Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ove godine rast izvoza neće premašiti 15 odsto, procenjuju stručnjaci:
Potencijali u tekstilnoj i poljoprivrednoj industriji
Jedan od izlaza iz depresivnog stanja u kojem se srpska privreda već godinama unazad nalazi stručnjaci vide u prilivu stranih i domaćih investicija koje bi trebalo da podignu nivo izvoza. Pozitivni efekti privatizacije i restrukturiranja preduzeća, ali i tržišnog načina razmišljanja, već se izražavaju kroz povećan izvoz, koji je u januaru za dvadesetak odsto bio veći u odnosu na isti period prethodne godine. I dok privrednici "rone suze" nad propuštenom prilikom da većinu robe plasiraju na evropsko tržište pod povlašćenim uslovima, investitori koji bi bili zainteresovani da ulažu u proizvodnju namenjenu inostranim kupcima, zaobilaze Srbiju u širokom luku zbog, kako tvrde, pravne nesigurnosti. A upravo su oni "najhrabriji" strani ulagači zaslužni za povećanje obima izvoza, koji je u januaru dostigao 326 miliona dolara. U tom kontekstu treba podsetiti da najveće učešće u izvozu imaju gvožđe i čelik (52 miliona dolara) i obojeni metali (39 miliona dolara). Na stranom tržištu "dobro idu" odeća i poljoprivredni proizvodi. Kada je o uvozu reč i dalje je prisutno visoko učešće energenata, za šta ekonomisti nalaze racionalno opravdanje, jer se bez struje i nafte ne može živeti. Međutim, činjenica da veliki udeo u "uvoznom kolaču" ima roba široke potrošnje, iritira kreatore ekonomske politike, ali i domaće proizvođače te robe. Uvoz je u januaru dostigao 662 miliona dolara i veći je u odnosu na isti period lane za čak 38 odsto. U interpretaciji tih podataka, međutim, ne bi trebalo izgubiti iz vida da je većina uvoznika prošle godine obavila veliki deo uvoza pre uvođenja poreza na dodatu vrednost, što je rasteretilo januarsku stopu uvoza. Radovan Kovačević, direktor Centra za naučno - istraživački rad u Privrednoj komori Srbije u izjavi za Danas prognozira da u ovoj godini neće biti ostvarena projekcija rasta izvoza od 25 odsto, naglašavajući da je realna stopa rasta od oko petnaestak odsto. - Izvoz je već u drugoj polovini prošle godine "malaksao" i čini mi se da se taj trend nastavlja. S druge strane nepovoljna dinamika rasta uvoza i dalje je prisutna. Rast izvoza u januaru od dvadesetak odsto očigledno je posledica niske statističke baze - objašnjava naš sagovornik. On ističe da se na kraći rok ne mogu očekivati spektakularni rezultati na strani izvoza kao posledice stranih ulaganja, jer, kako kaže, njima je cilj da zadovolje potrebe domaćeg tržišta a tek nakon toga se kreće u osvajanje stranog tržišta. Izvor: "Danas".

Enerdžiobserver: Energetski samit o Balkanskim naftovodima POČETKOM aprila

Međunarodni energetski samit o Balkanskim naftovodima biće održan u Beogradu 10. aprila. Pokrovitelj skupa je Miroljub Labus, potpredsednik Vlade Srbije, a organizator "Energetskog samita Beograd 2006" je beogradski elektronski nedeljnik Enerdžiobserver. Kako se navodi u saopštenju Energetski samit će biti jedinstvena prilika za susret svih ključnih učesnika u izgradnji Balkanskih naftovoda, uz prisustvo predstavnika nadležnih ministarstava balkanskih zemalja, investitora i zainteresovanih naftnih kompanija iz regiona, Zapadne Evrope, Rusije i SAD. Cilj energetskog samita je da prezentuje i analizira trenutno i buduće stanje vezano za izgradnju Balkanskih nafotovoda: Burgas - Alexandropoulis, Albanija - Makedonija - Bugarska (AMBO) i Panevropskog naftovoda (PEOP), koji su projektovani da omoguće izvoz nafte iz Kaspijskog regiona preko Crnog mora, zaobilazeći pri tome Bosforski moreuz u Turskoj zbog ograničenosti njegove propusne moći. Izvor: "Danas".

PARIVODIĆ: Što pre privatizovati građevinsko zemljište

Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Srbije Milan Parivodić, izjavio je da je "iznenađen" što će njegovu inicijativu za ukidanje državnog monopola nad zemljištem morati da potvrdi Skupština Srbije. On je na seminaru o Zakonu o hipoteci, koji je održan u subotu, kazao da je "potrebno", ali ne i dovoljno" da Sud Srbije i Crne Gore proglasi nevažećim član 60 Ustava Srbije, koji predviđa državni monopol nad gradskim građevinskim zemljištem, jer odluke tog suda "nemaju definitivnu pravnu snagu". Prema njegovim rečima, čak je i originalna verzija Ustava Srbije iz 1990. godine, predviđala da gradsko građevinsko zemljište bude privatizovano, što je stopirala Miloševićeva vlast. Parivodić je istakao da bi paralelno sa tim, trebalo doneti rešenje o privatizaciji gradskog građevinskog zemljišta, navodeći da je još rimsko pravo definisalo da vlasnik objekta bude i vlasnik zemljišta na kojem se objekat nalazi. "Sramota je da je Srbija poslednja u Evropi koja to već nije uradila", ocenio je ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom i upozorio da dok se to pitanje ne reši, neće biti ozbiljnih stranih investicija. Parivodić je precizirao da je potrebno doneti zakon, po kojem bi aktuelni vlasnici imali pravo otkupa zemljišta od države u periodu od godinu do dve dana, po ceni koja se kreće oko 15 odsto vrednosti objekta koji se može izgraditi po urbanističkom planu na toj zemlji. Izvor: "Danas".

Rekordan promet poslednjeg trgovačkog dana u februaru:
Mišković kupuje Graneksport
Trgovanje vlasničkim hartijama od vrednosti povećalo se u toku prošlog meseca. Prosečan dnevni promet u februaru približio se 183 miliona dinara, ili 2,1 milion evra, što je osetno više u odnosu na prosečan dnevni promet zabeležen u januaru. Poslednjeg trgovačkog dana u februaru ostvaren je promet od 505,8 miliona dinara, što predstavlja rekordan dnevni promet od početka godine. Otprilike 50 odsto celokupnog dnevnog prometa 28. februara je zabeleženo u trgovanju akcijama Graneksporta, koji je bio predmet nezvaničnog preuzimanja od strane Delte holdinga. Delta preko svojih firmi, prema podacima Centralnog registra, u ovoj kompaniji već ima 36,1 odsto. U toku prošlog meseca, od ukupno 324 akcije kojima se trgovalo akcije 62 kompanije su upisale porast cene, dok su akcije 61 kompanije izgubile na vrednosti. Oba indeksa Beogradske berze su zabeležila porast u toku februara, BELEks fm - 3,38 odsto, a BELEKS 15 - 7,51 odsto. Samo u toku prošle nedelje, kompozitni indeks BELEKS fm je zabeležio porast od 2,34 odsto, probivši sve maksimalne istorijske vrednosti. Novi maksimum je postavljen u petak, kada se pomenuti indeks zatvorio na 1.680,16 indeksnih poena. S druge strane, BELEKS 15 je u toku prošle nedelje opao 0,22 odsto, zatvorivši se na nivou od 1.108,32 indeksnih poena. Najviše se trgovalo akcijama kompanija iz poljoprivrednog sektora, a među njima akcijama proizvođača mlinskih proizvoda Graneksporta čija cena je u toku prošle nedelje doživela pad od 1,03 odsto. Maksimalnu pozitivnu promenu cene takođe su zabeležile dve kompanije iz ovog sektora. Najveći porast cene (108,23 odsto) u toku prošle nedelje zabeležile su akcije Ravnice iz Bajmoka, čiji je nedeljni promet iznosio 111,4 miliona dinara. Impresivni porast cene su doživele i akcije poljoprivrednog preduzeća Bezdan. Cene akcija banaka i drugih finansijskih institucija nastavile su uzlazni trend. Najveće porast cena akcija u finansijskom sektoru zabeležile su akcije Srpske banke i Panonske banke, čije su cene porasle za 40 odsto, odnosno 31,80 odsto. U predstojećem periodu očekuje se spajanje Srpske banke i Poštanske štedionice, kao i privatizacija Panonske banke. Izvor: "Glas javnosti".

Agencija za privredne registre poziva firme :
Preregistracija besplatna do 15. juna
Svi preduzetnici koji su se već registrovali u svojim opštinama imaju zakonsku obavezu da se do 15. juna ove godine preregistruju kod Agencije za privredne registre. Cilj je stvaranje jedinstvene baze podataka svih aktivnih preduzetnika i preduzeća, kao i pojednostavljivanje postupka registracije. Da bi registrovali radnju, agenciju, biro i druge oblike preduzetništva, potrebni su samo lična karta i popunjen obrazac. Oni koji su već registrovani i treba samo da se preregistruju, popunjavaju registracionu prijavu za prevođenje i poslednju važeću registraciju iz opštine. - Prevođenje do 15. juna je besplatno. Nakon toga može biti izvršena preregistracija, ali uz određenu novčanu naknadu. Pritom preduzetnik može izgubiti pravo na naziv firme ako se u međuvremenu neko već registrovao na to ime - objašnjava Dragiša Okolišanov, direktor Agencije za privredne registre. Zahtevi za preregistraciju mogu se podneti u centrali Agencije u Beogradu i u 12 organizacionih jedinica u Srbiji, kao i u oko 130 opština sa kojima je Agencija napravila sporazum o otvaranju kancelarija za prijem dokumenata. - Zahtev i fotokopiju lične karte, preduzetnici mogu poslati i preporučenom poštom - kaže Okolišanov i dodaje da će zbog velikog broja prijava, njihova obrada trajati i do 10 meseci, ali da će preduzetnici samim slanjem prijave izvršiti svoju zakonsku obavezu. - Kompletna baza podataka biće završena, verovatno, tek polovinom 2007. godine. Ukoliko u međuvremenu preduzetnicima iz bilo kog razloga bude neophodna potvrda da su izvršili preregistraciju, izaći ćemo im u susret - tvrdi Okolišanov. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta