Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Danas otvaranje finansijskih ponuda za privatizacionog savetnika u sektoru telekomunikacija:
Tri ponude za veliki posao
U Agenciji za privatizaciju danas će biti otvorene finansijske ponude u okviru tendera za javnu nabavku konsultantskih usluga za izradu strategije privatizacije sektora telekomunikacija Srbije. Tehničke ponude tri ponuđača koja učestvuju na tenderu otvorene su 8. februara, a u konkurenciji se nalaze konzorcijum Goldman & Saks i Detekon internešnel iz Bona, konzorcijum MEKKINSI & Ko i Vest LB iz Dizeldorfa, kao i konzorcijum Boston konsalting grup, Ces mekon i Lazard iz Budimpešte. S obzirom na to da je osnovni kriterijum za izbor pobednika ekonomski najpovoljnija ponuda, procenjuje se da bi već danas mogao biti poznat pobednik tendera. Članovi tenderske komisije su od 8. februara analizirali tehničke ponude i rangirali ih prema kvalitetu, što bi trebalo da pomogne u donošenju konačne odluke, ali će prednost svakako imati onaj konzorcijum koji za svoje usluge traži najmanje novca. Tenderom je predviđeno da za izradu strategije pobednik može dobiti najviše 150 miliona dinara. Prema nezvaničnim informacijama, jedna od tehničkih ponuda nije zadovoljila pa bi danas mogle biti otvorene samo dve finansijske ponude. Pobednik na tenderu biće u obavezi da izvrši analizu sektora telekomunikacija u pogledu konkurencije, regulative, liberalizacije i preduzeća koja u njemu posluju, kao i analizu izvodljivosti izdavanja licenci novim operaterima fiksne i mobilne telefonije. U obavezi je i da predloži metode privatizacije preduzeća u sektoru telekomunikacija. Od savetnika se pre svega očekuje da odluči da li i kada privatizovati kompaniju Telekom Srbija i da li i kada izdati treću licencu za pružanje usluga mobilne telefonije. Prošle nedelje Vlada Srbije rešila je da raspiše još jedan tender za privatizacionog savetnika u sektoru telekomunikacija koji bi trebalo da se pozabavi samo prodajom Mobtela. Izvor: "Danas".

Setva skuplja 30 odsto nego PROŠLE godine

Za prolećne radove na 65.000 hektara ovog proleća somborskim poljoprivrednicima biće potrebno oko 19 miliona evra, odnosno 30 odsto više novca nego prošlog proleća. Prema proračunima Odeljenja za privredu opštine Sombor, za nabavku 40.000 tona mineralnog đubriva ratari će potrošiti 9,4 miliona evra, za 1.300 tona semenske robe 3,5 miliona evra, zaštitna sredstva će koštati 2,8 miliona evra, a dizel gorivo 2,7 miliona evra. Izvor: "Danas".

GUBITAK DŽENERAL MOTORSA U 2005. DOSTIGAO 10,6 MILIJARDI DOLARA

Najveći svetski proizvođač automobila Dženeral motors stvorio je u 2005. gubitak veći za dve milijarde dolara nego što je prethodno utvrđeno. Gubitak će sada dostići 10,6 milijardi dolara zbog povećanih troškova za restrukturiranje i obaveze prema penzionerima. Ovo je novi udarac za kompaniju koja preživljava teške gubitke i pad prodaje posebno u SAD. U Dženeral motorsu planiraju da u sledeće tri godine ukinu 30.000 radnih mesta i zatvore nekoliko fabrika kako bi pospešili konkurentnost. Troškovi restrukturiranja popeli su se na 1,7 milijardi dolara. Uprava kompanije saopštila je da je došlo do računovodstvenih grešaka u jednom od delova kompanije. Početkom meseca najavljeno je da će dve milijarde dolara biti prikupljeno prodajom 17,4 odsto udela kompanije u japanskom proizvođaču Suzukiju. Izvor: "Danas".

Osiguranje i za poljoprivrednike

U setu novih mera podrške poljoprivrednicima koje će Ministarstvo poljoprivrede primenjivati ove godine jesu i podsticaji za osiguranje životinja i useva. Kako u Ministarstvu kažu, poljoprivreda je oduvek bila privredna delatnost koja se odvija pod vedrim nebom i kao takva izložena ćudima vremena. Uprkos tome, tržište osiguranja u poljoprivredi kod nas još nije razvijeno u dovoljnoj meri pa je ocenjeno da bi bilo korisno da se poljoprivrednim proizvođačima obezbedi povraćaj dela sredstava koja su uplatili za osiguranje svojih useva i domaćih životinja. U republičkom agrarnom budžetu za te svrhe izdvojeno je 250 miliona dinara. Pravo na taj vid podrške imaju registrovana poljoprivredna gazdinstva koja su se osigurala od štete kod životinja i na usevima. Njima će biti isplaćivana podsticajna sredstva u visini od 30 odsto vrednosti premije osiguranja, ne računajući PDV. Zahtevi za korišćenje tih sredstava podnose se Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede posredstvom organizacionih jedinica Uprave za trezor u kojima su locirana poljoprivredna gazdinstva i to najkasnije do 31. maja 2006. godine. Uz zahtev se podnosi i original polise osiguranja društva za osiguranje kod kojeg je poljoprivrednik osiguran i potvrda o plaćenoj premiji osiguranja. Izvor: "Danas".

Firme iz Srbije na Londonskoj berzi

Direktor odeljenja japanske investicione banke „Nomura“ za jugoistočnu Evropu Milan Elezović ocenio je da bi do kraja ove godine država Srbija ili neke srpske kompanije mogle da se pojave na Londonskoj berzi. On je u intervuju za ekonomski mesečnik „Magazin biznis“ rekao da je za dalje finansiranje razvoja Srbije veoma bitno da država prva izađe na jednu od svetskih berzi i emituje obveznice koje će biti referenca za ostale. Prema njegovim rečima, nakon obveznica države na berzi bi trebalo da se nađu gradovi, javna preduzeća ili banke, pa tek onda kompanije. Glavni kandidati za pojavljivanje na Londonskoj berzi, kazao je Elezović, su srpska javna preduzeća, odnosno najveće firme u telekomunikacijama i u energetici, zatim „Komercijalna banka“ i nekoliko privatnih firmi. On je ocenio da je bi „Delta holding“ u kojem je maloprodaja integrisana sa proizvodnjom, što predstavlja vertikalnu integraciju poslovanja i mogućnost za bolji profit, bio dobar kandidat za Londonsku berzu. „U Srbiji ima možda od pet do deset privatnih firmi čije bi akcije mogle da se kotiraju na Londonskoj berzi, ali to nije mali broj“, naveo je Elezović i dodao da se iz Hrvatske na berzi kotira samo „Pliva“, dok su obe slovenačke kompanije povučene nakon preuzimanja. On je ocenio da je srpsko tržište veoma atraktivno za investicione banke, iako je Srbija mala zemlja po bruto domaćem proizvodu i veličini firmi, zbog predstojećih privatizacija Naftne industrije Srbije, Elektroprivrede Srbije i „Mobtela“. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta