Poreska stopa za ovaj porez je 10 odsto, a građani su dužni da svoju obavezu izmire u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja. Izvor: "Blic".

Vlada Srbije na prečac, bez privatizacionog savetnika, prodaje kompaniju "Mobtel":
Austrijanci ne žele konkurenciju u Srbiji
Agencija za telekomunikacije, koja je po zakonu jedina nadležna za izdavanje licenci mobilnim operaterima, nije ni obaveštena o prodaji licence u paketu s "Mobtelom". "I mi čekamo da nas obaveste iz vlade, a Agencija nije zadužena za finansijske aranžmane, pa tender nije u našoj nadležnosti", rekao je Jovan Radunović, direktor te agencije. Ovih dana trebalo bi da se izabere i privatizacioni savetnik za telekomunikacije čiji bi posao bio da procenjuje i predlaže najbolji način prodaje državnih telekomunikacionih kompanija i to Telekoma Srbije, mobilnu mrežu te firme 064, kao i državni deo u "Mobtelu". Između ostalog, posao savetnika bio bi i prodaja novog preduzeća nastalog iz "Mobtela". Međutim, Vlada Srbije prekjuče je očigledno presekla i poslala poruku da za tim nema potrebe, iako savetnika za telekomunikacije treba "debelo" da plati. Vlada je izabrala model prodaje, pa čak i cenu za "Mobtel", što je nedopustivo. Drugi mobilni operater moći će na tenderu, koji će biti raspisan krajem marta, da se nadmeće za licencu i firmu, a početna cena će biti 700 miliona evra. Država će tako, kako je uzela licencu "Mobtelu", zaobići Agenciju za telekomunikacije i bez njihovog mišljenja dati licencu. Zato se postavlja pitanje zašto je vlada i osnivala tu agenciju, koja je nezavisno trebalo da odlučuje o sektoru. Na tenderu će sigurno učestvovati austrijski "Mobilkom", koji je i ranije "bacio oko" na "Mobtel", ali ne treba isključiti ni britanski "Vodafon". Ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić rekao je juče da dogovor između vlade i austrijskih investitora nema nikakve veze sa bivšim vlasnikom Bogoljubom Karićem, jer je on kompaniju "BK trejd", suvlasnika u "Mobtelu", prodao Martinu Šlafu. Prema rečima Ilića, jedini uslov austrijskih investitora bio je da konkurs za treću licencu mobilne telefonije ne bude raspisan u naredne dve i po godine i da cena te licence ne bude niža od cene postignute za drugu licencu. Karić: Neviđena pljačka - Novi ugovor države i austrijskog partnera o ulaganju u "Mobtel' neviđena je pljačka za koju će odgovarati Vojislav Koštunica i njegovi ministri - izjavio je preksinoć u Užicu Dragomir Karić, komentarišući konačnu računicu vlade i austrijskih investitora. "Država je Austrijancima dala i 2.800.000 pretplatnika, od kojih svaki u Evropi vredi od 400 do 500 evra, što znači da su oni dali 1,4 milijarde evra. E, u tome je pljačka. To je poštenje Koštunice i njegovih ministara, koji će zbog toga jednog dana odgovarati", rekao je Karić. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta