Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Potezi Vlade na suzbijanju inflacije kontradiktorni, ocenio Slobodan Milosavljević, predsednik Priv
Srbiji potrebne grinfild investicije
Slobodan Milosavljević, predsednik Privredne komore Srbije, izjavio je juče na konferenciji za novinare, predstavljajući novi broj biltena PKS - Konjukturni trendovi Srbije, da će ukoliko se nastavi trend rasta cena na malo, inflacija u ovoj godini dostići 13 do 14 odsto. "Da bi se ostvarila projektovana stopa od 9,3 odsto, mesečni rast inflacije ne bi trebalo da premaši 0,8 odsto. To je, međutim, u ovoj situaciji nemoguće ostvariti, jer sledi poskupljenje struje i sezonski rast cena na zelenim pijacama", istakao je Milosavljević. On je ocenio kontradiktornom odluku Vlade da poveća zarade u prosveti jer, kako kaže, to je u suprotnosti sa merama za suzbijanje inflacije. - Evidentan je pokušaj administriranja države na tržištu kroz ograničavanje marži u trgovini što se može okarakterisati kao krajnje nestručan potez. Ne može se na uzorku od jednog proizvoda izvesti zaključak o tome kolika je marža za sve proizvode. Tržište je najefikasniji regulator cena, a potrošači mogu najbolje da procene kakav je odnos cena i kvaliteta proizvoda. Ograničenje marži moglo bi da prouzrokuje gašenje malih trgovinskih radnji dok će veliki trgovinski lanci zahvaljujući obimu prometa to upseti da prebrode - naglašava Milosavljević. On je dodao da je Srbiji potreban novi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom jer je očigledan nedostatak direktnih stranih investicija, a pre svega grinfild investicija. "U prošloj godini priliv stranih investicija ogledao se isključivo kroz kupoprodajni odnos i to u finansijskom sektoru. Nisam primetio investicije u realnom sektoru, a sudeći prema najavama, u ovoj godini ne treba očekivati grinfild investicije", naglašava Milosavljević. Predsenik PKS je kritikovao kreatore ekonomske politike jer se sredstva od privatizacije ne troše na povećanje atraktivnosti tržišta koje bi privuklo strane investicije, već na poboljšanje materijalnog položaja javnih službi, penzionera... Radovan Kovačević, direktor Centra za naučnoistraživački rad u PKS, rekao je da se trend u spoljnotrgovinskoj razmeni iz druge polovine prošle preneo i na ovu godinu. To znači da se izvoz zadržao na nivou od oko 400 miliona dolara, dok se uvoz kreće oko 900 miliona dolara mesečno. "Rast izvoza u ovoj godini neće biti veći od 15 odsto", kaže Kovačević. Prema njegovim rečima, država bi trebalo da suficit u budžetu iskoristi za finansiranje izvozno orijentisanih grana privrede. "Restriktivne mere Narodne banke Srbije, usmerene na ograničenje tražnje na tržištu prouzrovaće rast kamatnih stopa, što negativno deluje na izvoznike", zaključuje Kovačević. Nova zgrada PKS koštaće 16,5 miliona evra Tender za izgradnju nove zgrade Privredne komore Srbije biće završen sledeće nedelje. Vrednost projekta je oko 16,5 miliona evra, a taj novac će biti obezbeđen iz kredita zahvaljujući ogromnoj imovini PKS. Kredit ćemo otplaćivati od pet do sedam godina - izjavio je Milosavljević. Izvor: "Danas".

U Privrednoj komori Pariza predstavljen privredni potecijal Srbije i Crne Gore:
Industrijski projekti privlače francuske investitore
U Privrednoj komori Pariza juče je održan seminar "Srbija i Crna Gora na putu ka Evropi", na kojem je predstavljen privredni potencijal SCG. Na seminaru su učestvovali predstavnici stotinak francuskih i oko 40 preduzeća iz SCG, koji su imali priliku za poslovne susrete i razgovore. Na seminaru je, pored ostalog, predstavljeno 10 projekata iz oblasti industrije i proizvodnje SCG koje je Privredna komora Pariza odlučila da podrži, saopšteno je na konferenciji za novinare. Ostale teme seminara odnosile su se na pravni okvir u kojem se odvija procesu privatizacije i finansiranje razvojnih projekata u SCG kao i na iskustvo francuskih preduzetnika na tržištu SCG. Na konferenciji za novinare saopšten je podatak da je razmena Francuske i SCG prošle godine iznosila 530 miliona dolara, sa deficitom na strani SCG. Cilj seminara, koji je organizovala Privredna komora Pariza (na inicijativu Ministarstva za medjunarodne ekonomske odnose SCG i u koordinaciji sa ambasadom SCG u Parizu), bio je predočavanje moguchnosti za uravnoteženje tog debalansa, kao i mogućnosti za unapredjenje privrednih odnosa i povećanje obima francuskih investicija. S time u vezi, novinari je zanimalo kakva je investiciona klima u SCG i uticaj političkih faktora na tu klimu. Ministar Parivodić sastao se juče posle seminara sa francuskom ministarkom za spoljnu trgovinu Kristinom Lagard. Delegacija SCG završava danas posetu Parizu. Na programu su predstavljanje turističkih potencijala Srbije i razgovori ministara Ivanovića i Parivodića sa visokim predstavnicima medjunarodnog krila Unije francuskih poslodavaca (MEDEF International). Izvor: "Danas".

JBIC BANKA POZVALA JAPANSKE FIRME DA INVESTIRAJU U SRBIJU

Predstavnici Japanske banke za međunarodnu saradnju (JBIC) pozvali su juče japanske kompanije da investiraju na tržište Srbije. Prilikom predstavljanja poslovanja JBIC u Privrednoj komori Srbije, zastupnik te banke za region Evrope Kojićiro Čučija rekao je da je ta banka spremna da kreditira japanske firme koje ugovore zajedničke investicije sa firmama iz Srbije. JBIC je jedan od kreditora Pariskog kluba poverilaca prema kojem Srbija još nije izmirila svoja dugovanja i zbog toga za sada ne može da daje direktne pozajmice srpskoj vladi i firmama. Čučija je predložio da se, ne čekajući sklapanje bilateralnog sporazuma između vlada Srbije i Japana, pronađe rešenje koje će omogućiti da japanske firme koje sklope strateška partnerstva sa firmama iz Srbije dobiju pozajmice te banke i što pre dođu da posluju na srpsko tržište. Izvor: "Danas".

Bečka berza zainteresovana za regionalno povezivanje:
Bečka berza zainteresovana za regionalno povezivanje
Bečka berza zainteresovana je za regionalno povezivanje tržišta kapitala u centralnoj i jugostočnoj Evropi jer je uverena da jedino tako zemlje mogu privući velike investicije i uspešno konkurisati velikim evropskim i svetskim berzama - izjavio je juče na konferenciji za novinare Mihael Bul, član Upravnog odbora Bečke berze. On je dodao da taj koncept može da bude uspešan imajući u vidu činjenicu da na ovom području funkcionišu pretežno mala i srednja preduzeća, koja bi se teško sama mogla izboriti sa međunarodnom konkurencijom. Da Bečka berza već ubrzano uveliko radi na realizovanju te ideje, govori i podatak da je sa većinom berzi u regionu (Zagrebačkom, Sarajevskom i Beogradskom berzom) već potpisan Memorandum o razumevanju, a od pre godinu dana je zajedno sa Austrijskim konzorcijumom postala vlasnik 68 odsto Budimpeštanske berze. Takođe, aktivna je i na tržištima Poljske, Češke i Slovačke. Bul je naglasio da prema raspoloživim podacima, više od 85 odsto kompanija koje se kotiraju na Bečkoj berzi, aktivno sarađuje sa tržištima jugoistočne i centralne Evrope. Kao jedan od glavnih razloga za iniciranje saradnje Bul je naveo izuzetne rezultate Srbije u sprovođenju ekonomskih reformi. "Bruto društveni proizvod u ovom delu Balkana je tri do pet odsto viši nego u zapadno evropskim zemljama. Takođe, i tržište kapitala beleži ogroman rast", naglasio je Bul. Prema njegovoj oceni osnovna mana srpskog finansijskog tržišta jeste nepostojanje odgovarajućih propisa, dok kada je reč o tržištu u celini, nedostataka ima, ali oni ne predstavljaju veliku prepreku ako postoji zajednički cilj i vizija da se u doglednoj budućnosti pojavimo na ekranima vodećih međunarodnih berzi. Bečka berza zabeležila je izvanredan rast poslednjih godina. Tako je, recimo, Indeks u poslednje četiri godine porastao za 280 odsto, tržišna kapitalizacija je utrostručena i iznosi oko 120 milijardi evra, dok se promet uvećao deset puta i trenutno se kreće oko 10 milijardi evra mesečno. Juromani kandidovao Dinkića za ministra finansija 2005. Ekonomski magazin Juromani kandidovao je srpskog ministra finansija Mlađana Dinkića za priznanje "ministar finansija 2005. godine", izjavio je član Upravnog odbora Bečke berze Mihael Bul. On je kazao da "posebne zasluge" za uspeh reforme srpske ekonomije snosi Vlada Srbije, a posebno srpski ministar finansija, koji je još na poziciji guvernera Narodne banke Srbije, ostvario "fantastičan uspeh". Prema njegovim rečima, Dinkić je zaslužan za odlično obavljenu poresku i bankarsku reformu u Srbiji, kao i za otpis spoljnog duga. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta