Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Da li je za 25 odsto Komercijalne banke plaćena realna cena?:
Izostala ocena tržišta
Vest o dokapitalizaciji 25 odsto kapitala "najveće srpske banke" - Komercijalne banke, za 70 miliona evra došla je istovremeno sa vešću o ponudama za kupovinu 99,4 odsto kapitala Vojvođanske banke, za koju su, kako tvrde mediji, strani partneri spremni da plate od 500 do 700 miliona evra. To znači da, ukoliko četvrtina Komercijalne banke vredi 70 miliona, onda ukupna vrednost kapitala te banke iznosi 280 miliona evra, što ako se uzme u obzir ponuđena "cifra" za kupovinu Vojvođanske banke, govori o tome da Komercijalna banka ipak nije najveća banka, ili ipak jeste? Miroslav Prokopijević, direktor Centra za slobodno tržište kaže za Danas da se akcije banaka u Srbiji ne kotiraju na berzi tako da je moguće da se "izbacuju" proizvoljne cifre vezane za vrednost kapitala, "kako kome odgovara". - Ukoliko bi se akcije Komercijalne banke kotirale na berzi, tržište bi uspostavilo realnu cenu i onda ne bi bilo zabune ni po jednom osnovu, jer je tržišna cena "zakon" - ističe Prokopijević. Prema njegovim rečima, od hiljadu firmi, čije akcije se kotiraju na srpskoj berzi, više od polovine bi "najviše volelo da se povuče sa berze, jer većini iz dana u dan samo opada vrednost akcija". - Berza je strah i trepet za većinu firmi jer to predstavlja dnevni test za njihov menadžment. S druge strane, u većini preduzeća u Srbiji koja nisu stopostotno u privatnim rukama, prisutno je grčevito opiranje menadžmenta koji strahuje da bi prodaja kompanije kojom upravljaju značila za njih kraj angažovanja na tom poslu - ističe Prokopijević. Milan R. Kovačević, stručnjak za strana ulaganja, kaže za Danas da se privatizacija domaćih banaka odvija na netransparentan način. - Normalno bi bilo da zakonodavac unapred odredi kakvo bankarstvo želimo, odnosno da li, i u kojim bankama želi da ostavi učešće države, ili planira da celo tržište prepusti privatizaciji. Zbog takvog neplanskog pristupa događa se da najpre od Vlade čujemo jednu ideju, koja u procesu realizacije poprimi sasvim drugi oblik. U postupku dokapitalizacije Komercijalne banke strani partner EBRD je za 25 odsto kapitala banke platio 70 miliona evra, što bi praktično značilo da banka vredi 280 miliona evra. S druge strane, ministar finansija kaže da će sa ovom dokapitalizacijom vrednost kapitala banke biti 170 miliona evra. Ne razumem šta to znači - ističe Kovačević Naš sagovornik naglašava da je osnovno pitanje na koji način se došlo do procene vrednosti kapitala Komercijalne banke, odnosno da li je bilo i drugih zainteresovanih pokušaja za dokapitalizaciju. - O tome nadležni ćute tako da mi nismo u stanju da dobijemo na uvid da li je možda neka druga banka ponudila više novca za dokapitalizaciju Komercijalne banke - naglašava naš sagovornik. Sa ministrom finansija Mlađanom Dinkićem juče nismo uspeli da stupimo u kontakt. Izvor: "Danas".

Dve godine rada Ministarstva za kapitalne investicije:
ILIĆ: Počinje realizacija velikih projekata
Tekuća godina biće godina velikih projekata vezanih za izgradnju saobraćajne infrastrukture za koju će biti utrošeno oko dve milijarde evra - izjavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Velimir Ilić, ministar za kapitalne investicije. Prema njegovim rečima, velike investicije biće izgradnja autoputa Niš - Dimitrovgrad (vredna 600 miliona evra), železničke stanice Prokop (250 miliona evra), obilaznice oko Beograda(200 miliona evra) i mosta Beška (60 miliona evra). Predstavljajući rezultate Ministarstva za kapitalne investicije u protekle dve godine, Ilić je naglasio da je njemu najdraža izgradnja kuća u selu Jaša Tomić, za koju je istakao da je urađena brzo i efikasno, kao i rekonstrukcija autoputa do granice sa Makedonijom. - Nadam se da će i ova godina biti uspešna kao i 2005, kada smo postavili rekord u izgradnji puteva i kada je PZP Beograd, jedno od naših najvećih putarskih preduzeća, dnevno ugrađivalo 4.000 tona asfalta.To je rekord za koji se nadam da će biti oboren - istakao je Ilić i dodao da je izgrađeno 120 kilometara puteva, završeno 20 mostova, a na tri tunela i deset mostova radovi su u toku. Vrednost radova u izgradnji je 6,24 milijarde dinara. Ilić je naglasio da su srpske železnice deo evropskih železnica, te je zbog toga potrebno nastaviti proces modernizacije osnovnih transportnih kapaciteta kojima železnica raspolaže. Prema njegovim rečima, najobimniji radovi su izvođeni na prugama Koridora 10 i pruzi Beograd-Bar, kao komercijalno i strateški veoma značajnoj pruzi. U protekle dve godine došlo je i do povećanja obima prevoza robe na železnici za sedam odsto, dok je prihod povećan za 68,2 odsto. U međunarodnom saobraćaju, obim prevoza u tonama je povećan za 33 odsto, a prihod za 84 odsto. U okviru procesa restrukturiranja Železnica Srbije smanjuje se i broj zaposlenih kojih sada ima 22.236 što je za 3.975 zaposlenih manje u odnosu na početak 2005. godine. Ministar Ilić je istakao da je pored velikih uspeha bilo i nekih propusta pa tako nisu realizovani neki planirani projekti a bilo je i personalnih promena, odnosno smena u Ministarstvu za kapitalne investicije jer pojedini funkcioneri nisu obavljali svoje obaveze na adekvatan način. Ilić je spomenuo i spornu nabavku motornih vozova iz Švedske, koju je nazvao "političkom aferom", i najavio da pojavljivanje pojedinih kupljenih kompozicija u saobraćaju treba očekivati za dan ili dva. Izvor: "Danas".

Inflacija u martu neće premašiti januarsku

Narodna banka Srbije procenila je juče da inflacija u martu neće premašiti januarski rast cena. "Manji rast cena u martu omogućio je da se inflacija u prva tri ovogodišnja meseca održi u projektovanim okvirima, kao i da se, ukoliko se preduzmu potrebne mere, u ovoj godini ostvari jednocifreni rast cena", navodi se u saopštenju NBS. Zvanični statistički podaci o rastu cena u martu još nisu objavljeni, dok je inflacija u januaru bila 0,4 odsto, a u februaru 1,4 odsto. Izvor: "Danas".

Veća industrijska proizvodnja u Srbiji

Industrijska proizvodnja u Srbiji u februaru je bila za deset odsto veća nego u istom mesecu prošle godine, saopštio je juče Republički zavod za statistiku. U poređenju sa prosečnom industrijskom proizvodnjom u 2005, proizvodnja je u februaru bila za 6,1 odsto manja. Posmatrano po sektorima, u februaru 2006. je prema istom mesecu 2005. u prerađivačkoj industriji ubeležen rast proizvodnje od 13,6 odsto a na sektoru vađenja ruda i kamena 11,3 odsto. Istovremeno je u proizvodnji i distribuciji električne energije, gasa i vode registrovan pad za pola procenta. Gledano prema namenskim grupama, rast je zabeležen u proizvodnji intermedijarnih proizvoda osim energije - za 20,5 odsto, kapitalnih proizvoda - za 12 odsto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 10 odsto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,3 odsto, i energije za 2,6 odsto. Obim industrijske proizvodnje je u februaru 2006. u poređenju sa prošlogodišnjim februarom povećan u 20 oblasti koje učestvuju u strukturi industrijske proizvodnje sa 72 odsto, a pad kod 9 oblasti. Računajući i proizvodnju malih preduzeća, industrijska proizvodnja je u februaru ove godine u poređenju sa prosekom iz 2005. opala za 5,5 odsto. Izvor: "Danas".

Umanjena vrednost rudnika u Boru

Dva sindikata Rudarsko-topioničarskog basena "Bor" zahtevaju da radnici tog preduzeća dobiju besplatne akcije, upozoravajući da će sprečiti započeti proces privatizacije planiran u ovoj godini. Sindikati smatraju da kupovina kombinata bakra bez podele akcija rudarima i metalurzima predstavlja rasprodaju ogromnog bogatstva i privatizaciju na mala vrata. Jedinstvena sindikalna organizacija zapretila je da će blokirati proces privatizacije ukoliko se ne ukine člana 48 Zakona o privatizaciji, koji predviđa da radnici u postupku restrukturiranja preduzeća nemaju prava na podelu besplatnih akcija. Nezavisni sindikat, istovremeno, tvrdi da su dugovi RTB-a od 500 miliona dolara "naštimovani" kako bi se što više srozala vrednost preduzeća. Sindikati tvrde da je neko debelo izigrao radnike RTB-a predlažući im svojevremeno blokadu autoputa kod Paraćina kako bi se državnim organima skrenula pažnja na teško materijalno stanje. Na sastanku u Beogradu tada su predstavnici Vlade za 9.000 radnika obećali povećanje proseka zarada na republički nivo i investiciona ulaganja od 30 miliona evra. Nakon tih pregovora iza zatvorenih vrata, kojima su prisustvovali samo predstavnici Samostalnog sindikata, tadašnji i sadašnji v.d. direktora RTB-a Borivoje Stojadinović, ministari Predrag Bubalo i Radomir Naumov, doneta je odluka zbog koje se sada radnici osećaju izigranima. "Nakon odluke o restrukturiranju, radnici su izgubili pravo na akcije", potvrdio je za "Blic" ministar Bubalo. Sindikat, međutim, podseća da je još u decembru 2004. godine u Agenciji za privatizaciju pokrenuto pitanje realne procene vrednosti kapitala firme "RTB Bor grupa", na osnovu čega bi se zaklučilo da je 500 miliona dolara duga ovog rudarsko-metalurškog kompleksa napravljen veštački. Priče da je RTB na "samrti" i da su istrošene sve rudne rezerve poslužile su kako bi radnici zaboravili na svoja prava. Da je situacija potpuno drugačija svedoči zainteresovanost moćnih svetskih kompanija za kupovinu RTB-a. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta