Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
SREĆKOVIĆ: Nove cene benzina za dan ili dva

Gorivo bi na pumpama u Srbiji moglo da poskupi za dan ili dva, odnosno dan nakon objavljivanja novih, viših cena u Službenom glasniku, potvrdio je pomoćnik republičkog ministra trgovine, turizma i usluga Srđan Srećkovih. On je agenciji Beta kazao da će gorivo na pumpama u proseku poskupeti za oko dinar po litru, a ta korekcija je u skladu sa Uredbom koja se koristi za formiranje cena naftnih derivata i po kojoj se prati kretanje cene sirove nafte na svetskom tržištu i promena kursa dolara. Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije uputilo je u petak 17. marta ministarstvima trgovine i finansija zahtev za povećanje osnovne cene goriva za 2,16 odsto, što bi žnačilo da gorivo u maloprodaji poskupi za oko dinar po litru. Poslednja korekcija cena goriva u Srbiji bila je 1. marta, kada je benzin na pumpama pojeftinio za oko dva dinara po litru. Trenutne cene goriva u Srbiji na pumpama za motorni benzin (MB) od 95 oktana i bezolovni MB-95 su 83,3 dinara po litru, dizel goriva D2 70,5 dinara, dok se litar evro dizela prodaje za 76,7 dinara. Prema procenama kompanije za promet naftnih derivata Petrobart AVIA, litar motornog benzina MB-95 trebalo bi da košta 84,23 dinara, dizel gorivo D-2 71,51 dinar po litru, a litar evrodizela 77,87 dinara. U sistemu Petrobarta na teritoriji SCG posluje više od 100 benzinskih pumpi. Izvor: "Danas".

Otvorene ponude za savetnika koji će predložiti strategiju privatizacije sektora telekomunikacija
Najbolja ponuda Konzorcijuma Goldman Saks i Detekon internešnel
U prostorijama Agencije za privatizaciju juče su otvorene finansijske ponude dva od ukupno tri ponuđača koji učestvuju na tenderu za javnu nabavku konsultantskih usluga za izradu strategije privatizacije sektora telekomunikacija Srbije. Tenderska komisija otvorila je ponude konzorcijuma Goldman Saks i Detekon internešnel iz Bona i konzorcijuma MEKKINSI i Vest LB iz Diseldorfa. Prednost je data konzorcijumu na čelu sa Detekonom koji je za svoje usluge tražio naknadu od oko 128 miliona dinara dok je konkurentski konzorcijum na čelu sa MEKKINSIJEM tražio nešto više od 131 miliona dinara. I tehnička ponuda Detekona bila je bolja i ocenjena sa 86,81 bodova naspram 84,85 bodova koliko je pripalo MEKKINSIJU. Članovi Tenderske komisije proslediće ove nedelje Vladi Srbije predlog o izboru povoljnijeg ponuđača. Ponuda konzorcijuma Boston konsalting grup, Ces Mekon i Lazard, proglašena je za neispravnu jer je sadržala tekst ugovora drugačiji od onog koji je zahtevao naručilac posla, odnosno, Vlada Srbije. Član Tenderske komisije Branislav Zec podsetio je da je osnovni kriterijum za izbor najpovoljnije ponude bio ekonomski najpovoljnija ponuda što uključuje ocenjivanje i tehničke i finansijske ponude, a ne samo visinu naknade za posao. On je istakao da je komisija tražila mišljenje Ministarstva finansija u vezi sa odlukom da iz postupka isključi ponudu Boston konsalting grupe. - Od ponuđača se tražilo da potpišu ugovor onakav kakav im je dat u konkursnoj dokumentaciji. To je bio slučaj kod dva ponuđača ali nije bio kod trećeg i u skladu sa mišljenjem Ministarstva i zakonom isključili smo ga iz konkurencije. Ponuđač se žalio Komisiji za zaštitu prava, ali je ona odbila prigovor. Ne znam da li su napravili grešku, ali su dostavili drugačiji ugovor - istakao je Zec, ali nije želeo da komentariše pitanje predstavnika medija da li je tačna informacija da je taj konzorcijum isključen iz postupka na insistiranje ministra finansija Mlađana Dinkića jer u njemu učestvuje firma Lazard koja je navodno učestvovala u otkupu "češkog duga". Predsednik Tenderske komisije Mira Prokopijević podsetila je da su ponuđači u finansijsku ponudu morali da unesu bruto iznos sa svim troškovima i pripadajućim porezima za izradu strategije jer su konsultantske usluge oporeziva transakcija pa će PDV morati da plate i domaći i strani ponuđači. Maksimalni iznos koji su mogli da zahtevaju bio je 150 miliona dinara. Ona je naglasila da su razmatrana samo ponude čiji je tehnički deo dobio više od 80 bodova. Finansijske ponude morale su da sadrže tri obrasca sa informacijama o visini naknade, njenoj strukturi i učešću članova konzorcijuma u podeli novca. Poziv za učešće na tenderu objavljen je 20. maja 2005. u Službenom glasniku, Politici i Fajnenšel Tajmsu i do 20. juna prijavilo se 12 kompanija ili konzorcijuma. U narednu fazu kvalifikovalo se šest ponuđača, a do 8. februara ponude su dostavila tri. Postupak je više puta prekidan jer su podneta četiri zahteva za zaštitu prava nadležnoj Komisiji za zaštitu prava. Pobednik na tenderu biće u obavezi da izvrši analizu sektora telekomunikacija Srbije u pogledu konkurencije, regulative, liberalizacije i preduzeća koja u njemu posluju, kao i analizu izvodljivosti izdavanja licenci novim operatorima fiksne i mobilne telefonije. U obavezi je i da predloži metode privatizacije preduzeća u sektoru telekomunikacija. Mobilkom Austirja na tendru za Mobtel Beč - Predsednik Uprave Grupe Mobilkom Austija Boris Nemšić izjavio je juče da će ta kompanija učestvovati na tenderu za kupovinu firme naslednika Mobtela i licencu za drugog operatera u Srbiji, ali da "neće platiti nerealnu cenu". On je na konferenciji za novinare u Beču rekao da je Mobilkom za ukupne investicije do 2009. godine izdvojio 3,1 milijardu evra, u koje spadaju i učešće na tederu za Mobtel, ali i operatera Telekom Srpske u Bosni i Hercegovini. "Mobilkom je izuzetno zainteresovan za učešće na srpskom tržištu" rekao je Nemšić i dodao da je tržište mobilne telefonije u Srbiji "komplikovano, jer jedan konkurent drži oba operatera". Nemšić je ocenio da su cene usluga mobilnih operatera u Srbiji "nejasne" i dodao "da je nezamislivo da jedan operater ima tako visoke cene rominga". Mobilkom Austrija Grupa u svom vlasništvu ima operatere VIP Net iz Hrvatske, Si mobil iz Slovenije, Mobilkom Linhtenštajn i od skoro bugarski Mobitel, a u 2005. godini ostvarila je prihod od oko 2,5 milijarde evra, što je za 17,1 odsto više nego 2004. godine. Mobilkom Austrija grupa ima devet miliona korisnika u pet država, što je povećanje za 81,1 odsto u odnosu na 2004. godinu. Beta. Izvor: "Danas".

Austrijanci u trci za „Mobtel“

Predsednik uprave grupe „Mobilkom Austrija“ Boris Nemšić izjavio je da će ta kompanija učestvovati na tenderu za kupovinu firme naslednika „Mobtela“ i licencu za drugog operatera u Srbiji, ali da „neće platiti nerealnu cenu“. On je na konferenciji za novinare u Beču rekao da je „Mobilkom“ za ukupne investicije do 2009. godine izdvojio 3,1 milijardu evra, u koje spadaju i učešće na tederu za „Mobtel“, ali i operatera „Telekom Srpske“ u Bosni i Hercegovini. „Mobilkom je izuzetno zainteresovan za učešće na srpskom tržištu“, rekao je Nemšić i dodao da je tržište mobilne telefonije u Srbiji „komplikovano, jer jedan konkurent drži oba operatera“. Poznato je da su za učešće na tenderu pozvane najpoznatniji evropski mobilni operateri, rekao je on, ističući da se „Mobilkom“ ne plaši konkurencije. Nemšić je ocenio da su cene usluga mobilnih operatera u Srbiji „nejasne“ i dodao da je „nezamislivo da jedan operater ima tako visoke cene rominga“. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta