Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Milan Urban, ministar industrije i trgovine Češke Republike:
Česi spremni da ulažu u energetiku i saobraćaj
Češke kompanije veoma su zainteresovane za strateško partnerstvo sa preduzećima u Srbiji, a češko energetsko društvo spremno je da učestvuje u privatizaciji tog sektora u vašoj zemlji. Konkretno, zainteresovani smo za dogradnju Kolubare B. Naša kompanija Čez učestvuje na tenderu za izvođača radova i prema mojim informacijama tender bi trebalo da se okonča kroz nekoliko nedelja. Treba podsetiti da Evropska unija insistira na liberalizaciji energetskog tržišta, što praktično znači da svako može da bira od koga će da kupuje struju. To, takođe, znači da proizvodnja, distribucija i prodaja struje treba da budu odvojeni, ali to je dugotrajan proces čija implementacija traje i po nekoliko godina. Tu su i projekti drugih čeških firmi koje su spremne da se angažuju na izgradnji hidroelektrana u Srbiji. Interesantna je i saobraćajna infrastruktura, pre svega železnički saobraćaj. Neki projekti su već realizovani - recimo isporuka lokomotiva. Pripremamo i ponudu za modernizaciju železničke mreže u Srbiji, pa je u delegaciji bio i veliki broj privrednika zainteresovanih za saradnju u toj oblasti. U delegaciji je bio i generalni direktor Češke eksportne banke, pošto tako velike projekte mora da prati i snažna finansijska podrška - kaže u razgovoru za Danas Milan Urban, ministar industrije i trgovine Češke Republike. On dodaje da je moguća i saradnja u zajedničkom nastupu na inostranom tržištu. "Sbija i Crna Gora imaju potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom i ako bismo zajednički isporučivali robu u Rusiju to bi bilo dobro i za jednu i za drugu stranu", ističe naš sagovornik. Na pitanje na koji način Češka Republika može da pomogne Srbiji u evroatlantskim integracijama, Urban kaže da kao stalni član Evropske unije, češki zvaničnici mogu da prenose mišljenje u Brisel. - U Češku je u proteklih sedam godina stiglo oko 50 milijardi dolara stranih investicija zato što imamo projekte i sistem koji mogu da privuku toliki kapital. Zato smo vašim stručnjacima ponudili da dođu u Češku i "pokupe" naša iskustva u toj oblasti. Dođite, sve ćemo vam pokazati, možete proviriti ispod svih poklopaca - kaže naš sagovornik. Na pitanje kako se Češka "izborila" sa kreditnom groznicom, karakterističnom za zemlje u tranziciji, Urban kaže da centralna banka i vlada ne bi trebalo da se mešaju, već da ostave tržištu da reguliše ponudu i tražnju. "Jer, ako želite da utičete na neki makroekonomski pokazatelj, možete da poremetite ravnotežu ostalih parametara", naglašava Urban. - Naša greška bila je što smo ušli u privatizaciju banaka tek pošto je restrukturiranje preduzeća uveliko odmaklo. Trebalo je da u taj proces krenemo ranije, jer smo zbog zakašnjenja bili prisiljeni na svojevrsni bankarski socijalizam. Banke su davale kredite preduzećima, iako su znale da ti krediti neće biti vraćeni. Zbog toga je kompletan bankarski sektor 1997. godine bio pred kolapsom. Odlučili smo da saniramo dugove bankama tako što smo ih izmestili u jednu državnu banku koja je, naravno, bila u gubitku. Troškovi koji su u to vreme stvoreni sada se postepeno namiruju iz državnog budžeta, sredstvima od privatizacije. Banke, su, dakle, tek pošto su se rešile dugova, ušle u privatizaciju i postale sastavni deo velikih bankarskih grupa - zaključuje Milan Urban. Privatni kapital "prepoznaje" rizik ulaganja Veliko je interesovanje privrednika za saradnju sa Srbijom, što je dokaz da se reforme u Srbiji uspešno sprovode. Privatni kapital surovo ocenjuje rizik ulaganja i perspektive na nekom tržištu, a Srbiju investitori ocenjuju kao stabilnu i perspektivnu u pogledu ekonomskog razvoja. U prilog tome govori i odluka naše eksportne banke da kreditira poslovne namere čeških privrednika u vašoj zemlji - kaže Urban. Izvor: "Danas".

Mlađan Dinkić, ministar finansija, najavio investicioni plan težak milijardu evra:
Budžetski suficit daje impuls ulaganjima
Zahvaljujući budžetskom suficitu Srbija je prvi put u mogućnosti da razmišlja o tome gde će i kako ulagati višak privatizacionih prihoda, a ne da ih isključivo usmerava u pokrivanje deficita u republičkoj kasi. - Vlada Srbije bi trebalo u narednih mesec dana da usvoji investicioni plan za javna ulaganja koji je pripremilo Ministarstvo finansija, kojim je predviđeno da milijardu evra bude usmereno u različite oblasti - počev od zdravstva do kulture. Naša inicijativa je da se recimo za sve bolnice i porodilišta nabavi potrebna oprema, zamene svi kreveti stariji od pet godina, rekonstruiše svih 160 domova zdravlja, obnove sva četiri klinička centra u Srbiji, izgrade dve nove bolnice za kardiovaskularne bolesti, urede bolnički mokri čvorovi i krugovi bolnica. U planu je, takođe, da svih 1.700 škola u Srbiji dobije računarske kabinete gde bi svaki đak imao svoj kompjuter, kao i da uredimo sportske hale i terene. Na tehničkim fakultetima planiramo da obnovimo infrastrukturu, obezbedimo osnovna sredstva za rad i omogućimo stručno usavršavanje nastavnika i profesora. Predlažemo i finansiranje 50 najboljih inovatora u procesu pretvaranja njihovih ideja u nove proizvode, da izgradimo jedan, a možda i dva tehnička parka u Srbiji, kao i industrijske parkove koje bismo potom ponudili investitorima. Ulagaćemo i u kulturu, sport, stanogradnju, sudove, policiju, vojsku, socijalnu zaštitu, turizam, obnovu verskih objekata - izjavio je juče na konferenciji za novinare Mlađan Dinkić, ministar finansija. Ovakva orijentacija, prema njegovim rečima, ne znači da će Ministarstvo finansija dopustiti razbacivanje novca. Naprotiv, štedeće se svuda gde je to neophodno, ali treba naglasiti da je došlo vreme da se u Srbiji krene u javno investiranje umesto što je kao do sada samo podsticano privatno, zaključio je Dinkić, najavljujući i javnu raspravu o investicionom planu i tendere vezane za buduće investicije u Srbiji. Komentarišući predlog Zastavinih štrajkača da Vlada održi sednicu u Kragujevcu, Dinkić je rekao da je to prihvatljivo, ali da se drugi zahtevi ne mogu prihvatiti. - Predložili smo radnicima Zastave da njihove plate rastu kao i u javnom sektoru, a da država ulaže u opremu i investicije. Ukoliko bismo prihvatili njihove zahteve o većim korekcijama plata, to bi značilo da privatizacione prihode od oko 100 milijardi dinara, ako se realizuje prodaja Mobtela i licence za mobilnu telefoniju ulažemo u potrošnju, čime bismo doveli u pitanje celokupnu ekonomsku politiku, a to ovaj ministar finansija neće dozvoiliti - bio je izričit Dinkić, dodajući da će svi koji izvoze, kao što su kragujevački oružari, imati podršku države. Uskoro odluka o ponudi EFG banke Jedino Vlada Srbije može da odluči da li će da prihvati predlog EFG banke da otkupi i državni paket akcija u Nacionalnoj štedionici po ceni koja je 50 odsto viša od septembarske, kada smo takav predlog odbili, i šest puta viša od vrednosti udela kapitala države u Štedionici. Ako država odluči da proda svoj udeo, onda će jedan od uslova grčkim partnerima biti da se obavežu da nastave sa isplatom stare devizne štednje ili će u suprotnom biti raspisan tender za izbor banke koja će to raditi - rekao je Dinkić. Izvor: "Danas".

Novopazarske saobraćajne inicijative:
U planu izgradnja pruga i autoputeva
Predsednik opštine Novi Pazar Sulejman Ugljanin, nedavno je bio domaćin predstavnicima vlada Srbije i Crne Gore i predsednicima dvadesetak opština iz ove dve republike koje su zainteresovane za izgradnju autoputa Beograd-Južni Jadran. Ministar za kapitalne investicije Srbije Velimir Ilić ocenio je da će izgradnja ove saobraćajnice pokrenuti razvoj cele regije i "ukoliko izgradnja ne počne što pre, ostaćemo ‘slepo crevo’, jer su koridori u susednim zemljama sve bolji". "Mi želimo da srednju Evropu dovedemo na Jadran, mi želimo da procirkuliše saobraćaj prema Rumuniji. To je veliki interes Italije, ali i naše zemlje", rekao je ministar Ilić. Po rečima domaćina skupa, predsednika novopazarske opštine Sulejmana Ugljanina, učesnici sastanka bili su jednoglasni da je izgradnja auto-puta preduslov sveukupnog razvoja. - Treba da se nađe najbolje rešenje za sve opštine kako bi izašle iz ove nerazvijenosti. Izgradnja autoputa biće značajna i za opštine iz severnog Kosova - naglasio je Ugljanin. Inicijativa za izgradnju saobraćajnice od Beograda do Bara "stara" je dve i po decenije. Očekuju se potezi Vlade Srbije, a crnogorska je već deo sredstava od privatizacije usmerila za izgradnju auto-puta. Na ovom sastanku formirano je koordinaciono telo čiji zadatak je da kod republičkih vlada podstiče izradu neophodne dokumentacije za početak izgradnje ove saobraćajnice od Požege. Na čelu ovog tima su Bajro Omeragić, predsednik Republičkog saveta za regionalni razvoj i Tarzan Milošević, predsednik opštine Bijelo Polje. Još se ne zna kuda će proći trasa ovog putnog pravca. U jednoj varijanti je preko Užica, a u drugoj preko Ivanjice i Pešterske visoravni. U poslednjih mesec dana ovo je treća inicijativa za brže povezivanje ovog kraja sa svetom. Predsednik opštine Novi Pazar Ugljanin, prvo je nadležnim republičkim institucijama i zvaničnicima uputio pismo u kojem zahteva da se ispitaju mogućnosti za izgradnju pruge od Raške do Novog Pazara. Odmah nakon Drugog svetskog rata između ove dve opštine počela je izgradnja pruge, ali su radovi prekinuti i pre dve i po decenije tuda je prošla moderna magistrala za tadašnje prilike. Ovu inicijativu pokretali su i Ugljaninovi prethodnici, ali sve se završavalo na tome. Ugljanin je razgovarao i sa prvim čovekom opštine Berane o mogućnostima izgradnje aerodroma u tom gradu. Izgradnja aerodroma u Beranama ili osposobljavanje piste za civilni saobraćaj na Dubinju kod Sjenice bila je jedna od tema razgovora ministra odbrane SCG dr Zorana Stankovića i predsednika novopazarske opštine Ugljanina. Ministar Stanković je tada obećao da će poslati svoje stručnjake da o tome razgovaraju. Izvor: "Danas".

Mak kompani preuzima akcije Čačanskog Granita

Čačanska firma Mak kompani objavila je javnu ponudu za preuzimanje najmanje 70 odsto akcija čačanske firme Granit, po ceni od 100 dinara po akciji. Kako se navodi na sajtu Centralnog registra za hartije od vrednosti, ponudilac se obavezao da će preuzeti najmanje 70 odsto običnih akcija, a najviše 100 odsto, odnosno 1.794 akcije. Akcijama firme Granit do sada se nije trgovalo na Beogradskoj berzi, a ponuđač u toj firmi nema za sada nijednu akciju. Javna ponuda za preuzimanje akcija Granita biće otvorena do 27. marta. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta